Posuđenice u hrvatskom-2

Izvor: Wikinfo na Hrvatskom jeziku
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Posudjenice u hrvatskom jeziku-2 (nehrvatske tudjice - slavizmi + orientalizmi A - O): Ovaj popis tudjica u hrvatskom jeziku se sastoji od službenih prijevoda, hrvatskih novotvorbi i starih* hrvatskih riječi (npr. ranohrvatska predaja i dialektna književnost od 11. stoljeća). Kao nehrvatske tudjice su načelno izostale riječi koje su višeput zapisane u izvorno-hrvatskim tekstovima do 19. stoljeća, ter zajedničke ranoslavenske riječi iz srednjeg vijeka. Uz Ž. Šikića 2010., ovo je drugi veći hrvatski popis na medjumrežju s istočnim slavizmima iskazanim kao tudjice i indo-iranizmima kao arhaizmi najviše po M. Krmpotiću 2001, ter M.H. Milekoviću i sur. 1999. Takodjer unatoč ranijih arheonalaza i inih pokazatelja, po dogmatskim jugoslavistima etnički Hrvati i njihov jezik nisu mogli (ni smjeli) postojati prije 9.stoljeća po Kr., pa su po njima sve starije* posudjenice nazočne u hrvatskom bar od srednjeg vijeka, u dosadašnjim popisima tudjica odbačene i idejno pripisane posrednom kasnijem prijenosu tek kroz turski, talianski i njemački. Zato je ovo na medjumrežju prvi i jedini popis hrvatskih tudjica gdje su izravno bez zamagljivanja navedeni stariji* i nepodobni indo-iranski, mongolski, arabski, gotski, keltski i slični raniji unosi u starohrvatskom jeziku.

Duga karavana jugoslavista nas dosad uporno uvjerava kako su u hrvatskom većina nesrbskih rieči tek "ustaške novokovanice", iako se iste ili vrlo slične nalaze u starijoj* kajkavici i čakavici, pa i ranije na glagoljici: sve to im je nebitno (važno je unitarno mozgopranje i zatorba posebnog hrvatskog jezika). Pogubnu djelatnost tih "hrvatskih" vukovaca jezgrovito navodi V.Novak 1967 (Vuk i Hrvati: p.561): Tvorci ovog hrvatskog novogovora nisu se vraćali izvornom hrvatskom jeziku koji je bio različit od srpskog, već su samo postojeći srpski koji su ilirci prihvatili, da bi se "približili braći Srbima" pretvarali u novogovor, a to znači davali mu neprimjerene pa i nakazne oblike. Već iz idućega nepodpunog popisa tudjica (i niže nabrojenih izvora) je očevidno, kako su rječničke razlike hrvatski/srbski po leksiku slične kao izmedju inih medjurazumljivih jezika u Europi npr. švedski/norveški, španjolski/katalonski, njemački/nizozemski, češki/slovački, ruski/bjeloruski, itd. Zato su srbo-hrvatske razlike rječnika već u štokavskom velike do 14.000 drukčijih riječi Ž. Šikić 2010., a čakavci/Srbi još duple do 27.000 tj. 90% inih riječi (vidi npr. Sjevernočakavski ekavci#Nepalatalni ekavski Cres) - tj. kao njemački / islandski, portugalski / rumunjski, poljski / makedonski i sl.

Uporabne kratice češće u idućem popisu: hrv.= hrvatski (u Hrvatskoj), kaj.= većinom kajkavski, čak.= većinom čakavski, ča-kaj.= svi hrv. dialekti (osim Vukopisa), eng.= engleski, lat.= latinski, grč.= grčki, tur.= turski, srb.= srbski, * = prije Vuka Karadžića. Ovaj popis je zbog tehnički ograničene veličine (iznad 260 kb se ruši) podijeljen na iduća 3 dijela:

Posuđenice u hrvatskom-1 (europeizmi): Taj prvi dijel sadrži uglavnom germanizme, romanizme i slične zapadne europeizme većinom iz grupe Centum. (Molimo ne unositi slavenske i azijske tuđice u zapadnoevropski Popis-1 niti obratno.)

Posuđenice u hrvatskom-2 (orientalizmi / A - O): Ovaj drugi tj. srednji dijel obuhvaća istočne slavizme i azijske orientalizme od slova A - O.

Posuđenice u hrvatskom-3 (orientalizmi / P - Ž): Taj treći tj. završni dijel popisa sadrži ine slavizme i azijske orientalizme od slova P - Ž.

  • Motto: Kreten kreće - Hrvat polazi i počinje! (prof. Mitjel Yošamýa 1971).

ABSTRACT

Loanwords in Croatian-2 (orientalisms): An annotated List of the foreign loanwords appearing in Croatian language, including 3 parts: The starting Part 1 - europeisms (Posuđenice u hrvatskom-1) including chiefly romanisms, germanisms, and similar western europeisms; then actual Part 2, covering the eastern slavicisms and Afro-Asian orientalisms from A - O; and also the final part (Posuđenice u hrvatskom-3) including slavicisms & orientalisms from P - Ž.

