Internetne enciklopedije

Izvor: Wikinfo na Hrvatskom jeziku
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Internetne enciklopedije: Pod pojmom internetne enciklopedije (ili leksikona) obuhvaćene su sustavne zbirke javno dostupnog znanja iz raznih područja, kojima se može pristupiti preko tražilica na internetu. Ideja otvorene kolektivne enciklopedie tipa Wiki (havajska rieč = brzo) začeta je od god. 1999, a smisao je da ju svatko pismen može slobodno i bezplatno čitat preko interneta na engleskomu ili vlastitom jeziku, pa i dragovoljno sudjelovat u njezinom stvaranju i poboljšanju po svojem znanju i tehničkim mogućnostima.

Abstract

Internet Encyclopedias (a review): A critical review of dozen compared examples of the available encyclopedias on internet was listed, including 4 main types of them.

  • l. Demagogic antiwiki type with administration, censure and outvoting clans: the classical Wikipedia and its other lingual clones.
  • 2. True open wikis, modern democratic type without censure nor administration: Wikinfo, Metapedia, Wikislavia, Wikipilipinas, etc.
  • 3. Elite half-wikis with the professional editors and recensing board: Citizendium, Cassiopedia, Chinese BaideWiki, Russian WikiZnanie, American Conservapedia and New World Encyclopedia.
  • 4. Commercial closed type of the digitalised classic encyclopaedias: Britannica, Brockhaus, MS Encarta, and other minor ones.

Uvodne napomene

Među laicima na internetu su zapravo česte zabune između razlikovnih pojmova enciklopedije i leksikona. U knjiškim izdanjima iz leksikografie, leksikon tvori pregledna zbirka kratkih natuknica i sažetih izvoda o raznolikim pojmovima, dok prave enciklopedie uglavnom sadrže opširnije tematske izvode pojmova s podnaslovima, poglavljima i pripadnom literaturom. Osim digitalizirane Britanske enciklopedie, većina inih enciklopedia na internetu ustvari su započele kao jednostavni internetski leksikoni koji su dosad prerasli u prave razradjene enciklopedie.

Na internetu je postojalo bar pedesetak pokušaja raznolikih leksikona i enciklopedia, od kojih su mnogi dosad zamrli i prestali. Među njima su najvažnije klasična digitalizirana Britannica i najveća višejezična Wikipedija, pa još nova Wikislavia i sličan Wikinfo, novi poluotvoreni Citizendium, ter ine manje. Ovdje se pregledno i poredbeno prikazuje desetak važnijih primjera enciklopedia općeg sadržaja dostupnih na internetu (uže strukovne su izostavljene).

Uz sažete opise, tu se ukratko spominju i primjeri obrade hrvatskih tema u raznim internetskim enciklopediama. Po konceptu razrade, te dostupnosti i utjecaju korisnika, razlikuju se 4 glavna tipa internetskih enciklopedia: demagoški antiwiki tip, pravi otvoreni tip (Wiki), poluotvoreni elitni tip i zatvoreni komercialni tip.

Demagoški antiwiki tip

Kod ovog tipa navodna wiki-načela služe tek kao vanjska demagoška maskota, ali su zbog birokratske administracije i sektaških klanova takve enciklopedije u pozadini strogo dirigirane uz niz loših posljedica za njihov sastav, djelotvornost i vjerodostojnost. Prvi veći primjer toga je najpoznatija Wikipedia koja nastaje od 2001, a danas u engleskoj inačici ima oko 2 miliuna (polupraznih) natuknica s nizom paralelnih raznojezičnih klonova sličnog tipa. S manjim brojem natuknica se potom proširila i na drugih dviestotinjak jezika, pa odnedavna i na lošemu poluhrvatskom (novosadski Vukopis).

Wikipedia

Višejezična Wikipedija je zasad najveći i najpoznatiji popularan primjer internetske enciklopedie na internetu. To je i jedna od ranih enciklopedija koja se razvija od god. 2001, a dosad u glavnoj engleskoj inačici ima oko 2.000.000 natuknica. Uz nju se potom paralelno razvio i niz sličnih nacionalnih klonova, dosad na nekih 250 jezika s ukupno oko 5.000.000 raznojezičnih natuknica, od toga desetak glavnih svjetskih jezika imaju wikipedie s preko 100.000 natuknica. Za koncept ove enciklopedie je osim navodne otvorenosti još značajan tzv. 'neutralan' pristup sadržaju teksta tj. populistički prilagođen shvaćanju i neznanju većine mediokriteta, a unose se uglavnom poznati već objavljeni i često zastarjeli podaci.

