3-dialektni izvornohrvatski ričnik

Izvor: Wikinfo na Hrvatskom jeziku
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Meta-ričnik (3-dialektni izvornohrvatski rječnik štokavsko-kajkavsko-čakavski s etimologijom i prijevodima)

Proslov

Ovaj novi Meta-ričnik izvornih domaćih riječi iz hrvatskog jezika se sastoji uglavnom od klasičnih hrvatsko-štokavskih, kajkavskih i čakavskih riječi, uz posebno dodane istoznačnice u jugoslavenskom Vukopisu, srbianskom i bošnjačkomu, pa još prijevode na engleski, njemački i francuski, kao i etimologije (podrijetla) izvornohrvatske riječi, ter njezine bliže izvedenice, uz dodatni opis i još ine napomene. Ostale naknadne tudjice (u Hrvatskoj nepoznate prije 20. stoljeća) se načelno ne unose u ovaj Meta-ričnik, osim samo u prijevodu (stupci 2. i 3.), -> a za ino pobliže o tim tudjicama i posudjenicama viditi posebno u drugomu paralelnom popisu: Tudjice u hrvatskom jeziku.

Upozorba! - Ovaj Meta-ričnik je tek formalno sličan vukovskomu jugoslavističkom Wječniku (http://hr.wiktionary.org) s kojim se samo dijelom prividno preklapa tek u oko 1/4 jekavskih riječi, jer taj Vukovski Wječnik]] ima puno dodanih novijih srbizama, balkanizama, turcizama i inih jugo-barbarizama, ali uopće ni nema dialektnih ikavskih, čakavskih ni kajkavskih rieči, kao ni inih izvornohrvatskih arhaizama iz ranijih stoljeća, zato jer ih nemaju Srbi ni dijelom Bošnjaci. Glavni temeljni cilj i svrha ovog Meta-ričnika je upravo pobliži prikaz svih tih nepodobnih, ukinutih i prognanih izvornohrvatskih riječi kojih nema lažnohrvatski Wječnik. Zato je ovo dosad na medjumrežju prvi i zamalo jedini izvornohrvatski wiki-rječnik mnoštva čak oko 2/3 izvornohrvatskih + dialektnih riječi koje su nam vukovci pod Jugoslaviom u 20. stoljeću nasilno ukinuli, zabranili i izbacili u povijestnu ropotarnicu.

Pogubnu djelatnost tih "hrvatskih" vukovaca (= danas Wječnik) jezgrovito navodi V.Novak 1967 (Vuk i Hrvati: str. 561): Tvorci ovog hrvatskog novogovora nisu se vraćali izvornom hrvatskom jeziku koji je bio različit od srpskog, već su samo postojeći srpski koji su ilirci prihvatili, da bi se "približili braći Srbima" pretvarali u novogovor, a to znači davali mu neprimjerene pa i nakazne oblike. Slično još jasnije navodi i prof.dr. Bulczu Laszlo (simpozij INTERCON, Zagreb 1996): "Kratko i jezgrovito rečeno: prošlost je jezika hrvatskoga sjajna, sadašnjost mračna, budućnost neizvjestna ... U djelima se (ranijih) književnika zrcali pravo biće jezika hrvatskoga, pravopisa i porabe jezične. Sve je to obrazbeno blago u XX. stoljeću odvrženo i poslano u ropotarnicu poviesti... Budući nam je izvorni književni izraz hrvatski iz mozga bez traga izpran, ... unatoč mnogostoljetnoj svojoj poviesti, hrvatski je jezik danas lišen prošlosti."

  • POSLOVJE: Već ova početna, kraća inačica tronarječnog rječnika sa stotinjak natuknica sve jasnije nam pokazuje, zašto nakon prvotnog Ivana Belostenca sve donedavna preko stoljeća nije bilo sličnih višenarječnih rječnika: upravo zato što iz njih slijede vrlo "nepodobni" idejni zaključci za naše vukovce. Iz nižega početnog popisa je odmah jasno vidljivo, kako oko 1/4 do 1/3 tzv. "književnih" rieči iz nametnutoga Vukovog standarda većinom ne postoje u nijednomu izvornom dialektu katoličkih Hrvata (I. stupac lijevo), nego često samo u II. Yugo-stupcu (sredina): Zapravo su nam takve izvorno nehrvatske rieči tek naknadno od 20. stoljeća pod maskom lažnoga tzv. "hrvatskog standada", nametnute matičnim Hrvatima pod Jugoslavijom iz srbianskih i bošnjačkih govora u svrhu balkanizacie i jezičnog izjednačenja "Srbohrvata" (uvijek na štetu Hrvata i nikad obratno).

S daljim rastom ovoga povećanog 3-narječnog rječnika, taj srboidni paradoks lažnohrvatskog standarda zasigurno ne nestaje, nego će vjerojatno ostati podjednakim ili se čak povećati. Ovo nam zapravo potvrdjuje, kako su maglovite fraze tzv. "hrvatskih" vukovaca o navodnoj tronarječnosti "našega" javnog jezika bile tek ideološka obmana za naivne Hrvate: Ustvari često nisu prihvaćene ni dopuštene čak niti izvorne riječi hrvatskih štokavaca (a kamoli kajkavaca ili čakavaca !), nego su nam pod "štokavskom" maskom većinom nametani tipski iztočni srbo-balkanizmi. Većina europskih država imaju za standard govor glavnog grada ili najrazvienijeg kraja: Hrvatska je dosad najabsurdnija u Europi s javnim govorom kolonialnog tipa, jer "naš" strani-otudjeni standard je izvan našeg ozemlja tj. izmedju bošnjačkoga i crnogorskog (= Vukova Bileća !), što je bez veze s nijednim domaćim govorom matične Hrvatske.

Stoga je sadanji tzv. "hrvatski" književni standard nelegitimno-kolonialan tj. ustvari silom nam nametnuti srbizirani jugo-jezik, koji je u matičnoj Hrvatskoj analogno-podjednak kao engleski, španjolski ili francuski u bivšim afroazijskim koloniama. Zato je posve nesmisleno i licemjerno buniti se npr. protiv novih anglizama ili prije romanizama, - ako se dosad već doslovce do grla davimo u poplavi bezbrojnih nametnutih srbizama, balkanizama i turcizama iz vukovske Jugoslavije: Ovaj lažnohrvatski standard ustvari više niti nije neki "hrvatski" jezik, nego ini otudjen polustrani jugojezik podosta različit od izvornohrvatskog, - a razumijemo ga pod prisilom, jer smo postali dvojezični pa tako kolonialno govorimo u školi i upravi, a doma ili na selu i u diaspori više izvornohrvatski.

Abstract

An annotated Glossary of the original-classic Croatian words (before WW2 and their erasing in Yugoslavia & replacing by new imposed balkanisms, turkisms, etc.): The following bulk of Croatian words are nearly all ones consequently omitted or erased by admins in the false "Croatian" hr.wiktionary (Wječnik) for the ideological-political presumptions - despite the declared formal "neutrality", and real facts that at least 1/2 or even more Croats use them almost widely up to nowadays.

Tronaréčni horvátski slovâr

  • KAJKAFSKI ZVLEČEK :
    • Jenaki Tronaréčni horvátski slovâr je takâj f' purgerskoj kajkáfščini, kak pervi takof na medmrežju !

PROLÔK: Ovaj nevi Meta-slovâr obuhváča izvîrne domáče reči štokafske, kajkafske i čakafske ze horvátskega jezika, ter zasebno druge ze Vukoveg jugoslovánskega, srbiánskega i bosánskega jezika, pak takaj njihof prevot v' angléščinu, nemščinu i fracéščinu, takajše kakti njih etimológie i bližje zvedenice, ter ine pripômbe. Druge novéjše stranjske reči, nepoznate f' Horvatskoj predi 20teg stoletja, tu nesu uvrščene ar buju vnesene f' jen osobîti paralélni popis: Tudjice u hrvatskom jeziku. Osnoven cil ter poglavîta svrha ovega Meta-slovârja je praf podrôben prikas vseh 2/3 nepodóbneh, odhîčenih i fkinjenih horvátskih reči, ktere na netu nema podóben Vukof "Wječnik".