Izvori

  • Jozo Dujmušić, 1933-1935: Antibarbarus hrvatskoga jezika. Hrvatska straža V.- VII.
  • P. Guberina i K. Krstić: Razlike izmedju hrvatskoga i srpskog književnog jezika. Matica Hrvatska, 218. str., Zagreb 1940.
  • J. Ćirilov: Srpsko-hrvatski rečnik varijanti / Hrvatsko-srpski rječnik inačica. Beograd 1990.
  • V. Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika. Školske novine, 639 str. Zagreb 1991. (ili kasnija skraćena izdanja)
  • M.H. Mileković i sur.: Ranohrvatska etimologija i poredba hrvatsko-jugoslavenskih razlučnica. Ognjište 9, Karlovac 1999.
  • M. Krmpotić: Hrvatski jezični priručnik. Kloštar-Ivanić, Agapa 2001.
  • B. Klaić: Rječnik stranih riječi. Školska knjiga, Zagreb 2007, ISBN: 978-953-0-40935-4 (većinom europske s malo turcizama)
  • T. Sabljak: Rječnik hrvatskoga žargona. VBZ. 376 str., Zagreb-Ljubljana 2001. (novosadsko-srbohrvatski)
  • Ž. Šikić: Hrvatsko-jugosfersko-srbski razlikovni slovar 2010. - (izvorno-hrvatski)
  • Hrvatska Wikipedija - (poluhrvatski: 1/4 srpski)
  • Hrvatski jezični portal - (novosadsko-srbohrvatski po Liberovom pravopisu)

A

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Tursko
ada sprud Slatkovodni pješčani otok na rijekama.
Arabsko
Ahiret
(Akhirah)
islamski raj,
nebesa
U islamu: budući svijet, približno kao raj nakon smrti (npr. u kršćanstvu): Ahiret je jugo-bošnjačko pisanje, a izvornohrv. bi bilo ispravnije Akiret (ili bar kao arapski Akhiret).
Srbsko
ajkula morski pas,
kučak
Opasne hrskavične ribe bez kosti iz skupine Selachoidei. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Tursko
akrap štipavac,
škorpion
Otrovne životinjice s kliještima (Scorpionidae). Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
alat pribor, orudje Predmeti i sredstva koja se rabe za razne djelatnosti u obrtima, poljodjelstvu itd.
Arabsko
albatros
(al-ghattas)
albatros
lat. Diomedea
Medjunarodni naziv arabskog iskona za oceansku pticu Diomedea exulans.
Tursko
alka
(halka)
obruč,
karika
Metalni kolut, većinom kao ručka starinskih vrata.
Arabsko
alkohol
(al-kuhul)
žesta,
opojno piće
Medjunarodni naziv arabskog iskona iz srednjeg vijeka.
Arabsko
aloje
(alloeh)
*loparići Afričke pustinjske biljke slične američkoj agavi s mesnato-lopatastim lišćem, ali uzastopno višeput cvjeta i većinom sitnijeg rasta, kod nas laici ove često pobrkaju s američkom agavom; čakavski = loparić.
Tursko
amajlija
(hamayli)
amulet,
talisman
Medaljica ili zapis koji po vjerovanju donosi sreću i štiti od zla.
Perzijsko
angurija
(angûr, angurya)
lubenica Raniji neromanski izrazi perzijskog iskona (čakavci i ikavci).
Arabsko
arsenal
(harsanah)
ratna luka,
morska baza
Vojno brodogradilište i skladište za ratnu mornaricu.
Perzijsko
arta, *artica
(arta, artek)
rt, punta,
rtić
Raniji neromanski izrazi perzijskog iskona u čakavici.
Tursko
aršin lakat (kao mjera) Turska približna mjera za dužinu oko 65 - 75 cm.
Arabsko
artičoka
(ardi-šohi)
dragušica,
čak. *gardun
Međunarodni naziv arabskog iskona za južno primorsko povrće (Cynara scolymus).
Perzijsko
*asti! (ašti!),
*asti-Boga (Astembaga)
Bogami!,
tako mi Boga
Prastara vjerska zakletva perzijskog iskona zbog čudjenja ili uvjeravanja kod ikavaca i čakavaca, slično je i "Asti-Gospu!".
Tursko
avet sablast, utvara Zlokobno i zastrašujuće prividjenje.
Perzijsko
aždaja
(azdaha)
zmaj,
zla žena
Mitsko čudovište u legendama kao golemi gmaz, naziv perzijskog iskona većinom kod štokavaca: kajkav. pozój i čakav. žmýn.