Medjutim, zbog svoga ubrzanog i nekontroliranog porasta, ta prva Wikipedia sada sve više poprima anarho-liberalni ustroj koji se odražava u nizu neriešivih pitanja:

  • Sve veći dio njezinoga formalnog sadržaja tj. preko polovice su dosad mnogobrojni goli naslovi bez suvislog teksta ili poluprazne natuknice s tek po 2 - 5 neinformativnih redaka i općih fraza koje se tako zadržavaju već godinama, samo da popune ogroman broj nazočnih naslova.
  • Veći broj koristnih natuknica (preko sto tisuća) sadrži tek desetak Wikipedia na glavnim svietskim jezicima, a većina inih jezika imaju tek do par tisuća ili stotina polupraznih natuknica.
  • Takozvani 'strogi' neutralizam koji tek formalno vriedi u Wikipediji, ustvari se je dosad većinom izvrnuo u klanovsko nametanje nastranih i ignorantskih gledišta, posljedak čega je bezbroj lažno izkrivljenih tekstova i cieli niz taboo-tema koje su idejno-populistički izbačene i izbrisane iz Wikipedie. (Especially nations with weak democratic culture, for example Russians, continuously use this "NPOV" slogan for pushing their national POV and for persecuting users with other views, and from other nations).
  • Osobito u područjima bez demokratskih tradicija kao što su npr. Rusija i Balkan, taj navodni 'NPOV' pripadni administratori naveliko zlorabe za obračune sa svim idejno ili etnički nepodobnim suradnicima u svrhu svog jednoumnog monopola na lažne "istine".
  • U Wikipediji vlada skoro paničan strah od suvremenih novosti, pa zato sve više klizi u smjeru tradicijske zastarjelosti i ne unosi se ništa što ne odgovara starim dogmama.
  • Birokratska demagogija u Wikipediji nameće samovoljne odluke po političkom uzoru lažiranih izbora.
  • Sve veći je broj masovnih napada zlonamjernih vandala (uglavnom neznalica ili idejnih dogmata), koji iz obiesti i zlobe ukidaju i brišu već razradjene tekstove, ili ih izvrću do nemisla.
  • Takodjer i medju redovno registriranim suradnicima je sve više interesnih, seksualnih i ideoloških grupa (internetskih klanova) u čestim sukobima, koje si uzajamno kvare i brišu njima nepodobne tekstove po svojemu sektaškom ukusu, što ponekad stvara prave wiki-ratove na internetu.
  • Masovan je pristup podpunih neznalica i samozvanih mediokriteta koji većinom nekritički pustoše po Wikipediji, ter iz svojih predrasuda kvare i izvrću bolje tekstove stručnjaka, čemu uz ino još pridonosi i nestručna administracija Wikipedie.
  • Zato nakon prvobitnog poleta, sada iz Wikipedije postoji sve veći 'odliev mozgova' (braindrain), tj. nizu stručnjaka koji su tu ranije dragovoljno suradjivali većinom je dojadio Sizifov posao uzastopnog obnavljanja i uzaludnog popravljanja tekstova, koje im stalno izvrću ili ukidaju nestručni mediokriteti i neznalice.

Zato je većina tih ranijih eksperata dosad već napustila Wikipediu ili su dielom prešli u druge slične i ozbiljnije projekte na internetu. Čak i sama uprava glavne engleske Wikipedie sad već javno priznaje, kako im je preostalo samo dvadesetak djelatnih stručnjaka koje u wiki-žargonu nazivaju wiki-dragons, a većina inih su tek pomoćni suradnici, pasivni promatrači ili štetočine.

Da sve bude još i gorje, u administraciji i cenzuriranju sadržaja Wikipedie se dosad sve više ideološki nameću razni dvojbeni globalizatori, liberalisti, anarhisti, spolni alternativci i ini pojedinci čudnih usmjerenja koji danas već nekontrolirano dirigiraju u engleskoj i drugim većim inačicama Wikipedie, pa odnedavno i u 'hrvatskoj' inačici.

Kao posljedak svih tih nepovoljnih silnica, u prvotnoj Wikipediji, umjesto stručne informativnosti sada sve više prevladava masovna popkultura tj. globalni populistički antielitizam gdje se grupno nameću lažne poluistine nadglasavanjem brojnih neznalica, seksista, politikanata i mediokriteta. Stoga nekoć dobro zacrtana Wikipedia sada već beznadno klizi iz perspektivne internetske enciklopedije u nestručni popularni leksikon ili po naški rečeno u "prostonarodni sveznadar".

Wikipedia je dosad postala glomazna zastarjela 'Bastilla' lažne globalističke popkulture, koja lošim i površnim tekstovima više obmanjuje, negoli što informira naivne čitatelje. Da je doista već tako niska stručna i kulturna razina glavne Wikipedie, za nas je najbolje vidljivo po lošim i promašenim člancima na engleskom o Hrvatima i Hrvatskoj koji su vjerojatno najgorji ikada objavljeni u nekoj javnoj enciklopediji. Isto potvrdjuje i poredba s ozbiljnom Britanskom enciklopedijom (Encyclopaedia Brittanica), gdi su hrvatske teme uglavnom razradjene objektivno i vjerodostojno tj. daleko bolje negoli u površnoj i pristranoj engleskoj Wikipediji. Ipak ta glavna engleska Wikipedia sadrži razmjerno najveći broj enciklopedijskih tekstova o hrvatskim temama na internetu izvan hrvatske Wikipedije.