Trobesîdni harvâški ričnik

  • ČAKAVSKA ZIVÊDA :
    • Sejni Trobesîdni harvâški ričnik ovdi je ošćè va bodulskoj čakavici, koti parvi takov na mejmrîžju !

PROSLÔVJE: Ov nuovi Meta-ričnik ubjèma pravûšće domàtje riči štokavske, kajkavske i čakavske zi jazika harvàtjeg, ter zisèbno inòke zi Vukovega jazika vlahîskeg, srbiânskeg ter bošnjânega, ter unêh tolnaćîtve va inglêšken, tujêšken i franćêsken, terošćè unêh zaćâla i inòke prinèsi. Novije furèške riči, ke va Harvâškoj bihu nežnâne prija dvajšeteg štolêtja, ovdi nisu valòžene aš bidu popisane va zisèbnen vaporèdnen besidâru: Tudjice u hrvatskom jeziku. Stožêrna meta i poglavîta namira oveg ričnika je nasprâvni velikâz seuneh 2/3 udhîćenih, nepriklâdneh i zapâčenih riči, ke na netu nima podóbni Vukov "Wječnik".

Jezične kratice

Jezične kratice (rabljene većinom u rubrikama EU-jezici i Etimologia): hr.= klasični izvornohrvatski (prije Jugoslavie), srb.= srbianski (bold !), en.= englezki (bold !), njem.= njemački (kurzivom !), frn.= francezki, tal.= talianski, lat.= latinski, gr.= helenski (starogrčki), per.= perzijski (staroiranski), ind.= indovedski (samscrit), tur.= turski, *rsl.= ranoslavenski - napomena: pred nepisane umjetno-rekonstruirane prajezike je obvezatna *zvjezdica. Kratice i oznake izvornohrvatskih dialekata - koji su lijevo u prvom stupcu:

  • št.= izvorno hrvatski jekavsko-štokavski (bold !), većinom prije Jugoslavie u prvom redu gornji - ne jugosrpski Vukopis.
  • kaj.= tipski kajkavci: Medjimurje-Zagorje-G.Kotar (kurzivom !), - ne rubni i gradski polukajkavci - 'štokajci'.
  • ča.= tipski čakavci: otoci + Istra, - ne kopneni prielazni polučakavci (bliži što-ikavcima).
  • (ik.)= štakavsko-ikavci (u zagradi): dodati samo kad su različiti od jekavaca i čakavaca (u 'Wječniku' je to pobrkano) + ini nazivi izvan glavnih dialekata (podnarječja i hibridna polunarječja) samo dolje 4. redak: ne pobrkati ih gore medju 3 glavna dialekta, jer budu izbrisani.
  • čakaj. = većina hrvatskih dialekata (izim jugobalkanskog Vukopisa).
  • Ini nehrvatski jugo-jezici su posebno u II. stupcu, a gore prvi tzv. "Jugoslavski" je kraće u tablici za jugostandard srpsko-hrvatskog Vukopisa, pa srednji srbianski, niže bošnjački i dolje slovenski.
  • III. stupac su neslavenski prievodi u Europi, prvi englezki, pa njemački i francuzki, a na dnu može još koji drugi europski jezik.

Dodatni nastavci (nisu obvezatni - može i naknadno) za izvornohrvatske dialektne rieči:

  • Uz imenice dodati -nastavak plurala (može i akuzativa jednine).
  • Uz muške zamjenice još -nastavak ženskog roda (može i srednjeg).
  • Uz muške pridjeve još -nastavak srednjeg roda tj. priloga (može i za komparativ).
  • Uz glagole u infinitivu još 1. lice prezenta (može i particip prošli).

A, a

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
abeceda
abeceda
bukvica
alfabet
azbuka
alfabet
alphabet
Alphabet
alphabet
abecedarium,lat.
abecedni,
abecedarij
Europski redoslied slova
afrički, -ko
afrikânski,-ke
japrički,-ko
afrički
afrički
afrički
African
afrikanisch
africain
lat. africus . . .
američki, -ko
amerikânski
semerâni,-no
(merikani,-no)
američki
američki
američki
American
amerikanisch
americain
šp. americano . . .
andjel, -li
ajngel, -li
angel, -li
anđeo
anđeo
anđeo
(sl.angel)
angel
Engel
angle
ind. angyras
gr. angelos
. . .
arabski, -ko
arapski, -ke
morèški, -ko
arapski
arapski
arapski
Arabian
arabisch
arabien
grč. arabikos
šp. moriscos
. . .
australski,-ko
australiânski
polnébni, -no
australski
australiski
austalski
(sl.avstralski)
Australian
australisch
australien
latin. Terra
Australis
. . .
azijski, -ko
aziacki, -ke
zihodâni,-no
azijski
aziski
azijski
Asian
asiatisch
asiatique
gr. asiatikos . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

B, b

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
barjak, -ci
horúgva,-ve
korùgva, -ve
zastava
zastava
bajrak
flag
Flag
drapeau
per. beirak
mong.horongo
izv.barjaktar
Napomena: "stijeg" nije
isto kao barjak, nego stup-
koplje na kojemu to visi.
bezplatno
mukte
muhti
(badava)
badava
džabe
džaba
(sl. zastonj)
gratis
kostenlos,-frei
gratuit
turs. cabe
indved. muhti
hetit. mukssa
Džabe i badava su noviji
turcizmi, a kaj-ča: mukte/muhti
su praindoevropski arhaizmi.
blagdan,-ni
svetek,-tki
blajdan,-ni
praznik
praznik
praznik
holiday
Festtag,Feiertag
vacance, fête
rus. prazdnik
per. bagadana
Hrv. blagdan je od Avest. bagadana
i ind. bhagadan: u Jugi je nametnut
pravoslavni rusizam "prazdnik"
bog, -govi
bok, bogi
buõg, bozi
bog, -ovi
bog,-ovi
bog/Alah
god,deity
Gott
dieu
perz. baga
ind. bhaga
. . .
borovica,-ce
brika, -ke
smrîć, -ći
(smrika, -ke)
kleka, -ke
kleka, -ke
(slov. brin)
juniper
Wacholder
genévrier
. . . Grmaste zimzelene četinjače roda
Juniperus: jugolingvisti to većinom
zbrkaju s visokim stablom Picea.
brdo, -da
brek, -egi
hlam, -mi
(brig,-ovi)
brdo, -da
pobrđe,-a
(slov. hrib)
mount
Berg
mont
perz. helm,
grč. chelmos
gots. hlain
Većinom slavenski nazivi, a
ča: hlam je praindoevropski.
brodić,-ći
čun, čuni
barka, -ke
lađica,-ce
čamac,-mci
čamac,-mci
(slov. čun)
boat
Boot, Kahn
canot,barque
perz. barkas
turs. çam
. . .
budilica,-ce
vekerica,-ce
urîlo, -la
(klepetalo,-la)
vekerica
budilnik
veker,-ri
(sl. budilka)
alarm-clock
Wecker,Weckuhr
reveille-matin
. . . Uz Jadran se još rabi i
romanizam žve(l)jarin
(tal. svegliarino).
burište, -ta
vetêrnik,-ki
spuhotîna,-ne
(burnjača,-če)
vjetrometina,-e
vetrometina,-e
vjetrenik, -nici
windward
Windseite
ventôse,luff
. . . Olujni vrh ili
burna obala
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

C c

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
cendrati, -am
kmečati, -čim
hinkât, -ân
(kiždriti, -in)
cmizdriti, -im
kenjkati,-am
kenjkati,-am
snivel,whimper
flennen,heulen
pleuricher
. . . . . .
cieli, -lo
celi, -le
sion,seune
(cio, cilo)
čitav,-vo
čitav
čitav
(slov.cel)
entire
ganz
entier
hetit. siu,siuna
hebr. sion
čakav. je arhaizam Starog
Iztoka, a ini su slavenski.
cjeć
ar