B

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Rusko
babuška
(babúška)
bakica
starica
Naziv ruskog iskona za živu bakicu, ter za šuplje drvene igračke nalik staricama, koje se po veličini ulažu jedna u drugu.
Perzijsko
badalj
(badil)
bodljike
trnje
Starohrvatski naziv perzijskog iskona kod ikavaca i čakavaca.
Tursko
bajat, -ta,-to nagnjio,
pokvaren
Jugo-turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pograničnih sela uz Bosnu).
Tursko
bakalnica voćarna,
piljarnica
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
balas
(balaš)
stasit,
vitak
Raniji neromanski izrazi perzijskog iskona.
Perzijsko
*balatura, -rica
(balater,balaturek)
veranda, volta,
voltica, lodja
Klasični neromanski nazivi perzijskog iskona za terasu i balkon s lučnim nadsvodjem.
Mongolsko
balta (balta) sjekira Sječivo za drvo ili kao bojno oružje; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog iskona, kod nas najviše u kajkavici
Tursko
balvan trupac,
greda
Posječeno deblo drveta ili veća drvena greda.
Perzijsko
*ban, banica
(bani, banu)
knez,
podkralj
Raniji predslavenski nazivi čelnika perzijskog iskona.
Tursko
bar,
barem
*dajbud,
*majkol
Noviji balkansko-štokavski turcizam proširen najviše pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj riedak: staroštokavski je *dajbud i arhaično čakavski *majkol (glagoljicom: maykoli), a novije na otocima romansko-čakav. alméno.
Arabsko
baraka
(barrakan)
drvenjara
koliba, šupa
Medjunarodni naziv arabskog iskona za montažne zgrade kao skladišta, vojarne i slično.
Indovedsko
baratati,baratanje
(bharata,-ratayna)
rukovati, -ovanje,
manipulirati,-anje
Ranohrvatski srednjovjeki arhaizmi indovedskog izkona u većini hrv. dialekata, najviše u kajkavici i čakavici.
Perzijsko
barjak (beiraq)
barjaktar
stieg,*korugva
stjegonoša
Znak neovisnosti države i državne pripadnosti (na otocima Dalmacije: Barjak-Barjaci već prije Turaka, a staro korugva dosad u čakavskom i kajkavskom: Omiš-Medjimurje).
Tursko
barut eksploziv,
oružani prah
Eksplozivno punjenje za pogon vatrenog oružja.
Tursko
baš doista,
upravo
Čestica proširena od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dosta riedka (izim graničnih sela uz Bosnu): starije kajkav. *praf i vedsko-čakav. *jušta (= indoved. jušta).
Perzijsko
baština
(baštani)
nasliedje
bašćina
Starohrvatski naziv perzijskog iskona.
Srbsko
bauljati teturati,
glavinjati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
bava, bavica
(bav, bavek)
bavati (bavidan)
lahor, vjetrić,
popuhivati
Raniji neromanski izrazi perzijskog iskona za slabe povjetarce.
Perzijsko
bebek
(bebek)
djetešce,
bebica
Starohrvatski deminutiv perzijskog iskona, najviše u kajkavici.
Perzijsko
bedak
(bedek)
blesan,
glupan
Ograničena osoba manjih sposobnosti.
Tursko
bedemi zidine,
utvrdjenja
Zaštitne prepreke u obliku zidova ili nasipa.
Tursko
belaj nesreća,
nevrijeme
Zlokobni dogodjaj, loš izhod nečega.
Srbsko
beočug kolut,
karika
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
beS- . . .
beŠ . . .
većinom: ne- ...
(rjedje: bez- ...)
Negativni predmetak proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
besjeda
(bhašita)
govor,
rieč
Zajednički panslavizam ranijega indovedskog izkona (bhašita), u hrv. najčešći u kajkavici (beséda) i čakavici (besîda) pa to nije srbizam.
Srbsko
besmislen
besmislica
nesmislen,glup
nesmislica
Balkanski srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
bespotreban suvišan,
nepotreban
Balkanski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
bešika zibka,
kolijevka
Dio namještaja: dječja postelja koja se ljulja. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
beza, bézame
bezate
bez, bez mêne
bez têbe
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *brez (mene, tebe).
Srbsko
bèzanj,
bézase
bez njêga,
bez sêbe
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *brez (njega, sebe).
Srbsko
bezbjednost
(bezbednost)
sigurnost,
osiguranje
Javno osiguranje policijskih pozornika. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
beznačajan nevažan,
sporedan
Srbizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
bezuspješan
(bezuspešan)
neuzpješan,
neučinkovit
Srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
bèžnjeg
bèžnjih
bez njêga
bez njîh
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *brez (njega, njih).
Srbsko
biće
(kao glagol)
će biti,
bude bilo
Srbo-balkanski futur glagola nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim pravoslavnih jekavaca): izvorno hrv. kao imenica ovo znači stvorenje.
Tursko
bigar
*sedra, kamenac Ovapnjele naslage iz vode; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
bijeli luk
(beli luk)
češnjak,
češanj
Srbo-balkanska složenica nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj razmjerno rjedja (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
bikar, bikarija