U novije doba, zbog brojnih tehničkih, metodičkih i idejnih neslaganja, izvan Wikipedije je već odvojeno više neovisnih wiki-enciklopedija. Od tih samostalnih su najveće poluotvorenog tipa: američka Cassiopedia s gotovo milijun i pol naslova, pa novi kineski BaideWiki već s blizu milijun članaka i najnovija Wikislavia blizu 240.000 natuknica.

Stara izvorna Wikipedia je sad već u anarhičnom stanju završnog razpada, s mnoštvom dvojbenih pop-tekstova i bezbroj polupraznih neinformativnih natuknica što već dostižu oko 2/3 Wikipedie, koja je tako većinom prešla u obični popularni 'sveznadar' bez pravih enciklopedijskih značajka. Zato neki informatički eksperti iz Amerike već prognoziraju da će ovakva Wikipedia, nastavi li sličnim smjerom anarhičnog razvitka, negdje ujesen 2010. završiti u konačnom funkcionalnom rasulu i prestanku djelovanja. Toga su već svjestni i glavni voditelji Wikipedie, koji sada spremaju veliku rezervnu odstupnicu nazvanu Cassiopedia (vidi niže), pa će se nakon toga mnoštvo fanatičnih 'wikipedista' nasukati u zrakopraznom prostoru.

Konačna posljedica tolikih promašaja i manipulacija je dosad, da se prvotna Wikipedia uzastopce razpala na više paralelno-odvojenih enciklopedia koje zajedno već imaju blizu 4.000.000 posebnih tekstova izvan Wikipedie (o tom ' wikipedisti' šute i sebe obmanjuju da su najveći i najbolji). Najbrža od tih je golema kineska enciklopedia BaideWiki s pola miliarde suradnika, koja će već dogodine dostići glavnu staru Wikipediu.

Pravi otvoreni tip (Wiki)

Kod tipa Wiki je sav pristup slobodan i otvoren, pa se tekstovi mogu bezplatno čitat, ali ih korisnici takodjer mogu više-manje sastavit i napisat, ili postojeće članke preradit, dopunjavat i popravljat (ili kvariti) po svojem znanju i tehničkim mogućnostima. Uvršteni tekstovi moraju biti slobodni za kopiranje sa GNU-licencom ili bar iz javne domene. To su prave otvorene wiki-enciklopedije demokratskog ustroja bez birokratske administracije, osim tehničkog urednika i informatičkog elektroničara za održanje i usklad cielog sustava. Tu spadaju uglavnom novije enciklopedije izdvojene od stare Wikipedie: Wikinfo, Metapedia, Wikislavia, WikiFilipinas i druge manje tog tipa.

Wikinfo

Wikinfo ili Internet-Encyclopedia je nastala izdvajanjem od Wikipedie nakon 2003, a osnivač i voditelj je Fred Bauder i dosad ima preko 50.000 članaka sa GNU licencom. Po značajkama je približno na prielazu između stare Wikipedie i novijeg elitnog tipa Citizendium (vidi niže). Simbolična maskota za Wikinfo je znak mudre sove. Osim manjeg broja suradnika i natuknica, za Wikinfo je značajna i slabija tehnička oprema pa je teži unos i prerada tekstova. Tekstovi se tek dielom prenose iz Wikipedie i sličnih GNU-izvora, ali uz obaveznu stručnu provjeru i doradu. Od novijeg doba Wikinfo preuzima cijeli niz tekstova (uz doradu) koji su zbog raznih formalnih razloga odbačeni iz Wikipedie, čime je još dodatno ubrzan njegov rast - što je poučan primjer za napredak inih neovisnih wiki-enciklopedia na drukčijim temeljima izvan Wikipedije. Glavni Wikinfo je na engleskom i sad ima oko 50.000 natuknica, a od 2006. još nastaje njemački ogranak s oko tekstova, pa hrvatski i sad je u tijeku razvoj desetak inačica na inim europskim jezicima. Iako su ulaz i čitanje slični, tu su glavne razlike uredničkog ustroja u poredbi s poznatom Wikipedijom:

  • Aktivni suradnici i urednici se bezuvjetno moraju registrirati s adresom.
  • Tehnički je nemoguće bilo koje brisanje ili ukidanje teksta, osim tek dopune i popravka: to je za zaštitu od zlonamjernih vandala te protiv nametanja interesa i idejnih grupa.
  • Poluelitizam: Iako svi korisnici mogu predložiti dopune i prerade, odluku o tekstu donose stručnjaci.
  • U većini tekstova osim tipskih negativaca (npr. Staljin, Hitler), obavezni pristup je simpatično-pozitivan da navede čitatelje na šire poredbeno upoznavanje slične tematike.
  • Gdjegod postoje, navode se novoobjavljene spoznaje iz 21. stoljeća, a stare alternative ili kritike su na kraju teksta ili u dodatnim poveznicama.
  • U posebnom odjelu "Izvornih novosti" unose se još neobjavljeni nalazi, stručna otkrića, autorizirane nove pjesme i slično.