(cić)
zbog
-radi
zbog
(zaradi)
because, due to
weil, da, denn
parce que, en raison
*cětъ. rsl.
az perz.
ash ind.
. . .
cret, -tovi
čret, -ti
bujmerîšće,-a
tresetište,-a
tresava,-ve
(slov. barje)
peat-bog
Moor
tourbiere
. . . Močvara obrasla
spužvastim mahovinama
crnika, -ke
črnika, -ke
ćrnỳkva, -ve
(česmina,-ne)
česvina
česvina
česmina
(sl.črnika)
holm-oak
Stecheiche
yeuse
. . . Zimzeleni primorski hrast Quercus
ilex: crnika / črnika
je zapadno od
Cetine, a česmina/česvina istočnije.
curica,-ce
deklica,-ce
deklỳca,-ce
(divojčica)
djevojčica
devojčica
curetak
(sl.deklica)
missy
Mägdelein
fillette
deklek perz. Slične nazive iz koriena dekl- imaju
samo Perzianci,čakavci, kajkavci i
Slovenci, a ini tvore iz koriena dev-.
cviet,-ovi
cvet, -ti
ćwit, -ti
(cvit,-ovi)
cvijet
cvet
đul
(sl.cvet)
flower
Blume
fleur
*květъ rsl. . . .
cvieće
cvetje
ćwitje
(cviće)
cvijeće
cveće
đulistan
(cveti)
flowers
Blumen
fleurs
*květje rsl.
gulestan per.
. . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

Ć, ć (ča: Tj, tj)

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

Č, č (ča-kaj: Č/Ć)

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
. . . . . . . . . . . . . . .
češki, -ko
pemski,-ke
penski, -ko
češki
češki
češki
(sl. češki)
Bohemian
tschechisch
tchèque
kaj-ča i eng. su iz:
rims. Bioiohemus
neolat.Bohemicus
. . .
člana nema
jen,jena,jene
uõn,onà,unê
(jugovići
nemaju
članove)
a, an
ein, eine
un, une
kaj.član = 1
ča.član je
kao etrurski:
vn, vna, vne
članovi uz imenice postoje samo kod nekih
balkanskih Slavena: bugarski, macedonski,
čakavica i kajkavica
(ini jugo-jezici to nemaju)
čovjek, ljudi
(človjek)
človek, ludi,ljudje
ćlovỳk, judi
(čovik, ljudi)
čovjek
čovek
insan
(sl.človek)
man,
Man
homme
Bošnjački
'insan'= turc.
U nestručnom 'Wječniku' je pobrkan kopneni što-
ikavski "čovik" i čakavski otočno-istarski "človîk"
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

D, d

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
. . . . . . . . . . . . . . .
davni, -no
davni, -ne
davni, -no
drevan, -no
drevan, -no
drevan, -no
(sl. davni)
hoary,pristine
uralt
vétuste,reculé
rus. drevnij Vukovci čine zbrku namećući
silom rusko "drevan" što u hrv.
već stoljećima znači "drven"
(ne star!): - vidi niže drven.
dažd, -di
dežd, -dje
dazd, -dje
(dežđ, dežč)
kiša, -še
(sl. dež)
rain
Regen
pluie
*dъždь rsl.,
per. duzd
. . .
dobnik,-ici
dobnjâk,-ki
urîlo, -la
(klepetalo,-la)
sat,-ovi
sat,-ovi
sahat,-ti
(slov. ura)
clock
Uhr
horologue
. . . U Lici je to klepetalo, a
dobnjak sad još u Medjimurju,
Celju i Vugrovcu kod Zagreba.
driemati,-mam
dramiti, -mim
kunjati, -an
drijemati
dremati,-am
(sl. dremati)
doze,drowse
schlummern
someiller
eng. to dream
perz. kunyan
. . .
drven, -no
drevni, -ne
drevni, -no
drven, -no
drven, -no
čamov, -vo
(sl. lesen)
woody
holzig
ligneux
ča-kaj: drevo Vukovci čine zbrku namećući
silom rusko "drevan" što u hrv.
već stoljećima znači "drven"
(ne star!): - vidi gore davni.
dviesto
dvesto
dvisto
dvijesta
dvesta
dvijesta
(sl. dvesto)
two huundred
Zweihundert
deux cents
. . . Ime broja 200.
dvorac, -rci
dvorec, -rci
palâc, -âci
zamak,-mkovi
zamak, -kovi
zamak,-kovi
(sl. dvorec)
castle
Schloss
château
gr. palatos . . .
dvostruk,-ko
duplišni, -ne
dvikràtni, -no
(dupli, -lo)
dvojni, -no
dvogub,-bo
dvogub,-bo
(sl. dvojen)
duble
doppelt
double
lat. duplus . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

Dj (jugo: "Đ")

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

Gj (jugo: "")

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

E, e

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
. . . . . . . . . . . . . . .
englezki,-ko
anglêški,-ke
inglêški, -ko
engleski
engleski
engleski
(angleški)
English
englisch
anglais
lat.anglicus . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

F, f

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
francuzki,-ko
francéski,-ke
frančéski,-ko
francuski
francuski
francuski
(francoski)
French
französisch
français
lat. francicus . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

G, g

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
glomazan,-zno
zdepasti, -te
gofast, -to
kabast, -to
kabast,-to
(sl. neroden)
dumpy,stocky
plump
lourd,encomre
. . . Gofast je romanski,
a kabast je turcizam.
golubinjak,-aci
golobinâk, -ki
lumbârda, -de
(golubinac,-nci)
golubarnik,-ci
golubara, -re
golubarnik,-ci
dovecot
Taubenschlag
colombier
. . . . . .
gorje, -ja
gora, -re
varha, -he
(muntanja,-e)
planina, -ne
planina, -ne
orman, -ni
(sl. planina)
mountain
Gebirge
montagne
lat. montana
turs. orman
indved. varha
Dugačko i visoko gorje.
gorštak,-aci
goranin,-ani
gorînac, -nci
brđanin,-ani
brđanin
brđanin
uplander
Bergländer
montagnard
. . . . . .
gospodin,-da
gospon, -ni
misãr, -rje
(šjor, gospar)
gospodin,-da
blagorodni
efendija,-je
(sl. gospod)
mister
Herr
monsieur
tur. efendi
tal. signore
. . .
grab, -ovi
graber, -bri
gabar, -bri
granica,-ce
grab, -ovi
(sl. gaber)
hornbeam
Hainbuche
charme
. . . Listopadno drveće
iz roda Carpinus.
grm, -mlje
grm, -ovje
bus, busi
(šib, -blje)
žbun, -nje
žbun, -nje
džbun,-novi
(slov. grm)
shrub
Busch
buisson
turs. cbun Niže drvenasto bilje
bez glavnog stabla.
gusar, -ri
gusar, -ri
šundar, -dre
(gusar, -ri)
pirat, -ti
pirat, -ti
pirat, -ti
(slov. gusar)
pirate
Seeräuber
pirate
grč. peirates
perz. gusar
Aves. xunder
Pirat je helenizam, a gusar
i šundar su praindoevropski.
guska, -ke
žuga, -ge
uša, uše
guska
utva
(slov. gos)
goose
Ganse
oie, pecque
što: starosl.
i rus. гусь
ča: praeur. i
bask. usoa
Zoonimi za perad Anser anser:
uz baskijski usoa je čak. "uša"
najstariji naziv guske u Europi,
a štok. je mladje slavensko.
gušter, -ri
jaščer, -ri
kušćer, -ri
(gustjer,-ri)
gušter,-ri
gušter, -ri
(sl. guščer)
lizard
Eidechse
lézard
. . . . . .
guz(ic)a, -ce
rit; starka, -e
guzîca, -ce
(tur, -ovi)
stražnjica,-ce
zadnjica, -ce
dupe, -eta
(sl. zadnjica)
buttocks,rump
Gesäss
derrière
Avest. guz
akad. guzza
Dupe je kasni turcizam,
guz(ic)a praindoevropski,
a ino je slavenski.
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

H, h (ča: Kh)