(bekkari, bekkaryun)
mesar, mesnica Prodavač mesa i njegova prodavaona; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas najviše u čakavici.
Mongolsko
biljeg (bilig) pečat, naljepnica Potvrdna oznaka u obliku pečata ili naljepnice (marke); stariji srednjovjeki mongolizam azijskog iskona (već prije Turaka).
Srbsko
bivati postojati,
egzistirati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
bjelance
(belance)
bjelanjak,
*bjelno
Balkanski srbizam nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca): književno i kajkav. bjelanjak, uz Jadran starije *bjelno.
Indovedsko
*blagdan
(bhagadana)
svetak
srb. praznik
Ranohrvatski arhaizam indovedskog iskona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
blagodaran zahvalan, *haran Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
blagorodan plemenit,
dostojan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
blagotvoran
blagotvorac
dobročinski
dobročinitelj
Balkanski srbizmi nametnuti tek u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
blagovremen pravodoban Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
blenuti buljiti,
zuriti
Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Rusko
bodar, bodriti
(bodrij,bodríti)
hrabar, smjel,
ohrabriti
Izrazi ruskog iskona kao književne posudjenice, najviše prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Perzijsko
*bodul
(bodyul)
otočanin Stari domaći samo-naziv jadranskih otočnih čakavaca.
Tursko
boja (boye)
bojadisati
*krasilo,
farba,farbati
Srbo-balkanski izrazi turskog iskona uglavnom kod novoštokavaca, nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati: germansko-kajkav. farba, romansko-čakav. pitura (iz lat. pictura).
Srbsko
bojice
(za "crtanje")
farbice
(za risanje)
Srbo-balkanski naziv turskog iskona, nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
bradva sjekira Srbo-balkanski pravoslavni naziv za sjekiru većinom u Crnoj Gori i iztočnoj Hercegovini, inače u Hrvatskoj većinom nepoznat.
Srbsko
bratanac nećak Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
brdski
brđani
gorski
gorštaci
Visinski pojas i stanovnici viših krajeva; riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
bre! (balk. vre!)
bre more !
daj, hajde !,
daj čovječe!
Balkanski povici arapskog iskona (grčki i bugar. vre!), do Jugoslavije u hrv. uglavnom nepoznati: Izvorno arapski je stočni povik devama i konjima (marš stoko!, hajde kljuse!) i u Turskoj isto za tjeranje roblja.
Srbsko
brigati brinuti (se) Oblik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
brojanica krunica, čislo Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
brojKa
brojKe
znamenka
broj, brojevi
Pojedinačni broj tj. znamenka. Tzv. 'brojKA' je balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj je većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
*bršina, bršadin
(barš, baršidan)
led, mraz,
lednica, mrazište
Raniji neromanski izrazi perzijskog iskona za zimske pojmove kod ikavaca i čakavaca.
Srbsko
buba-švaba žohar Kućna gamad iz roda Blatta: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
budala
(budle)
blesan,
glupan
1. Nesposobna osoba.
2. Pogrdan naziv za osobu koja je nešto krivo ili loše učinila.
Srbsko
budilnik budilica,
vekerica
Srbski naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
budući da
(dadakanje)
jer, zbog
*zbogradi
Dadakanje u uzročnim rečenicama: većinom prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rijetko (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
buđa,buđav
buđaviti
plijesan,-snjiv,
pljesniviti
Jugo-turcizmi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim pograničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
buka, bučan
(buka, bukaden)
galama, buka
glasan, bučan
Starohrvatski izrazi perzijskog izkona.
Srbsko
buktinja
buktati
plamen, vatra
plamtiti
Srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
bukvar
bukvalno
početnica,
doslovce,-lovno
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
bunar
(bunar, pınar)
sdenac, studenac Umjetno izgradjen spremnik za vodu, u većini slučajeva pitku vodu koja služi za piće, napajanje stoke i pranje.
Srbsko
bundeva tikva,
buča
Vrtno povrće, Cucurbita pepo: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
burazer (birader) brat
prijatelj
Naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
bure,
burence
bačva,
lagvić
Drvene bačve za tekućine: nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Mongolsko
burîn
(burân)
burica
polubura
Sjeveroiztočni vjetar u azijskim stepama i Rusiji, ter kratka slabija bura na Jadranu; slično je još talianski borina i najstarije hladni buryaš u ranoj Mezopotamiji.
Srbsko
buvljak sajmište,
svaštarnica,
šverc-komerc
Srbizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
*buža
(buzč)
rupa,
stidnica
Raniji neromanski izraz perzijskog iskona (ikavica i čakavica).