Pristup našim temama tu je objektivno-pozitivan pa su izvan hrvatske Wikipedije, ovo ponajbolji enciklopedijski tekstovi o nama na internetu.

Enciclopedia Libre Universal

Ova Wiki-enciklopedia na španjolskom se također izdvojila iz Wikipedie od 2003, a dosad ima oko 38.000 članaka i po koncepciji ustroja je na prielazu od Wikipedie na Wikinfo. Glavna osobitost spram većine internetskih enciklopedia je da ova obuhvaća najdetaljnije i najopširnije razrađene inačice tj. posebne wiki-leksikone za pripadne regije, veće gradove i područne dijalekte španjolskoga govornog područja (uključivo i baskijski). Hrvatske teme su zastupljene u pedesetak članaka, uglavnom su prikazane vrlo objektivno i pozitivno tj. među najboljima izvan hrvatske Wikipedie.

Metapedia-Wikislavia

Novi, najmladji reformirani odvjetak wiki-enciklopedia nastao je od 2006, kad se je od anarholiberalne Wikipedie iz protesta odvojila skandinavska skupina, pa su utemeljili novu, najotvoreniju i najslobodniju wiki-enciklopediju Metapedia sa središtem u Švedskoj. To je višejezična paneuropska enciklopedija na internetu, koja dosad ima desetak paralelnih inačica na europskim jezicima (engleski, njemački, švedski, danski, francuski, portugalski, češki, ukrajinski itd.). U toj skupini je brojem tekstova sad najveća i najmlađa pridružena Wikislavia od 2007, uglavnom na ruskom s preko 240.000 tekstova, a u tieku je osnutak njezinih inačica na hrvatskom, bugarskom, ukrajinskom i inim susjednim jezicima . Stoga je ovo već treća najveća wiki-enciklopedia, odmah nakon glavne Wikipedie i nove kineske BaideWiki (950.000 naslova). Uz iduću Filipinianu, to je i najslobodnija otvorena wiki-enciklopedija koju može čitati i uredjivati svatko pismen, jedino je zbog vandala potrebna registracija.

Članci moraju biti enciklopedijskog formata i kulturno pisani, a nema druge cenzure i izbor je slobodan, vodstvo je kolektivno i nema glavnih osnivača. Inače je slična kao Wikinfo: brisanje i ukidanje članaka tu je nemoguće, pa nema nadglasavanja ni suvišnih diskusija. Pristup je paneuropski i idejno konzervativan, nema formalnog neutralizma i prihvaćaju se izvorne novosti. Hrvatske teme se nalaze u tridesetak članaka, najviše u ruskoj inačici gdje su uglavnom objektivne i kritički-pozitivne. Povrh toga je otvorena i ova posebna Hrvatska Wikislavia od listopada 2007, a od studenoga 2007. još i paralelna Čakavsko-jadranska Wikislavia. Napomena: Zbog masovnog hackiranja i vandalizma od fanatičnih wikipedista, glavna Wikislavia je od prosinca 2009. zatvorena i ukinuto je više jezičnih sekcija uključivo i najveću rusku Wikislaviju, dok su 2 sekcije god. 2010. preimenovane s kopiranim člancima: posebna Sibirskaya Vikipedda i Hrvatska Metapedia.

Glavna radna načela europske skupine Metapedia - Wikislavia, po kojima se jasno razlučuje od Wikipedie jesu iduća:

  • Najveća moguća otvorenost i sloboda čitanja pa i uredjenja, gdi može sudjelovati svatko pismen i samo je, zbog onemogućenja zlonamjernih vandala potrebna ubilježba (registracija).
  • Napisani tekstovi su tematski posve slobodnog izbora, ali trebaju biti izgledom enciklopedijskog formata i kulturno napisani.
  • Tematski izbor i stil pisanja je otvoren i jasan, bez nepodobnih taboo-tema, o svemu se može pisati otvoreno-kritički (eksplicitno), poštuje se izvorni tekst i izpravljaju se jedino očiti tipfeleri i psovke.
  • Odbacuje se lažni formalistički 'neutralizam' Wikipedie, a poželjna je stvarna objektivnost ter istinska vjerodostojnost i u neugodnim taboo-temama.
  • Tu tehnički nema mogućnosti samovoljnog ukidanja i brisanja tudjih članaka (kao u Wikipediji gdje to čine klanovi nadglasavanjem), nego se već postojeći slobodni tekstovi mogu samo dopunit, poboljšat i razumno razradit (slično kao i spomenuti Wikinfo).
  • Ovdje nema ideopolitičke cenzure, nema samozvanih administratora i birokratske demagogije, postoji tek šire kolektivno vodstvo za tehničko održanje i puna demokratska suradnja uz podjelu rada. Kako nema idejnih klanova ni mogućnosti brisanja i ukidanja, tu uglavnom izostaju bezkonačne prazne rasprave (debatni klubovi Wikipedie).
  • Nepoželjna je konzervativna zastarjelost (kao Wikipedia) i poželjni su najnoviji podatci iz 21. stoljeća, pa se uvršćuju novi prinosi i neobjavljeni nalazi koje kao takove treba iztaknuti.
  • Enciklopedijski tekstovi iz Metapedie i Wikislavie ne služe poput Wikipedie - za usmjereno 'glajhšaltanje' čitatelja u globalističkoj popkulturi (multi-kulti), nego su usmjereni za slobodan napredak njihove samo-naobrazbe preko interneta.
  • Tek u okviru glavnih smjernica treba se pridržavati temeljnih moralnih načela (ne lažne globalističke 'etike'): nepoželjno je nametanje trgovačkih spam-ova, imperijskog globalizma, diktatorskog staljinizma, javnih spolnih nastranosti, ter sličnih anarholiberalnih usmjerba.