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
hlače, -ice
hlače, -čke
gatje, -tja
(brageše,-ice)
hlače, -ice
pantalone
pantalone
(slov. hlače)
pants,tights
Hosen
pantalon
perz.halač
per. halaček
. . .
hrast, -tovi
dubec, -bci
dubàc, -bcỳ
(dub, -bovi)
rast, -ovi
hrast, -ovi
(sl. hrast)
oak
Eiche
chêne
. . . Veće drveće
iz roda Quercus.
hrvatski, -ko
horvátski,-ko
harváški,-ko
(rvacki, -ko)
hrvatski
(sl. hrvaški)
Croatian
kroatisch
croate
horoathos grč.
harahvatiš perz.
haraxwati indoved.
Bez obzira na tumačenja hrv.
izkona, većina taj pridjev drže
neslavenskim / indoiranskim.
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

I, i

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
izliečiti,-čim
zlečiti, -im
zličiti, -čin
isceliti, -im
iscijeliti-im
(sl. pozdraviti)
heal, cure
heilen,genesen
guérir
. . . . . .
inje, inja
mras, -azi
bršina,-ne
(stidje,-ja)
slana, -ne
slana, -ne
rime
Reif
frimas
perz. barsh
ind. barsa
. . .
izlučiti,-čim
izuzeti,-mem
zlućîti, -ćîn
isključiti,-čim
isključiti, -čim
(sl. izvzeti)
exclude
ausnehmen
exclure,excepter
ind. zeluchita (Iz)lučiti je praindoevropski
arhaizam, a ino je slavensko.
izmaknuti,-nem
zmeknut, -nem
zemát, -án
(zmignuti,-nen)
izvrdati, -am
izbeći,-gnem
izvrdati, -am
(sl. izogibati)
avoid,evade
entgehen
effuir
. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

J, j

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
jar
protuleti
prolîći
proljeće
proleće
behar
spring
Frühjahr
printemps
*jarъ rsl.+ rus.
jari (= rani),
jarovizacia
. . .
jarac, -rci
jarec, -rci
kozâl, -zli
(kozjak,-aci)
jarac, -rci
jarac,-rad
(sl. kozel)
billy-,he-goat
Bock
bouc
Avest. kozala
akad. kuzela
Nazivi s jar- su slavenski, a
ini s koz- praindoevropski
jarak, -rci
jarek, -rki
jaz, jazi
(rov, -vovi)
rov, -vovi
jendek,-eci
jendek,-eci
(slov. jarek)
trench,moat
Furche
fossé
tur. hendek Izrovano zemljano korito
u polju ili na ratištu.
jela, -le
jalva, -ve
jelva, -ve
jelka,-ke
čam, -ovi
(sl. jelka)
fir
Tanne
sapin
turs. çam Visoke zimzelene
četinjače roda Abies
jezik,-ici
jezik, -ki
zajîk,-îki
jezik
jezik
jezik
language
Sprache
langue
. . . . . .
jezikoslovlje
jezîčnica
zaikôvje
lingvistika
lingvistika
lingvistika
linguistics
Sprachlehre
linguistique
. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

K, k

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
kakteja, -je
pikavec,-vci
nopal, -li
kaktus, -si
kaktus, -si
(sl. kakteje)
cactuses
Kakteen
cactées
grč. kaktos
lat. Cactaceae
špan. nopal
. . .
kamen,-nje
menga,-ge
kogul, -li
(kamik,-ici)
kamen, -nje
kamen, -ovi
(sl.kam,kamni)
stone
Stein
pierre
. . . . . .
kipiti, -im
vreti, vrem
vrutàt, -ân
(vriti, vriem)
kipjeti, -pim
ključati, -am
ključati, -am
(slov. kipeti)
boil, seethe
sieden,wallen
bouillir
. . . . . .
klen, -ovi
meklen,-ni
šestîla, -le
(maklen,-ni)
javor, -ovi
javor, -ovi
jahor, -ri
(slov. javor)
maple
Ahorn
érable
. . . Veća listopadna stabla roda Acer:
ikav. i čak. "javor" u Hrv. često
znači južni zimzeleni Laurus (lovor).
klin, -ovi
čavel, -vli
brukva,-kve
čavao, -vli
ekser, -ri
ekser, -ri
(sl. žebelj)
nail, spike
Nagel,Niet
clou
lat. clavis
tur. ekser
. . .
klinčić, -ći
klinček, -ki
garòful, -li
karanfil, -li
karanfil, -li
(sl. klinčki)
carnation
Nelke
oeillet
gr.karyophyllon . . .
klokan, -ni
klokan, -ni
klokûn, -ni
kengur, -ri
kengur, -ri
(sl. kenguru)
cangaroo
Känguruh
kangourou
aborigin.=
gangaruh
Klokan /-un je izvorni stari
naziv od hrvatskih pomoraca.
konj, -nji
kojn, -jni
jizdèn,-ne
konj
parip
hat
(slov. konj)
horse
Pferd
cheval
konj je slavenski
parip mađar.
hat = turs.
jizden: Vede-Avesta
Zoonimi stoke Equus caballus:
najstariji naš naziv konja je čakavski
iz ranoga indoiranskog
yazdat = jahati.
kostanj, -i
kostájn,-jni
košnj,-nji
kesten, -ovi
kesten,-ovi
kesten, -ni
(sl. kostanj)
chestnut
Kastanie
chataigner
gr. kastanon Listopadno šumsko stablo
(Castanea) s jestivim plodovima.
kotao,-tlovi
kotel, -tli
bronzîn, -ni
kazan, -ni
kazan, -ni
kazan, -ni
(slov. kotel)
kettle
Kessel
chaudron
turs. kazan Kazan je kasni turcizam,
bronzin je romanski, a
ino je slavensko.
kralješnica,-e
hrptenjáča,-e
hribèt, -ti
(korej, -ji)
kičma, -me
kičma, -me
kičma, -me
(sl.hrbtenica)
spine,backbone
Wirbel,Rückgrat
épine dorsale
tur. kiçme
tal. correio
Korej je romanizam, a
kičma kasniji turcizam.
krug, -ovi
kolobar, -ri
kolubâr, -ri
(kolut, -ti)
kolut,-ovi
kotur, -ri
kotur, -ri
(slov. krog)
circle
Ring, Reif
circle
. . . . . .
kruška, -ke
hruška, -ke
hrušva, -ve
ruška, -ke
kruška, -ke
(sl. hruška)
pear
Birne
poire
. . . Drvolika voćka, lat.
Pyrus communis.
kukac, -kci
kukec, -kci
kebâr, -rje
(kebrica, -e)
insekat, -kti
buba, -be
buba, -be
(sl. žuželka)
insect
Käfer
insect
. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

L, l

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
lahor, -ri
vetrek, -ki
bavica, -ce
(vitrić, -ći)
povjetarac,-rci
povetarac,-ci
(slov. sapica)
breeze
Brize
brise
per. bavek . . .
liep, -po
lepi, lepe
šesni,-no
(lip, lipo)
lijep,-po
ubav,-vo
đederan
(slov. lepi)
nice,beautiful
schön
beau
. . . . . .
lokva, -ve
berek, -ki
kalić, -lci
(mlakva,-ve)
bara, -re
bara, -re
djol, -li
(slov. lokev)
pond,pool
Teich,Tümpel
mare
tur. colar
trac. kališ
. . .
loza, -ze
trsje, -ja
trśje, -śja
loza, -ze
čokot, -ti
čokot, -ti
(slov. trta)
vine
Weinrebe
vigne
turs. çokot
hetit. tuvarsa
akad. trti
Voćna povijuša Vitis vinifera:
jugosrb. čokot je kasni turcizam,
loza slavenski, trs praindoevropski
luka, luke
pristanišče,-a
porat, porti
pristanište,-a
liman, -ani
liman, -ani
(sl. pristan)
harbour
Haffen
port, rade
lat. portus
grč. limen
. . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