C

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Arabsko
cekin
(sikkah)
zlatni novčić Naziv za zlatne metalne novčiće srednjovjekog podrijetla iz arabskoga (sikkah), a ne po vukovcima tzv. "talianski" (koji tad u srednjem vijeku još ne postoji): kod nas najviše u čakavici.
Srbsko
cinkati
cinkaroš
podkazati,
doušnik
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
cjelishodan
(celishodan)
svrhovit,
prikladan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Rusko
cjelivati, -vanje
(celiváti,celivánie)
milovati,
-vanje,ljubiti, ljubljenje
Izrazi ruskog iskona kao književne posudjenice, najviše prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
crkletina krepalina,
crkotina
Srbizam iz Jugoslavije za krepanu ili staro-bolestnu životinju, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
cujzek, cujza
(kurek,kuren)
ždriebe, ždrjebac
ždrjebica
Starohrvatski deminutivi perzijskog izkona za mladunce konja najviše kod kajkavaca.

Č

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Akado-sumersko
*čabar
(čabra)
vjedro, sić,
njem.hamper
Najstariji naziv tog značenja u Europi kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski.
Mongolsko
čaj, čajni
(tsay, tsayni)
čaj,
biljni napitak
Kuhani topli napitak od ljekovitog i aromatskog bilja; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog iskona.
Tursko
čak
(srb.štaviše)
dapače,
itekako
Čestica proširena od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (izim graničnih sela uz Bosnu): starije kajkav. *pače i romansko-čakav. altroke.
Srbsko
čakavština
čakavački
čakavica,
čakavski
Srbsko-vukovski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: naši otočani ne kažu čakavŠTina (nego čakavica) jer u izvornoj čakavici ni ne postoji skup "ŠT".
Tursko
čakija
(çaki)
nožić,
škljoca
Manji priručni nož koji se nosi u džepu ili torbici. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
čamac
(çamli)
brodić,
*čun, barka
Manje drveno ili plastično plovilo: hrv. brodić ili čun, roman. barka.
Tursko
čarapa
(çorap)
nazuvka,
bječva (*bićva)
Dvojni odjevni predmet koji se u paru nosi na nogama. U hladnom dielu godine služi za zadržavanje topline u nogama, a u toplom dielu spriečava znojenje nogu. Tzv. "čarapa" je noviji jugo-turcizam nametnut pod Jugoslavijom u 20. stoljeću, ranije u Hrvatskoj jedva poznat (većinom pogranična sela uz Bosnu), a prije Vuka je to bila hrv. nazuvka ili ikavsko-čakavski bićva.
Tursko
čarapare
(çorapli)
dvojnik, alias
lat. duplikat
Noviji jugo-balkanski turcizam na medjumrežju: imenski dvojnik ili alias, prikrivena dvostruka prijava jednog korisnika iz iste IP-adrese.
Tursko
čaršav plahta,
prostirka
Dio posteljine: platneni bijeli prekrivač za krevet. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Češko
časopis
(časopis)
ljetopis,
periodika
Češka posudjenica u doba preporoda: povremena tiskana naklada koja se ponavlja mjesečno, godišnje i sl. - čakav. letopys.
Srbsko
čegrtati klepetati,
*roštati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Tursko
čekić
batić Manji malj, željezni pribor za udaranje i zabijanje. Naziv proširen većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
čestar
česvina
šikara,*guštara,
2. crnika
1. Neprohodni preplet grmlja i nižeg drveća; 2. Primorski zimzeleni hrast (Quercus ilex): nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati osim kod pravoslavnih jekavaca (*guštara je starohrvatski arhaizam od perzijskoga gištir).
Srbsko
četrnaest četirnaist
broj 14
Srbski brojevi od 11-19 završavaju na -aest, a u većini hrvatskih dialekata je stvarni nastavak -aist, pa u Hrvatskoj "-aest" rabe samo vukovizirani gradjani i izvanhrvatski doseljenici.
Srbsko
čika striček,
barba
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
činija zdjelica,
kupica
Polukuglasta porculanska posuda: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Rusko
čistka
(čistka)
lustracija
tzv.diferenciacija
Noviji politički naziv ruskog iskona za uklonitbu nepodobnih (približno klasičnoj lustraciji), nastao i proširen kod nas u 20. stoljeću.
Srbsko
čitav cijeli, sav Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Mongolsko
čoban
(čaban)
pastir,
stočar
Čuvar stoke; stariji srednjovjeki naziv mongolskog iskona, poznat već prije Turaka.
Tursko
čokot *trs, loza Stabljika (starije deblo) vinove loze, naziv u Hrvatskoj proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji - ranije nepoznato.
Tursko
čorba
(corba)
juha Razvodnjeno varivo kao gusta i začinjena juha. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
hiperjekavizam
"čovijek"
čoviječi
čovjek, -čji
(ili: ljudski)
Crnogorski hiperijekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. čovik, čakav. *človik, kajkav. *človek.
Srbsko
čuka vršak (brda),
vrhunac
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
čukljevi žuljevi,
kvrge
Srbizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
čulo
čulni
osjetilo,
osjetni
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
čuven glasovit,
*znamenit
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).