WikiPilipinas

Filipiniana.net ili Filipinska enciklopedija je nova internetska enciklopedija koja pretežno razrađuje raznolike teme iz mnogobrojnih otoka jugoistočne Azije i Oceanije. Nastala je tek nedavno izdvajanjem iz Wikipedije od 2007, a tekstovi su na engleskom i španjolskom. Voditelj je Gaspar Wibel i dosad ima oko 45.000 natuknica sa GNU-licencom. Specifičnosti su vrlo otvorena suradnja, lake izmjene tekstova i uvrštenje novih neobjavljenih otkrića, pa je zato u početku rasla dosta brzo s preko tisuću novih priloga svakog tjedna. Hrvatske teme su tu bile pozitivno prikazane u desetak članaka: npr. poredbe vapnenačkog krasa, špilje i ekspedicije Vice Bune oko Filipina.

Međutim od listopada 2007, opet se mienja urednička koncepcija tj. uvedena je birokratska ' wikipedizacija': u članstvo postupno prodire sve više starih ' wikipedista', znatno su umnoženi administratori i počela je idejna cenzura, brisanje i ukidanje članaka, pa joj je najnoviji rast sve više usporen i sada postaje sve sličnija staroj filipinskoj Wikipediji. Ovaj žalosni slučaj prevrata u novoj Filipiniani je dobar i poučan primjer za druge wiki-enciklopedije, što im se dogadja ako dopuste nutarnju agresiju tudjih wikipedista i štetno razmnožavanje administratora.

Ini manji leksikoni

Izvan Wikipedije se uglavnom nezavisno razvilo još tridesetak drugih manjih internetskih leksikona i enciklopedijskih rječnika, koji su većinom ograničeni na uža strukovna područja, ili obuhvaćaju državne, gradske, otočne i ine lokalne tematike. Neki medju ovima su drugačijeg ustroja i poluotvorenog elitnog tipa (vidi niže), a ostalo su djelomične ili podpune kopije po GNU-licenci iz glavne Wikipedie.

Poluotvoreni elitni tip

U tu drugu također neprofitnu skupinu, uvrštene su elitne internetske enciklopedie sveučilišno-akademskog tipa, posebno razrađene za potrebe visokoobrazovanih akademskih intelektualaca, sveučilišnih studenata do gimnazijskih učenika. Također ih mogu koristit kao dopunsku informaciju ini prosječni čitatelji koji žele doznati nešto više i stručnije o pojedinim složenim temama koje u Wikipediji nisu dovoljno razrađene ili su krivo prikazane.

Funkcioniranje tih elitnih enciklopedija većinom se temelji na interesnom sponzorstvu (rjeđe na uvrštenim reklamama). Ove elitne enciklopedije poput klasičnih tiskanih enciklopedija, redovito imaju službeno strukovno uredništvo koje strogo kontrolira pravilan i usmjeren razvoj enciklopedie, visoku kvalitetu tekstova i vjerodostojnost podataka, te odlučuje o uvrštenju, preradi ili brisanju teksta. Većina tekstova imaju GNU-licence za slobodno prenošenje i kopiranje.

Iako je čitanje i tu slobodno i bezplatno, zbog elitno-akademske koncepcije se po suradnji ove poluotvorene enciklopedije na internetu dosta razlikuju od Wikipedije i sličnih otvorenih enciklopedija:

  • Svi suradnici i autori bezuvjetno moraju biti javno registrirani s punim imenom, prezimenom, titulom i adresom, a njihova suradnja je uglavnom dobrovoljna i bezplatna.
  • Tekstove mogu pisati, dopuniti i preraditi samo akademski stručnjaci, bar s fakultetskom diplomom ovlaštenog sveučilišta ili sličnog instituta, prvenstveno doktori ili profesori.
  • Javno registrirani ali nekvalificirani korisnici mogu načelno doduše predlagati dopune i promjene ali ih sami ne unose i o tomu odlučuje uredništvo (koje to često ne prihvaća).
  • Završni unos konačnog teksta većinom obavlja ovlašteno uredništo na prijedlog eksperata.
  • Uglavnom se za javnost uvrštavaju samo razrađeni i potpuni tekstovi, a poluprazne natuknice se nakon nekog vremena brišu ili idu u rezervu na čekanje.