Lj, lj

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

M, m

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
magarac,-rci
osel, osli
tovar, -ri
magare,-rad
(slov. osel)
donkey
Essel
âne, baudet
kaj.= germanizam
što. = turcizam
ča: tavar perz.
Zoonimi stoke Equus asinus: najstariji naš
naziv je rani čak. tovar iz perzijskog, ino su
noviji germanizmi (osel) i turcizmi (magare).
magarčić,-ći
oslek, -ki
tovàrić, -ći
(pule, -lad)
magarence
magarence
(slov. oslek)
assfoal
Esselchen
bourriquet
perz. tavarek Mladunac magarca, Equus asinus: najstariji
naš naziv je rani čak. tovarić iz perzijskog,
a ino su noviji germanizmi (oslek),
turcizmi (magarence) i romanizam (pule).
marelica,-ce
marelica,-ce
marũja, -je
armelin,-ni
kajsija, -je
kajsija,-je
kajsija, -je
(sl. marelica)
apricot
Apricose
apricotier
turs. kaysi
gr. armeniakos
Drvenasta voćka Prunus armeniaca:
kajsija je noviji jugo-turcizam, armelin
helenizam, a ino je slavensko.
močvara,-re
mlaka, -ke
kukũr, -ûrje
(blatina,-ne)
baruština,-ne
baruština, -e
djol, -li
(slov. barje)
swamp
Stumpf
marais
turs. colar
mong. kukunur
. . .
murva, -ve
murva, -ve
murva, -ve
(murva, -e)
dud, -ovi
dud, -ovi
dud, -ovi
(sl. murva)
mulberry
Maulbeer
moûrier
grč. mourea
hetit. muri
turs. dut
Drvolike voćke roda Morus:
hrv. je praindoevropski, a
jugosrb.= noviji turcizmi (u Hrv.
nema "duda" do Jugoslavie)
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

N, n

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
naklada, -de
naklada, -de
editûra, -re
izdanje,-nja
izdanje, -nja
(sl. založba)
publishing,editing
Auflage,Ausgabe
édition, tirage
. . . . . .
namet, -ti
štibra, -re
štibra, -re
harač, -či
harač, -či
harač, -či
polltax,capitation
Kopfsteuer
capitation
turs. haraç . . .
naranča, -če
narândja,-dje
narânźa, -źe
pomoranđa,-e
narandža,-dže
(sl.pomaranča)
orange
Pomerange
orange
Avest. narang,
indved. narendj
Južna voćka, Citrus aurantium:
srb. i slov. su germanizmi,
a hrv. je praindoevropski.
nazuvka,-ke
štrumfa, -fe
bičva, -ve
(bječva,-ve)
čarape
čarape
(sl.nogavice)
socks
Strumpf
chausette
tur. çorap Nazuvke i bičve su izvornohrvatske, a
štrumfe germanizam i čarape turcizam.
nožić, -ći
nožek, -ki
britvić, -ći
škljoca,-ce
čakija,-je
čakija, -je
clasp-knife
Kneife
canif
turs. çaki Manji džepni nožić
ili tzv. 'škljoca'.
. . . . . . . . . . . . . . .

Nj, nj (kaj: Jn, jn)

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
njedra
nadra
nedrîce
grudi
grudi
(slov. prsi)
bust,breast
Brust,Busen
sein,poitrine
. . . Njedra su izvorno
hrvatski, a "grudi" novi
srbizam od Jugoslavije.
njemački,-ko
nemški, -ke
tujêški, -ko
(nimački,-ko)
njemački
nemački
švapski
(nemški)
German
deutsch
allemand
što. = niemi
ča.= tuđinski
. . .
njihati, -šem
zibati, -blem
zibàt, -ân
(gungati, -am)
ljuljati, -am
klackati,-am
ljuljati, -am
(sl. gugati)
swing, dandle
wiegen,schaukeln
balancer
. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

O, o

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
obala, -le
obala, -le
kraja, -je
(mrkenta,-te)
pobrežje, -ja
pobrežje, -ja
(slov. obala)
shore
Küste
rive,côte
. . . . . .
odpirač, -či
šperhakl, -li
ramandêl,-li
kalauz, -zi
kalauz, -zi
(sl. odpirač)
masterkey
Speerhackn
crochet,rossignol
. . . Provalna kuka za bravu:
kaj. je germanizam, ča.
romanizam, a srb. turcizam.
ogoljen,-no
plešîvi, -ve
plišîv, -vo
ćelav, -vo
ćelav, -vo
ćelav, -vo
(sl. plešast)
bald(ing)
kahl,glatzig
chauve
kelle turs.
pleš rus.,
plešaty čeh.
Hrv. pridjevi su slavenski,
a ini turkobalkanski.
oprava, -ve
oprava, -ve
barhãn, -ni
(vesta, -te)
haljina, -ne
haljina, -ne
haljina, -ne
(sl. obleka)
dress,clothes
Kleid
robe,habit
indved. barha Ča: barhan je praindoevropski
arhaizam, vesta je romanski,
a ino je slavensko.
orah, -asi
orêh, -hi
orýh, -hi
(orij,-isi)
oraj,-asi
ora, -asi
orev, -vi
(slov. oreh)
walnut
Nussbaum
noyer
. . . Voćka Juglans regia.
osa, ose
osa, ose
kerba, -be
zolja, -lje
zolja,-lje
(slov. osa)
wasp
Waspe
guêpe
rus. zol'ia
per. kerbe
. . .
osinjak,-aci
osinec, -nci
kerber, -ri
(osinac,-nci)
osinje gnezdo
osinje gnijezdo
(slov. osinec)
wasp-nest
Waspennest
guêpier
per. kerber . . .
otimati,-mam
obrobiti,-bim
šundrati,-ran
pljačkati,-kam
haračiti,-čim
haračiti,-čim
(slov. ropati)
pluder, pillage
plündren
saccager,derober
tur. haraç
Avest. xunder
Haračiti je noviji turcizam, a
šundrati ranoperzijski arhaizam.
otok,otoci
otok,otoki
brač, brači
ostrvo/otok
ostrvo,-va
ada, ade
(slov.otok)
island
Insel
île
. . . U Splitu i na otoku Krku i Braču su
stoljećima "brači" čakavski naziv
otočja (potom zamjenjeni romanskim
ižule i školji, pa sada otoci).
otrovnica, -e
jadováča,-če
kratèlj, -i
(ljutica,-ce)
otrovnica, -e
čemernica,-e
dževerdan,-i
viper,adder
Giftschlange
viperine
rsl.+ rus.kratel' Otrovne zmije iz
skupine Viperidae
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