Ć

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Perzijsko
ćapivati
(čapidan)
pecati,
loviti ribu
Raniji neromanski izraz perzijskog iskona u čakavskom ribarstvu.
Srbsko
ćarlijati pirkati,
popuhivati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ćaskati brbljati Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
ćato, ćata
(čati)
pisar,
bilježnik
Službenik koji vodi popise i zapisnike. Stariji srednjovjeki naziv preko Arapa, iskonom iz antičkog Egipta.
Tursko
ćebe pokrivač, deka Dio posteljine: deblji topli prekrivač, većinom od vune. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
ćela, ćelav
(kelle)
golet,
*plješiv
Ogoljelo tjeme u starosti bez kose na vrhu muške glave, kajkav. plešiv, čakav. plišiv.
Tursko
ćevapčići
(kebap)
kosanići Prženi mesni valjušci od sjeckanog (kosanog) mesa s lukom i inim začinima. Iztočnjačko jelo, prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (izim graničnih sela uz Bosnu), a danas se lažno nudi kao neki naš domaći specialitet hrvatske kuhinje.
Tursko
ćilim (kilim) prostirka, sag Tkanje za prekrivanje poda; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
ćitaba (kitap) popis, spisak Papir s popisanim pojmovima; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
ćopav
ćopati
šepav,
šepati
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
ćorav slijep Čovjek ili životinja bez oka. Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
ćošak
ćoškast
ugao,
uglast
Izraz za pravokutno izbočenje na spoju dva zida. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
ćumez *izba,
sobičak
Sitna i neuredna sobica. Turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
ćup
(küp)
vrč
pehar
Suvišni turcizam proširen u 20.st. pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj slabo poznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
ćuprija
(köprü)
most Gradjevina napravljena radi prielaza prirodnih i umjetnih prjepreka; svrha mosta je omogućivanje prolaza ljudima i vozilima.
Tursko
ćuskija poluga
prečka
Tehnički naziv turskog iskona, proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Srbsko
ćurka pura, tuka Vrsta domaće peradi: ženka purana (Meleagris gallopavo).
Srbsko
ćutati šutjeti, *mučati Biti bez riječi, ne puštati glasove; u hrv. slično ćutiti znači osjećati.

D

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Srbsko
da, ...da, ...da
(dadakanje)
kako, pa, jel
za + infinitiv
Srbsko dadakanje u zavisnim rečenicama: većinom prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rijetko (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
da li je li, jel Srbsko dadakanje: upitni izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
da + prezent infinitiv Srbsko dadakanje: namjerni izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Ilirsko
Dalmacija, dalmatinski
(Delmati,Delmatia)
južna Hrvatska,
južni Hrvati
Domaći antički izrazi ilirskog iskona po starom plemenu Delmati.
Srbsko
DariJo
perz.Daryavuš
Dario,
Darije
Srbo-bošnjački balkanizam (sličan kao radiJo): u kulturnom pravomu hrvatskom može pisati samo Dario (ili Darije), a tzv. 'Darijo' sa 'J' je tek nepismeni balkanski primitivizam.
Srbsko
dejstvo
dejstvovati
djelovanje,
djelovati
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
*deklica
(dekle)
curica,
djevojčica
Raniji neromanski naziv perzijskog iskona (čakavski, kajkavski i slovenski).
Tursko
dernek
dernečiti
sajam,
veselica
Prigodna izložbena prodaja i masovna pučka zabava. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
dešavati (se) zbivati se,
dogadjati
Srbski glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
dinarski, dinarci
(Dinarah,Dinarûn)
"kameno gorje",
ljudi"kamenjarci"
Ranohrvatski izrazi perzijskog izkona; npr. u Iranu Dinar-Kuh (= Kameni vrh, 4.976m), Tahti-Dinarah (Kamena planina), Kuhaye-Dinarûn ("Kameno gorje" tj. Iranski Dinaridi) = najveće vapnasto-kraško gorje u Euraziji. Isti prije na prapovjestnom akado-sumerskom: Dingir-Kur,Dingir-Kammaena.
Srbsko
dirka tipka,
eng.taster
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
divan, -niti
(devân)
razgovor,
razgovarati
Razgovaranje i namješteni prostor za razgovore: riječi perzijskog iskona u ikavici i čakavici.
Perzijsko
diver
(diver)
djever
glavni svat
Starohrvatski naziv perzijskog iskona kod ikavaca i čakavaca.
Perzijsko
dizdar
(dešdar)
kaštelan,
čelnik utvrde
Vojni predvodnik tvrdjave ili utvrdjenog grada; stariji naziv perzijskog iskona prije Turaka.
Srbsko
"djevojka"
(devojka)
divojka:
= kaj + ča + što
To je svehrvatski obvezatni ikavizam i u svim izvornim dialektima katoličkih Hrvata materinski od djetinjstva je samo divojka (čak i kajkavski !): srbojekavska tzv. "djevojka" je novonametnuta tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ali ranije u Hrvatskoj nepoznata (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
dječiji
(dečiji)
dječji Jugo-balkanski deformirani srbizam, novonametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, a ranije u Hrvatskoj posve nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
dobiJanje
dobiJati
dobitak,primati
dobiVati
Jugo-srbski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
dockan
docnije
kasno, kašnje,
poslije
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
dotarica
(dohtarek)
udavača,
zaručnica
Raniji neromanski naziv perzijskog iskona.
Srbsko
doturiti dostaviti Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
dovitljiv domišljat,
snalažljiv
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
drač
(daraht)
bodljikavci,
pikavice
Stari naziv perzijskog iskona u kajkavici i čakavici za bodljaste korove (i za riblje kosti).
Liburničko
*dragar, drakar
(drakophoroi)
bojni brod,
desantni brod
Jadranski pomorski arhaizam (čakavski dragãr): domaći Liburni su već pred 3.000 god. slično zvali drvene ratne brodove sa zmajskom glavom na pramcu po ilir. božici Drakayna (Zmajevka), koje su narisali i zapisali rani Grci kao drakophoroi (srednjovjeki vikinški drakkari su puno mladji).
Srbsko
dreka vika, krika Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
drevan
drevnost
davni, prastar
davnina, pamtiviek
Nešto iz pradavnog doba, jako staro. U kajkav. i čakav. drevan stvarno znači drven ili šumski, pa je nametnut u hrvatskom surječju ovo nejasan i priglupo-besmislen pridjev.
Srbsko
drugi, druga
drugo
ini, ina, ino
ostali, -la,-lo
U hrvatskomu se 'drugi' rabi jedino kao redni broj (prvi, drugi, treći ...), dok je novija uporaba u prenesenom značenju kao pridjev istočni srbizam i to treba biti 'ostali' ili 'ini': to pridjevsko 'drugi' nam je nametnuto tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća
Srbsko
drveta:
plural od drvo
stabla,
drveće
U hrvatskomu se 'drvo' rabi samo kao drvna gradja, a za uspravno "drvo" se izvorno kaže stablo i plural stabla ili zbirno drveće: srbo-balkanski plural 'drveta' nam je nametnut tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, a prije su ga u Hrvatskoj imali samo pravoslavni jekavci.
Tursko
dućan,-nski
(dukkan,-nli)
prodavaona
trgovina,-nski
Prostorija za prodaju i nabavu razne robe: noviji jugo-turcizmi od 20. stoljeća prošireni pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj slabo poznati (izim pograničnih naselja uz Bosnu).
Tursko
dućandžija
(dukkanci)
trgovac,
prodavač
Zaposlenik za prodaju i nabavu razne robe: noviji jugo-turcizam od 20. stoljeća proširen pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Tursko
dud (dut) murva Drvenasta voćka (Morus); tzv. dud je proširen u Jugoslaviji, a prije 20. stoljeća u Hrvatskoj je bio uglavnom nepoznat, izim rubnih sela uz bosansku granicu.
Tursko
dugme
(dogme)
*puce, gumb Služi za zatvaranje kaputa ili košulje.
Srbsko
duplja šupljina,
udubina
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
durbin dvogled Manji priručni dalekozor za izlete. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
duvar zid Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
duvati
duvanje
puhati,
puhanje
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
dvanaesnik
(deo creva)
dvanajstnik
(12. mjesec)
Raznoznačne istozvučnice (homonimi) u hrv./srb.: 1. Srbijanski dvanaesnik je dio crijeva (dvanaestopalačno crevo), značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj nepoznato (osim pravoslavnih jekavaca). 2. Klasično-izvornohrvatski: dvanajstnik = zadnji 12. mjesec u kalendaru.
Indovedsko
*dveri,dvorište
(dvara,dvarastha)
veža, ulaz
okućnica
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog iskona.
Srbsko
dvijesta
(dvesta)
dvijesto,
broj 200
Izvorno-hrvatske stotice nikada ne završavaju na srb. -sta: oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
dvogub dvostruk,
*dvokratan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).