U toj prielaznoj skupini je najpoznatiji primjer novi Citizendium, a ini značajni su npr. njemački Wikiweise, kineska Baidewiki, američka Cassiopedia i New World Encyclopedia.

Citizendium 2.0

Citizendium ili Citizens Compendium, danas je najpoznatija i možda najkvalitetnija elitna enciklopedija poluotvorenog tipa s nastrožom ekspertom kontrolom, koja je dosad dostupna na internetu. Odvojila se iz Wikipedije od 2006, sada ima 4800 razrađenih tekstova i 270 kvalificiranih stručnih suradnika tj. po jedan ekspert na dvadesetak tekstova. Utemeljitelj i glavni urednik je Larry Mark Sander, raniji suosnivač glavne Wikipedije iz koje je izašao nezadovoljan zbog novijeg kaotičnog rasta uz nedovoljnu kvalitetu tekstova. U početnoj fazi je Citizendium, uz prerade i dopune dijelom preuzimao najbolje ocijenjene tekstove s Wikipedije, ali je to sada prekinuto. Od ljeta 2007, uveden je reformirani projekt Citizendium 2.0 gdje su gore nabrojeni opći stručni kriteriji još dodatno zaoštreni do najviše razine:

  • Izvršen je za uredništvo izbor vrhunskih eksperata s doktoratom ili profesora.
  • Ukinute su vanjske posudbe Wiki tekstova i uvedena ekspertna izrada novih izvornih.
  • Za sve tekstove je nakon stroge recenzije još određen poček u tzv. inkubatoru na provjeri do godinu dana, da se mogu dotjerati i uvažiti primjedbe prije vjerodostojne objave teksta za internet.
  • Poluprazne kratke natuknice se više ne uvrštavaju i tako je osigurana najviša kvaliteta, ali i usporen rast ove elitne enciklopedije.
  • Nažalost je i tu zadržan stari, konzervativni 'neutralizam' iz Wikipedie, što može biti negativni uvod u tradicijsku zastarjelost ove inače dobro zamišljene enciklopedie.

Simbolična maskota za Citizendium je znak starog ključa od gradskih vrata. Zasad postoji samo u angloameričkoj verziji, ali se od 2009. predviđaju i druge inačice na nekim svjetskim jezicima (vjerojatno njemački i španjolski). Hrvatske teme su oskudno prikazane s par polupraznih natuknica, ter imena Hrvatske u europskim i sličnim popisima.

Kineski Baidu-Baike

BaideWiki ili noviji domaći naziv Baidu Baike (= 'Bijeli sveznadar'), je posebna kineska wiki-enciklopedia poluotvorenog tipa. Od 20. travnja 2006. je ova izdvojena od glavne Wikipedie zbog anarhičnog uređivanja i ideopolitičkog nametanja amerikanizma kroz Wikipediu. Kao svjetska i informatička velesila (kupnja IBM-a itd.), kineska vlast ulaže ogromna sredstva za internet, pa je BaideWiki obilno sponzorirana uz jake besplatne servere, nakon čega je u Kini uglavnom tehnički ukinuto gledanje Wikipedie i obratno (BaideWiki izvan Kine), čime već počinje svjetski "wiki-rat".

Baidu-Baike sad ima ogroman broj blizu pol miliarde suradnika (više od Wikipedie), a porast joj je daleko najbrži na internetu. Nakon godine i pol već je brojem prestigla drugu, njemačku Wikipediju i krajem 2010 imala preko 2.800.000 članaka, a strjeloviti porast je iznad 5.000 novih članaka dnevno ili oko 40.000 tjedno, pa je dosad sa 4.400.000 članaka to već najveći wiki na internetu i već je prestigla glavnu englesku Wikipediu. Pristup je slobodan i bezplatan, a novosti i dopune idu samo preko stručnog uredništva koje traži odredjenu kvalitetu teksta, ali i pozitivan pristup kineskim temama. Nažalost je ograničena samo na kineski jezik i pismo, pa je zbog te nedostupnosti za nas i Europu od slabe koristi. Naše hrvatske teme su u njoj oskudnije negoli npr. u Engleskoj Wikipediji, ali su ipak bolje i objektivnije prikazane.