P, p

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
pas, psi
pes, pesi
paś, pasi
cucak, cucki
ker, -rovi
džukela,-le
(slov. pes)
dog
Hund
chien
. . . . . .
patka, -ke
liga, -ge
raca, -ce
plovka, -ke
plovka, -e
(slov. raca)
duck
Ente(rich)
canard
. . . Plivajuća perad,
lat. Anas anas.
pčela, -le
čmela,v-le
ula, uli
(čela, -le)
pčela, -le
pčela, -le
(sl. čebela)
bee
Biene
abeille
starodalm.uv
bask. uli
ča:ulnik,ulišće
Ča. je praeuropski,
a ini su slavenski.
pčelinjak, -aci
čmelinjak, -ki
ulîšće, -ća
(čelinjak,-ci)
pčelinjak,-ci
pčelara, -re
(slov. panj)
apiary,beeskep
Bienenhaus
ruche
čak. ula
bask. uli
Ča. je praeuropsko,
a ino je slavensko.
perina, -ne
tuhica, -ce
tuhica, -ce
(kušin, -ni)
vanjkuš, -ši
jastuk, -uci
dušek, -ki
(sl. vzglavnik)
cushion,pillow
Polster
coussinet
mađ. vankos
turs. duşek
Kušin je romanski, vanjkuš
hungarizam, jastuk i dušek kasniji
turcizmi, a perina i tuhica slavenski.
pievac, -vci
pevec, -vci
petèh, -hi
(pivac, -vci)
kokot, -ti
petao,-tlovi
oroz, -zi
(sl. petelin)
cock
Hahn
coque
turs. oroz Mužjak peradi Gallus domestica:
kokot i petao su jugo-srbizmi.
pjesma, -me
pesen, -sni
pisan, -sni
(pisma, -me)
pjesma
pesma
pjesma
(pesem)
song, poem
Lied,Gedicht
chanson
. . . . . .
plahta, -te
plahta, -te
sekâno, -na
(lancun, -ni)
plafta, -te
čaršav, -vi
čaršaf, -vi
(sl. rjuha)
sheet
Bettuch,Laken
drap
tur . çarşav
per. pahatar
Lancun je romanski, a
čaršav kasniji turcizam.
plemenit, -to
plemenîti, -te
žlahtni, -no
plemenit
blagorodan
plemenit
noble
edel
noble
slav. pleme
polj. šljahta
Čak. žlahtni je povezano s poljskim
šljahta (plemstvo): izvedeno krčko
vino žlahtina (plemenito vino)
ples, -ovi
tanec, -nci
verês, -rsi
(tanac, -nci)
igra, -re
igra, -re
igra, -re
(slov. ples)
dance
Tanz
danse, bal
Avest. verez
perz. varzeš
Tanec/ac su germanizmi, ča:
veres praindoeuropsko,
a ino je slavensko.
pliesan,-sni
plesen, -sni
plisan, -sni
plijesan
plesan,-sni
buđa, -đe
mould
Schimmel
moisi(ssure)
. . . Sitne gljivice Mucorinae,
koje stvaraju trulež.
pokrivač,-ča
deka, -ke
pokròvac,-vci
(ponjava,-ve)
deka, -ke
ćebe, -ta
ćebe, -ta
(sl. odeja)
blanket
Decke
couverture
çebe turs. . . .
poljski, -ko
polski, -ke
lehýški, -ko
poljski
poljski
poljski
Polish
polnisch
polonais
. . . . . .
ponikva, -ve
ponîkva, -ve
ponîkva, -ve
(dolac, doci)
vrtača, -če
vrtop, -pi
čukur, -ri
sinkhole
Doline
cloup
. . . Veća kamena udolina
na vapnastom krasu
ponor, -ri
mulda, -de
škarîna, -ne
(zjalo, -la)
provalija,-je
bezdan, -ni
provalija,-je
(sl. brezno)
abyss
Schlund
abysse
. . . Duboka jama u krasu,
većinom ulaz ponornice.
poplun, -ni
poplón, -ni
blazina, -ne
jorgan,-ni
jorgan, -ni
(sl. blazina)
quilt
Steppdecke
couvre-pieds
tur. yorgan Jorgan je kasniji turcizam
posjednik,-ici
gospodâr, -ri
barba, -rbe
(gazda, -de)
gazda, -zde
posednik,-ci
gazda, -de
(sl. lastnik)
master,innkeeper
Wirt, Hausherr
matîre,propriétaire
mađ. gaszda
tal. barba
. . .
pregača, -če
šircl, -cli
travêrša, -še
(fertun,-ni)
ferton, -ni
kecelja, -e
kecelja, -e
(sl.predpasnik)
apron
Schürze
tablier
mađ. kecely
lat.transversa
. . .
prievoj, -ji
sedlo, -la
kumba, -be
(prelo, -la)
prijevoj,-ji
prevoj, -ji
samar, -ri
(sl. prelaz)
pass
Joch
col
turs. samar
kelt. cumba
ind. kumbha
Većinom su slavenski
nazivi, a samar je turski i
kumba praindoeuropski
prijateljstvo
pajdašîja
padâjstvo
drugarstvo
drugarstvo
(sl.priateljstvo)
friendship
Freudenschaft
amicalité
ča-kaj. je od
perz. padašan
U Europi samo čakavci i kajkavci
to tvore iz perzijske osnove,
a svi ini iz europskih.
priestolje,-a
tronuš, -ši
gata, gate
prijesto,-lja
presto,-lja
prijesto,-lja
(sl. prestol)
throne
Thron
trône
gr. thronos
perz. ghata
. . .
primorje, -ja
primórje, -ja
kraýna, -ne
priobalje, -a
priobalje, -a
(sl. primorje)
coastland
Küstenland
littoral
. . . Srb. krajina = pokrajina, ali izvorno
ča: krayna = zemlja uz kraje (obalu)
prividno, -dan
tobože, -žni
hinêć, hinjen
kobajagi
kobajagi
(sl. navidezno)
allegedly,ostensibly
scheinbar,angeblich
quasi, censément
. . . . . .
prodavaona, -ne
štacun,prodavaona
butiga, mešet
(dućan, -ni)
prodavaonica,-e
prodavnica, -ce
dućan, -ni
(sl. prodajalna)
shop,market
Laden
boutique
turs. dukkan
per. meshet
"Dućan" u Hrvatskoj nije
postojao prije Jugoslavie:
nametnuli su ga tek vukovci.
pržetina, -ne
pražetina, -e
fritâja, -je
kajgana, -ne
kajgana, -ne
kajgana, -ne
omelet
Eierspeise
omlette
. . . Kajgana je kasni turcizam,
ča: fritaja romanizam,
hr.+ kaj. je slavensko.
puce, -eta
gumb, -bi
putac, -ci
(botun, -ni)
dugme, -eta
dugme, -ta
dugme, -eta
(slov. gumb)
button
Knopf
bouton
tur. dogme
mađ. gombos
hetit. puce
Puce je praindoevropski arhaizam,
gumb je hungarizam, a dugme
u hrv. novi turcizam iz Jugoslavie.
pučina, -ne
prekmórje,-ja
kulàp, -pi
(kulaf, -fi)
otvoreno more
srb. - ?
otvoreno more
(sl.oprto morje)
offing
Hochmeer
haute-mer
grč. kolpos Ča.+ ikav. su helenizmi,
što + kaj = slavenski, a
ini jugo-jezici bez naziva
puhati, -šem
pihati, -ham
zibrît, -rŷn
puvati, -šem
duvati, -vam
duvati, -vam
(sl. sopihati)
blow
blasen
souffler
lat. sibillare . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

Q, q

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

R, r (kaj: Rr)

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
ravnica, -ce
ravnina, -ne
planûra, -re
(plana, -ne)
ravnica, -ce
ravnica,-ce
(sl. planota)
plain
Flachland
plaine
lat. planities Ča, ikav. i slov. je iz
latinskog, ino je slavensko.
razgovarati,-ram
spomînat se,-am
seganàt, -ân
(pripovidati,-am)
razgovarati
divaniti,-im
divaniti, -im
(pogovarjati)
converse
besprechen
converser
turs. divan
ind. sa-ganita
divan = turc., čak.
seganàt = indoved.
sa-ganita, ino je slavenski.
remen, -ovi
remen, -ni
kanîca, -ce
(rimen, -ni)
opasač, -či
kajiš, -evi
kajiš, -ševi
(sl. jermen)
strap
Riemen
ceinture
turs. kaiş
tal. canizza
indved.opasa
. . .
rieč, -či
reč, reči
besîda,-de
(rič, riči)
riječ
reč
riječ
(reč)
word
Wort
mot
. . . . . .
rieka, -ke
reka, -ke
rykva, -ve
(rika, -ke)
rijeka, -ke
reka, -ke
rijeka, -ke
(slov. reka)
river
Fluss,Strom
fleuve
. . . Veliki vodotok.
rječnik,-ici
slovâr, -ri
besidãr,-âri
(ričnik,-ici)
rječnik
rečnik
rječnik
(slovar)
dictionary
Wörterbuch
vocabulaire
. . . . . .
rt, -ovi
ert, erti
arta, arte
(rat, rati)
rt, rtovi
rt, rtovi
burun
(slov. ert)
promontory
Erdzunge,Kap
promontoire
per.arta,artek
= špic, šiljak
. . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