(Gj)

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Tursko
(glas) većinom: Gj
(rjedje: Dj/Đ)
Nehrvatski noviji glas iz turskih i engleskih tudjica proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
džabalebar neradnik,
bezposličar
Srbski balkanizam nametnut tek u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat.
Tursko
džabe bezplatno,
mukte
Što se slobodno dobiva ili dijeli bez plaćanja. Izraz proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
džak vreća Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Arabsko
džamija
(gjamaa)
mošeja, islamska
bogomolja
U islamu je džamija glavna veća bogomolja u gradu, a mošeja je manja u predgradju ili na selu: amija je jugo-bošnjačko pisanje po turskom, a izvornohrv. bi spram arabskog izvornika bilo izpravnije pisati gjamia.
Srbsko
džapati
džapanje
otimati,-manje
grabež,grabiti
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim graničnih sela uz Bosnu).
Arabsko
dženaza
(gjenaza)
posmrtna molitva,
zadušnice
U islamu: molitva i klanjanje koji se obavljaju pri pogrebu muslimana, približno je analogno posmrtnoj zadušnici u kršćanstvu: enaza je jugo-bošnjačko pisanje (izvornohrv. je izpravnije gjenaza).
Arabsko
džep
(geyp)
žep Ušivena platnena vrećica s vanjskim otvorom na odjeći. Stariji naziv arabskog iskona od srednjeg vijeka u svim hrv. dialektima izvorno žep, a naknadno poturčeni 'džep' kod muslimana i pravoslavnih jekavaca, nametnut nam je tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Tursko
džigerica
(ciger)
jetra Tjelesni organ ljudske i životinjske utrobe; turski je naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Arabsko
džihad
(jihad)
fanatična borba,
"sveti rat"
1. U islamu: borba za očuvanje islama, jedna od vjerskih zapovjedi. 2. Prošireno i preneseno: svaka fanatična borba i tzv. sveti rat, kao izbjegavanje odgovornosti za zločine pozivanjem na "više ciljeve" uz zatorbu političkih i inih protivnika.
Tursko
džin
džinovski
gorostas,
div,divovski
Ljudina, krupan čovjek visokog rasta. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). Džin (gin) je inače i britansko alkoholno piće.
Indovedsko
džungla
(jangala)
prašuma,
*gvozd (perz.)
Noviji anglizam (jungle) nastao preko perzijskog jangal izkonom od indovedskog (jangala), proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom; ranije u hrv.= gvozd.