Wikiweise

Wikiweise je elitna njemačka enciklopedija poluotvorenog tipa i među prvim akademskim enciklopedijama na internetu gdje se razvija od 2005. Pretežno je namijenjena za visokoobrazovane, sveučilišne i akademske korisnike, te studente i gimnazijalce na njemačkom govornom području srednje Europe. O hrvatskim temama je malo tekstova i uglavnom su objektivno-neutralni.

Glavni urednik i osnivač je Ulrich Fuchs, a dosad ima oko 4400 razrađenih tekstova. Kao i za Citizendium, tu je čitanje slobodno, a suradnici se prijavljuju s punim imenom, prezimenom, titulom i adresom. Tekstovi prije objave i uvrštenja prolaze stručnu recenziju uredništva, prije su imali BSD-licencu a danas su pod GNU-licencom.

Cassiopedia

Cassiopedia ili The True Encyclopedia je zapravo dotjerana poluotvorena kopija engleske Wikipedije i vjerojatno je nastala kao rezervna odstupnica za očekivani slučaj razpada anarhične Wikipedie. Glavni urednik je isti Jimmy Wales iz Floride tj. raniji suosnivač Wikipedije, izdvajanje je najavljeno od 2003, a na internetu je kao posebna wiki dostupna uglavnom od 2005. Razvila se tako što je dosad iz glavne Wikipedie kopirano preko 1.400.000 engleskih članaka tj. svi osim polupraznih natuknica, pa su potom provjereni i prepravljeni. Zato je brojem tekstova Cassiopedia danas druga najveća nakon glavne engleske Wikipedie.

Slobodno je i besplatno čitanje, ali ne uredjivanje: svi pisci i urednici prijavljuju se imenom, adresom, telefonom, kvalifikacijama i stručnim tekstom za provjeru. Novosti i izmjene bez javne diskusije odobrava stručno uredništvo koje se većinom bavi preradom kopiranih članaka iz Wikipedije. Svaki auktor može napisati tek 1 novi stručni članak (jer ne primaju sveznalice) i ne prihvaćaju masovnu "linkomaniju" nego tek glavne stručne poveznice. Pretjerano neutralni pristup tu je doveden u konzervativnu krajnost tradicijske zastarjelosti.

Hrvatske teme su tu nazočne s desetak članaka uz još tridesetak odlomaka u inim širim temama. Navodni objektivno-neutralni pristup za nas ne važi, pa su njihovi prikazi Hrvata i Hrvatske slično kao i u Wikipediji među najviše neistinitim i antihrvatskim na internetu (pa je čak i srpska Wikipedija u tom ipak neutralnija i objektivnija).

Nova svjetska enciklopedia

New World Encyclopedia iz Amerike je nova neprofitna enciklopedija na internetu od 2007, gdje postoji samo na engleskom. Sad je još u probnoj fazi s nekoliko stotina tekstova, a kao elitna akademska enciklopedija treba službeno izaći na internet od 2008. Hrvatske teme tu zasad još ne postoje.

Wiki Znanie

To je samostalna internetska enciklopedia na ruskom jeziku koja obuhvaća niz općih tema, ali je najviše natuknica iz bivšeg ozemlja Sovjetskog Saveza. Najviše unesenih tekstova se temelji na ruskoj inačici poznate enciklopedie Brockhaus. Za razliku od većine enciklopedia na internetu, ova se pretežno financira unošenjem trgovačkih reklama i spamova među svoje tekstove, a po konceptu je negdje na prielazu između otvorene i poluotvorene enciklopedije. Hrvatske teme su oskudne, s malobrojnim natuknicama koje su uglavnom objektivne. (Almost inactive now)

Conservapedia

Američka Konzervativna enciklopedija je specifični tip poluotvorene enciklopedije, koji se uglavnom temelji na desno-konzervativnom pristupu, a pri kraju dokumentarnih tekstova su redovno oštre i opsežne kritike protiv liberalizma, ljevičarstva, darvinizma, spolnih alternativa i sličnih "nepodobnih" pokreta. Također preko interneta povremeno vode "wiki-ratove" s nekim liberalnim glasilima (npr. časopis Nature i slični) i od svih wiki-enciklopedia ova u desetak članaka objavljuje najoštrije kritike za Wikipediu sa stotinjak glavnih primjera njihovih zlouporaba. Dosad ima oko 14.000 razradjenih članaka, a korisna je zbog širega pluralističkog uvida u razna shvaćanja jer sadrži neke, obično prešućene i prikrivene teme koje su u većini inih izvora na internetu izostavljene. Hrvatske teme su slabo zastupljene, tek s nekoliko polupraznih natuknica koje su loše i neobjektivne.