S,s

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
sajam,-jmovi
sejem, -jmi
samãn, -ni
sajam,-movi
dernek,-neci
dernek,-neci
(slov. sejem)
fair
Messe,Markt
foire
polj. sejm
turs. dernek
ind. samana
. . .
selo, sela
ves, vesi
vas, vasi
(selo, -la)
selo, sela
palanka,-ke
mahala, -le
(slov. vas,-i)
village
Dorf
village
kelt. vasso
perz. vasi
Aves. wesi
Selo je slavenski, palanka i
mahala su kasniji turcizmi, a
vas i ves su praindoevropski.
sidro, -ra
sidro, -ra
svidro, -ra
(ankora, -re)
lenger, -ri
kotva, -ve
kotva, -ve
(sl. sidro)
anchor
Anker
ancre
. . . . . .
skrovište,-ta
jazbina,-ne
yzbîna, -ne
brlog,-ozi
brlog
(sl. zavetje)
hiding-place
Versteck
refuge
mađ. barlagh . . .
slador, -ri
cukor, -ri
cukar, -kri
šećer, -ri
šećer, -ri
(sl. sladkor)
sugar
Zucker
sucre
turs. şeker
perz. sukar
indved. cukra
Slador je slavenski,
šećer noviji turcizam, a
cukor/ar praindoevropski
slap, -ovi
sopot, -ti
slap, -pi
(buk, -ovi)
vodopad,-di
vodopad,-di
(slov. slap)
waterfall
Wasserfall
cascade
. . . . . .
sliep, -po
slepi, -pe
slipi, -po
slijep, -po
ćorav, -vo
ćorav, -vo
(slov.slep)
blind
blind
aveugle
. . . Ćorav je turcizam,
a ini su slavenski.
slovnica
slovnica
zaikôvje
(gramatika)
gramatika
gramatika
gramatika
(slovnica)
grammar
Grammatik
grammaire
grč.grammatikê . . .
slovo, -va
črka, -ke
šlovò, -và
slovo
slovo
slovo
(črka)
character
Buchstabe
lettre
. . . . . .
smreka, -ke
smrok, -ki
šmrÿkva,-ve
smrča, -če
čam, -ovi
(sl. smreka)
spruce
Fichte
épicea
turs. çam Visoke zimzelene četinjače roda
Picea: jugo-lingvisti to većinom
zbrkaju s grmićem Juniperus.
stjenjak,-ci
grič, -či
klak, -ki
(kuk, -ovi)
ćuka, -ke
ćuka, -ke
ćuka, -ke
(sl.skalovje)
crag
Felsberg
botte,baou
eng. grike
nj. Kalk
tur. çuka
Stjenoviti oštri vrh
sudac, -ci
sudec, -dci
rotnik, -ki
(sudnik,-ici)
kadija, -je
sudija, -je
kadija, -je
(sl. sodnik)
judge
Richter
juge,arbitre
turs. kadi
tal. rotta
Srb. kadija je turcizam,
a ča: rotnik romanizam.
susjed, -di
soset, -di
susid, -di
komšija, -je
komšija, -je
(slov. sosed)
neighbor
Nachbar
voisin
tur. hamsya . . .
sutjeska,-ke
sutina, -ne
sirba; get,-ti
(stiniva, -ve)
klisura, -re
klisura, -re
derben,-nti
canyon
Engtal
clue,sillon
Avest. xirbes
perz. ghet
Uska i stjenovita,
klisurasta dolina
. . . . . . . . . . . . . . .

Š, š (ča: Sj, sj)

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
španjolski,-ko
španjôlski,-ke
španjôli, -lo
španski
španski
španski
Spanish
spanisch
espagnol
lat.hispanicus Napomena: srb. "španski" u hrv. nije
jezik nego = kontrolni, nadzornički.
špilja, -e
peč, peči
škulja, -e
(spila, -le)
spilja, -e
peštera,-re
pećina, -ne
(slov. jama)
cave
Höhle
grotte
gr. spelaion Podzemna veća rupa
u vapnastom krasu.
štakor, -ri
štakor, -rje
peštakãn,-ni
(pantigana,-e)
pacov, -vi
pacov, -vi
(sl. podgana)
rat
Ratte
rat
perz. peškhan Ča, ikav. i slov. su
indoiranski, a ini slavenski.
što, čega
kaj, česa
ča, česa
(šta, čega)
što
šta
(slov. kaj)
what
was
quoi
što: *čoto rsl.
kaj: perz.key
balt. kai
ča: Avest.cha,
ind.ća,kurd.ça
Samo "što" je slavensko, ali su kaj i ča
raniji predslavenski već iz Veda, Aveste,
perzijskog, samscrita, baltskih jezika...
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

T, t

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
talianski,-ko
taljânski,-ke
taljânski,-ko
talijanski
italijanski
italijanski
(italianski)
Italian
italiänisch
italien
lat. italicus . . .
tikva, -ve
buča, -če
tikva, -ve
bundeva,-ve
bundeva
bundeva
pumpkin
Kürbis
gourdet
. . . Povrće s velikim plodom,
lat. Cucurbita pepo:
bundeva je tudji srbizam
tipka, -ke
tipka, -ke
tipàlo, -la
dirka, -ke
dirka, -ke
taster, -ri
(sl. tipka)
taster
Taste
touche
. . . Gumbić na zvoncu,
tipkovnici, glasoviru ...
travnjak,-aci
travnjak, -ki
pustòša, -še
(travnik, -ici)
pustara, -re
pustara,-re
čajir, -ri
(sl. travnik)
grassland
Grassland
prairie
turs. çair Čajir je turcizam,
a ostalo slavenski.
trnjak, -aci
trnîšče,-ča
badalj, -dlji
trnje
trnje
trnje
thornbush
Dornbüsche
épineraie
gots. thaurna
ča: per. badil
Štok. je gotsko-ranogermanski,
a čakav. iz ranoperzijskog.
tuča, -če
tuča, -če
soldân, -ni
(krupa, -pe)
krupa, -pe
grad, -di
(slov. toča)
hail
Graupe,Schlo3e
grêle, grésil
. . . . . .
tutanj, -tnji
tutnjava, -ve
urỹn, -ni
(roštanje,-a)
gruvanje,-a
gruvanje,-a
gruvanje,-a
(sl. grmenje)
thundering
Getöse,Gedröhn
grondement
perz. urin Roštanje je romanski,
ča: urin praindoevropski,
a ino je slavenski.
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

U, u

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
ugao,uglovi
vugel,vugli
kantun, -ni
ćošak,-škovi
ćošak, -ovi
ćošak, -škovi
(slov. vogal)
angle
Ecke,Winkel
angle
ćošak = tur.
gr. kanthos
Avest. kent
. . .
ukućan,-ni
hižâk, -ki
hižnik, -ki
čeljad,-de
čeljad
(sl.hišnik)
inmates
Gesinde
domestiques
perz. hišue
mađ. cseled
. . .
utvrda, -de
tvrdjava,-ve
vardîna, -ne
(tvrdja, -e)
kula, kule
kula, -le
kula, kule
(sl. utrdba)
fort
Festung
forteresse
tur. kulesi
gots. wardja
per. vardana
Kula je kasniji turcizam,
a ino je slavenski, ča:
vardina je praindoevropski
uzorak, -rci
mustra, -re
modul, -li
(mustra, -re)
kalup, -pi
kalup, -pi
kalup, -pi
(sl. vzorec)
pattern
Muster
model
tur. kalup Kaj i ik. su germanizmi, ča.
romanizam i srb. turcizam.
. . . . . . . . . . . . . . .

