Jezični stil

Izvor: Wikinfo na Hrvatskom jeziku
Skoči na: orijentacija, traži

Jezični stil (način pisanja): Uvijek treba rabiti ozbiljni i kultivirani, ujednačeni i neutralni stil pisanja, pa nejasnoće i pretjerivanja treba izbjegavati jer ne pridonose našoj vjerodostojnosti. Wikinfo je ozbiljna kultivirana enciklopedija a ne debatni forum, pa za uzor i poredbu treba pogledati ine vjerodostojne standardne enciklopedije. Zato se u člancima na Wikinfo načelno ne unosi izravni govor ni rečenice u prvom licu (izim citata), a takodjer niti skraćeni pasivni izrazi bez subjekta poput uličnog razgovora i takvi su forumski stilovi tek ograničeno prihvatljivi: jedino pri dodatnim razgovorima - u prilogu izvan samog članka.

Jezične smjernice

U ovomu našem hrvatskom izdanju Wikinfo uvijek treba rabiti izvorni i klasični kultivirani hrvatski jezik (načelno onaj prije 1918. i nakon 1991.), a ne dopušta se hibridni unos novosadskog Vukopisa, šatrovačkih balkanizama i turcizama (koji će biti izbačeni) - tko baš želi koristiti takav jugobalkanski jezični stil, već ima na raspolaganju naše 2 Wikipedije (na hrvatskom i srpsko-hrvatskom). Tzv. 'Hrvatska' Wikipedija (unatoč hrvatske deklarativnosti) je pretežno na novosadskom Vukopisu, a ovaj Hrvatski Wikinfo je načelno na klasičnomu hrvatskom.

U slučaju prijenosa sličnih članaka po GNU-licenci, Wikipediju kao moguću podlogu za nove članke u Wikinfo treba rabiti oprezno: prvenstveno treba takve posudjene tekstove revidirati jezičnono-stilski, da se iz Wikipedije ne unose ondje uobičajeni forumaški ili šatrovački tekstovi djelomično na populističkom slangu. Zato tzv. 'hrvatske' članke iz hr.wikipedie obvezatno treba preraditi jezično i pravopisno tj. napola ih prevesti na kultivirani hrvatski: tu je neprihvatljiv hibridni novosadski Vukopis kojim je već pisana početna hibridna srbohrvatska Wikipedija, a niti ne tomu sličan, poluhrvatski Anićev pravopis na kojemu je uglavnom novija 'Hrvatska' Wikipedija. Toj neprihvatljivoj skupini izvan hrvatskoga jezičnog okvira pripadaju i novi jugojezični savjeti koji se po tomu daju na internetu (iz Osijeka). Zato se kao glavni jezični kriterij i oslonac za ovaj naš Hrvatski Wikinfo npr. preporuča izvorno-hrvatski Jezični priručnik M. Krmpotića (2001) a kao najniža još prihvatljiva granica pravoga hrvatskog jezika bar dosad važeći školski "Londonac" tj. pravopis Babić-Ham-Moguš u nekomu novijem izdanju (ali nikako ne Goldstein-Anićev novosadski Vukopis - takvi će provokativni nehrvatski tekstovi biti izbačeni).

Glede hrvatskog rječnika tj. pitanja balkanizama, turcizama i inih barbarizama je najbolji oslonac izbora Razlikovni rječnik V. Brodnjaka (1991, ili novija skraćena izdanja) kao i Krmpotićev 'Priručnik' sa sličnim manjim rječnikom. Oni koji zbog predrasuda idejno ne mogu niti žele pisat izvornim hrvatskim, ne trebaju ni sudjelovati u ovomu Hrvatskom Wikinfo: tko baš hoće pisati novosadskim Vukopisom (balkanskim jugojezikom), ima na slobodnom raspolaganju 'hrvatsku' Wikipediju, a za one još radikalnije postoji i posebna srpskohrvatska Wikipedia.

Mogući prijevodi

Tekstovi za ovaj wiki se u načelu uvijek pišu izvornim hrvatskim tj. klasičnim kultiviranim jezikom hrvatske javnosti prije 1918. ili sadanjim nakon 1991, a minimalna najdolnja granica je sadanji školski pravopis (Londonac). Ako je zbog bilo čega, ponudjeni tekst napisan na nekomu drugačijem jeziku izvan granice hrvatskoga jezičnog obsega - ali je inače sadržajno i idejno vrijedan za Wikinfo, tad se privremeno kao neprikladan sav označi kurzivom, dokle ga netko od naših jezično ne preradi i prevede na pravi hrvatski. Slično vrijedi i za dobronamjerne strance i naše iseljenike koji nakon više naraštaja već loše znaju ili ni ne znaju hrvatski, pa nam mogu dostaviti svoj engleski ili ini strani tekst, koji potom (po mogućnosti) prevodimo na pravi hrvatski i unosi se u Hrvatski Wikinfo.

Jezične krivotvorbe (falsifikati)

Suradnici za ovaj Hrvatski Wikinfo se oštro upozoruju ne unositi jezične krivotvorbe iz ranijih lažnih jugo-citata, jer će potom biti javno opomenuti i ako to ponove, ukida im se aktivni pristup u Wikinfo (izim anonimnog čitanja). Najčešća je u bivšoj Jugoslaviji (i sadanjoj Wikipediji) jezična krivotvorba kad se svi tekstovi naše dijaspore i domaćih auktora do 1918. na izvornom hrvatskom (Šenoa, Gjalski, Kumičić, itd.) u Jugoslaviji od 1918.-1990, bez upozorbe unatrag "prevode" na balkanski Vukopis (srbohrvatski jugo-jezik) pa se te krivotvorbe još javno tiskaju i kopiraju sve dosad (prepuna ih je hr.wikipedija). Lažni unos toga je ovdje zabranjen izim izvornika do 1918. (odnosno inozemnih originala), a podvaljene krivotvorbe i njihovi unosnici se izbacuju iz registra upisanih.

Glavna jezična literatura

  • Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš: Hrvatski pravopis (3. pretisak), »Školska knjiga«, Zagreb, kolovoz 1990., ISBN 86-03-00121-9
  • S. Babić, B. Finka, M. Moguš: Hrvatski pravopis. Školska knjiga, Zagreb 1994 (ili ino novije izdanje do 2003.)
  • Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš: Hrvatski školski pravopis. Školska knjiga, 164 str. Zagreb 2008.
  • D.B. Rončević, L. Hudeček i sur.: Školski rječnik hrvatskoga jezika. Školska knjiga, 992 str. Zagreb. ISBN 978-953-0-40038-2
  • V. Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika. Školske novine, Zagreb 1991. (ili kasnija skraćena izdanja)
  • F. Cipra, B. Klaić: Hrvatski pravopis. Hrvatska sveučilišna naklada, reprint Zagreb 1992.
  • M. Krmpotić: Hrvatski jezični priručnik. Kloštar-Ivanić, Agapa 2001.
  • I. Škarić: Kakav pravopis (između fonetike i fonologie). Govor 16/1: 33 - 64, Zagreb 2001.

Poveznice

Reference

Sažete upute za pisanje klasičnim hrvatskim po gornjoj literaturi (available by GNU-license).