Ranije odumrle enciklopedie

Prije glavne Wikipedije do 1999, na internetu uglavnom nije bilo pravih otvorenih enciklopedija tipa Wiki, nego tek desetak početnih pokušaja poluotvorenih enciklopedija s prenesenim ili naručenim gotovim tekstovima izabranih suradnika, koje se moglo tek besplatno čitati, ali bez naknadne prerade. Od tih su najvažnija iduća dva pokušaja koji su već dugo ugašeni:

  • Infopedia je bila prvi poznati pokušaj organiziranja javne enciklopedije na internetu od 1993.
  • Nupedia traje od 1999-2003, kao pokusni prethodnik Wikipedie je tehnički i organizacijski već naprednija, a voditelj je bio L.M. Sander (danas vodi novi Citizendium).
  • Veropedia (2007.- 2010.) je bila manja poluotvorena web-enciklopedia u prvoj probnoj fazi, koja je od 2010. skinuta s najavom prielaza u bolju beta-fazu, ali je nakon toga dosad nestala.
  • Ruska Wikislavia od 2006.- 2009. sa 230.000 članaka je dosad najveći izumrli wiki otvorenog tipa na internetu, koji se zbog organiziranog masovnog vandalizma i hakiranja iz konkurentske Wikipedie ugasio krajem 2009.

Zatvoreni komercialni tip

To je elektronska inačica klasičnih enciklopedia prilagođenih internetu, koje postavljaju profitne kompanije pa se izradjuju i koriste na komercialnoj osnovi. Prikladan izbor traženih tema i kvalitetnu izradu teksta tu osiguravaju plaćeni stručnjaci, uglavnom s akademskim titulama i radnim iskustvom na pripadnoj problematici. Osim preko interneta, ove zatvorene enciklopedije se prodaju i preko alternativnih elektronskih medija (npr. DVD i slično).

Kao i za ine komercialne projekte na internetu, uporaba takvih digitalnih enciklopedija je uglavnom moguća uz plaćanje odštete na autorska prava, pa su njihovo kopiranje i prienos time ograničeni. Zbog reklame i profitnog privlačenja budućih korisnika, tu je moguć tek ograničeni poluslobodni uvid u poneke reprezentativne tekstove kroz 1 - 3 mjeseca za potencialnog korisnika. U toj komercialnoj skupini zatvorenih enciklopedija dva su glavna primjera na internetu: Britannica, Brockhaus, Encarta i najveća kineska Hudong.

Kineska enciklopedia "Hudong"

Ovo je dosad brojem natuknica najveća enciklopedia ne samo na medjumrežju nego i spram tiskanih izdanja. Početkom ožujka 2012. je ova obuhvaćala čak 5.914.869 raznolikih naslova, pa je za 1/4 veća od druge kineske web-enciklopedie Baidu-Baike i već duplo veća od glavne engleske Wikipedie. To nije pravi wiki-tip, nego zatvorena komercialna encikloopedia i puna reklamnih oglasa, za koju pišu 2,500.000 plaćenih suradnika, a čitanje nije bezplatno ni otvoreno, dok su kopiranja za ine web-portale tu zabranjena. Za nas i Europu je od manje koristi zbog kineskog jezika i posebnog pisma.

Encyclopaedia Britannica

Poznata Encyclopaedia Britannica je dosad najvažnija među zatvorenim komercialnim enciklopedijama na internetu, koja je dielom uzporediva s velikom i otvorenom Wikipediom (o toj usporedivosti se povremeno vode oštre diskusije na internetu). To je ustvari digitalizirana inačica tiskane i uvezane Britanske enciklopedie, koja u najnovijoj knjižnoj inačici sadrži 32 uvezana sveska. Od god. 2007, takovu digitaliziranu inačicu otvorio je i poznati njemački "Brockhaus", zbog čije konkurencije su na internetu već započela slična prepucavanja iz njemačke Wikipedie, kao i ranije u slučaju enciklopedie Britannica. Od komercijalnih enciklopedija na internetu, ove daju najviše tekstova o hrvatskim temama koji su uglavnom objektivni i zaista neutralni, za razliku od zbrkane i jednostrane Wikipedie.

Encarta Microsoft

MS Encarta je manja priručna višejezična enciklopedia kompanije Microsoft, koja je uz naplatu dostupna preko interneta i DVD-a, kao prilog uz ini softver za novije Windowse. Dosad obuhvaća oko 68.000 natuknica u paralelnim inačicama na osam glavnih svjetskih jezika. Njezin nedostatak spram Britanske enciklopedije je manji broj i slabija kvaliteta tekstova, ali je prednost njezina višejezičnost. Hrvatske teme su slabije zastupljene i prikazi su većinom neutralni, ali lošiji od Britanske enciklopedije.

Ine zatvorene enciklopedie

Izvan te dvije glavne komercialne enciklopedie, na internetu je poznato još dvadesetak manjih zatvorenih enciklopedia ili digitalnih leksikona, uglavnom za pojedina uža strukovna područja. Neki od tih se dosad uzastopno proširuju i umnožavaju, ali su mnogi nakon kraćega početnog razvoja dosad već ugašeni i nestali s interneta.

Vanjske sveze

Reference

Adapted by GNU-license from WikiSlavia (Ovo je izvorna sažeta kompilacija po GNU-licenci, iz niza raznih dostupnih enciklopedia na internetu).