V, v

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
veriga, -ge
karika, -ke
verûga, -ge
karika,-ke
alka, -ke
alka, -ke
iron-ring
(Kettel)Ring
marteau,heurtoir
turs. alka
lat. verruca
Alka je turski, karika
magjarski, veriga romanski.
veža, -že
haustor, -ri
pile, -lih
(portun,-ni)
dveri
kapija, -je
kapija, -je
(sl. vhod)
vestibule
Haustor
vestibule
turs. kapu
lat. portus
grč. pilai
. . .
vihor, -ori
viher, -hri
šijun, -ni
kijamet, -ti
kijamet, -ti
(slov. viher)
storm
Sturm
tempête
tur. kiamet
per. vihir
Aves. siuni
hetit. shiun
Vjetrovi olujne snage:
kijamet je turcizam,
ino je slavensko, a ča:
šijun je praindoevropsko.
vjedro,-ra
čaber,-bri
sić, sići
hamper,-ri
vedro, -a
kofa,-e
bucket
Hamper
baquet
per. çabra
lat. situla
Štok. je slavensko,
kaj. čaber: ranoperz.
i čak. sić = lat. situla
vjetar, -tri
veter, -tri
vitar, -tri
vjetar, -trovi
vetar,-trovi
(slov. veter)
wind
Wind
vent
. . . . . .
vrag,-ovi
vrak,vragi
hudòba,-be
(vrag, -azi)
đavo, -oli
đavo,-oli
šejtan,-ani
(slov. hud)
devil
Teufel
diable
gots. Wraks
grč. diabolos
hetit. huda
Sloven. hud i čakav. hudoba su
praindoevropski, vrag pragermanski
Wraks, a đavo grčki diabolos.
vreća, -će
žakel, -kli
vrytja, -tje
(vrića, -će)
kesa, kese
kesa, kese
džak, -kovi
(slov. vrečka)
sac
Sack
sac
grč. sakkos
tur. kese, cak
Kesa i džak su
balkanski turcizmi.
vrelo, -la
izvîr, -ri
vrutak,-tki
(vrilo, -la)
izvor, -ri
izvor, -ri
(slov. izvir)
fountain
Quelle
source
. . . . . .
vrhnje,-nja
vrhnje,-nja
škorùp, -pi
(skorup,-pi)
vrnje, -nja
kajmak, -aci
kajmak, -maci
(sl. smetana)
cream
Rahm,Sahne
crème
tur. kaimak . . .
vrhunac,-nci
špica, -ce
vrhòvica, -ce
čuka,-ke
čuka,-ke
čuka,-ke
(sl. vršič)
summit
Gipfel
sommet
turc. çuka
njem. Spitze
. . .
vrt, -tovi
vrt, vrti
vrtal, vrtli
bašća, -će
bašta,-te
bašta, -te (slov. vrt)
garden
Garten
jardin
tur. baştan Bašta je kasni turcizam,
a hrv.+ slo. je slavensko.
. . . . . . . . . . . . . . .

W, w (ča-kaj: Vu, v')

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

X, x (jugo: "Ks")

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

Y, y (jugo: "Ji")

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

Z, z

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
zajedno
skupa
ziu
(skupno)
zajedno
uđuture
uđuture
(slov. skupaj)
together
zusammen
d'ensemble
turc. cutur
etrur. zvne
uđuture je turcizam, čak.
ziune sliči etrurskomu
zvne, a ino je slavensko.
zakup, -pi
najem, -jmi
fit, fiti
kirija, -je
kirija, -je
(slov. najem)
rent, lease
Pacht, Miet
louage, fret
turs. kiri Ča: fit je romanizam, a
kirija kasniji turcizam.
zaljev, -vi
draga, -ge
valâda, -de
(zaton, -ni)
zaliv, -vi
zaliv, -vi
(sl. zaliv)
gulf
Golf
golfe
. . . . . .
zatrti, -trem
skoreniti,-im
starti, -ren
(stribiti, -im)
istrijebiti, -im
istrebiti, -bim
istrijebiti,-im
(sl. zatreti)
extirpate,eradicate
ausrotten,vertiglen
éraciner, extirper
. . . . . .
zavjetrina,-ne
zavetrina, -ne
zajâtje, -ja
(šotovent,-ti)
zavjetrina,-ne
utoka, -ke
utoka, -ke
leeward
Lee
abrivent
tal.sottovento
ind. ze-yata
. . .
zdenac, -nci
zdenec, -nci
bujmer,-èri
(studenac,-nci)
bunar,-ri
bunar
bunar
well
Brunnen
puits
turs. pinar
perz. burim
gots. brunna
Bunar je iz turskog, a
bujmer iz gots. ili perz.
zmaj, -evi
pozôj, -ji
žmÿn, -ni
zmaj, -evi
aždaja, -je
aždaha, -he
(slov. zmaj)
drake
Drache
dragon
per. azdahak . . .
zmija, -je
kača, -če
kaška,-ke
(zmaja,-je)
zmija, -je
zmija, -je
(slov. kača)
snake
Schlange
serpent
hetit. kaška Gmizave beznoge životinje
(Ophidia): ča, kaj. i slov. je
praindoevropski, ino slavenski.
znamenka,-ke
znamênka,-ke
žlamênka, -ke
brojka,-ke
brojka
brojka
numeral
Ziffer
chiffre
. . . . . .
zubar, -bri
zuber, -bri
bikodlâk,-ki
bizon
bizon
bizon
buffalo
Wisent
bison
polj. zuber Veliko - dlakavo divlje
govedo, lat. Bos bison
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

Ž, ž (ča: Zj, zj)

DIALEKTI:
IzvorniŠTO
KAJkavica
ČAkavica
(IKavica)
YU-JEZICI:
Jugoslavski
Srbianski
Bošnjački
(Slovenski)
EU-JEZICI:
Englezki
Njemački
Francezki
(Ini EUjezik)
PODRIETLO:
Etimologia ,
Izvedenice
(Sinonimi)
DODATAK:
Opisi i
ostale
napomene
. . . . . . . . . . . . . . .
ždriebac,-bci
cujzek, -ki
hulîć, -ći
(ždribac,-pci)
ždrijebe,-bad
ždrebe, -bad
(slov. žrebe)
foal
Fohlen,Füllen
poulain
perz. kuzek Mladunac konja, Equus caballus:
štokav. = slavenski, kajkav. =
ranoperz., a čak.= gots.-pragerm.
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .

Tuđice / posuđenice

Za ine strane prinove tj. tudjice i posudjenice koje se u hrvatskom jeziku pojavljuju tek od 20. stoljeća tj. iz Jugoslavie, viditi u drugomu paralelnom popisu: > Tudjice u hrvatskom jeziku.

Glavna literatura

  • Jozo Dujmušić, 1933-1935: Antibarbarus hrvatskoga jezika. Hrvatska straža V.- VII.
  • P. Guberina i K. Krstić: Razlike izmedju hrvatskoga i srpskog književnog jezika. Matica Hrvatska, 218. str., Zagreb 1940.
  • J. Ćirilov: Srpsko-hrvatski rečnik varijanti / Hrvatsko-srpski rječnik inačica. Stilos, Beograd 1990.
  • Vesna Požgaj Hadži 1999: Temeljne jezične razlike, hrvatski jezik i srpski jezik u kontrastu. Filozofski fakultet, Ljubljana.
  • Vladimir Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika. Školske novine, 639 str. Zagreb 1991. (ili kasnija skraćena izdanja)
  • M.H. Mileković i sur.: Ranohrvatska etimologija i poredba hrvatsko-jugoslavenskih razlučnica. Ognjište 9, Karlovac 1999.
  • Marijan Krmpotić: Hrvatski jezični priručnik. Kloštar-Ivanić, Agapa 2001.
  • Bratoljub Klaić: Rječnik stranih riječi. Školska knjiga, Zagreb 2007, ISBN: 978-953-0-40935-4 (većinom europske s malo turcizama i posve bez srbizama)
  • Z. Škiljan i B. Laszlo: Hrvatsko-englezki i englezko-hrvatski rječnik obavjestničkog nazivlja. Zagreb 1994.
  • Tomislav Sabljak: Rječnik hrvatskoga žargona. VBZ. 376 str., Zagreb-Ljubljana 2001. - (novosadsko-srbohrvatski)
  • Ž. Šikić: Hrvatsko-jugosfersko-srbski razlikovni slovar 2010. - (izvorno-hrvatski OK.)
  • Hrvatski jezični portal - (novosadsko-srbohrvatski po Liberovom pravopisu)
  • Tzv."hrvatski" Wječnik: hr.wiktionary - (poluhrvatski: 1/3 srbski)

Ine poveznice

Reference

Almost original compiled list of dialectal words across Croatia (available by GNU license), combined from many field insights and numerous local glossaries.