Đ (Dj)

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Tursko
đakonije
srb.slatkiši
slastice,
kolači
Jugo-turcizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). Tzv. "slatkiši" je isto noviji jugo-srbizam iz 20. st., jer klasične izvornohrvatske istoznačnice toga jesu slastice i kolači.
Tursko
đerdan ogrlica Ukrasna vrpca s kuglicama, većinom za ženski vrat. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
đikati
đikić
bujati, brzo rasti
izbojak, klijanac
Srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
đon podplat Donji dio cipele većinom od tvrde kože ili noviji gumeni.
Tursko
đorati (djor)
đoranje
zamijeniti,
zamjena
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
đozluk naočale Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
đubre gnojivo,
izmet
Organski odpad za gnojenje polja, preneseno i gadan čovjek. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
Đurđevdan Jurjevo Kršćanski blagdan svetog Jurja; slavi se u katoličanstvu i pravoslavlju.
Tursko
đuture
đuturum
zajedno,odreda,
starac,oronuo
Balkanski turcizmi kod nas prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca): turs. "đuturum" = uzet, oronuo, obnemogao, nepokretan.

E

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Srbsko
-Evac,
-Evci
-ovac,
-ovci
U izvornom hrvatskomu, zemljopisni nastavak mjestopisa većinom ne završava kao srbski na -evac (množina: -evci), nego je uglavnom naš izvorni nastavak -ovac (-ovci). Ovo -evac, -evci je većinom nametnuto balkanizaciom od 20.st. pod Jugoslaviom.
Tursko
ekser klin,
čavao
Ušiljena metalna šipka s glavicom, služi za zabijanje. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
-Evi,
-Evima
-ovi,
-ovima
U izvornom hrvatskomu nastavak muškog plurala većinom ne završava kao srbski na -evi (dativ: -evima), nego je uglavnom naš izvorni nastavak -ovi (-ovima). Ovakvo -evi, -evima nam je većinom nametnuto balkanizaciom od 20.st. pod Jugoslaviom.

F

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Perzijsko
faliti
(falid)
promašiti,
izostaviti
Raniji neromanski izraz perzijskog iskona.

G

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Tursko
gajtan
(gaytan)
vrpca,
kabel
Platnena traka za vezanje, novije i metalni provodič za strujne uredjaje. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Liburničko
*gajeta
(gandeya)
jedrilica
manji jedrenjak
Domaći rano-pomorski arhaizam: najstariji poznati tip drvenog broda na Jadranu s jednim jarbolom na jedra i vesla, prvi su ga tu gradili prapovijestni Liburni već pred 2.700 god. pod nazivom gandeya.
Liburničko
*galija
(galaya)
jedrenjača
veći jedrenjak
Domaći rano-pomorski arhaizam: veliki drveni brod na jedra i vesla s par jarbola. Prvi su ga gradili jadranski Liburni s ranim nazivom galaya, potom kopirali Grci kao galeas i masovno proširen u srednjem vijeku kao latin. galia.
Indovedsko
ganga, *gangati
(gangha,gangata)
pojati,
otegnuti piev
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona već u srednjovjekoj čakavici i ikavici npr. kod Frankopana (nema veze s novim gangsterima što hoće vukovci).
Arabsko
garbîn (gharbi)
garbinada
jugozapadnjak,
SW-oluja
Naš stari pomorski naziv arabskog iskona, za jugozapadni vjetar na Jadranu.
Arabsko
*garma (ghar)
garmada
morska špilja,
klisurina
Stari srednjovjeki nazivi (i toponimi) arabskog iskona u čakavici i ikavici (u Jugoslaviji je to naknadno posrbljeno u grmoliki "grmac i grmalj").
Perzijsko
*gata, gatica
(gata, gatek)
prijestolje,
stolac, sjedalo
Prastari nazivi i toponimi perzijskog iskona kod ikavaca i čakavaca .
Srbsko
Gedžo,
geđanski
Šumadinac,-nski
"Srbenda"
Nepismeni primitivni čoban iz središnje Srbije osobito iz Šumadije (i pripadni posvojni pridjev): približna istoznačnica dielom je još i "Srbenda".
Akado-sumersko
*genuti (se)
(genu)
pomaknuti,
razgibati
Najstariji glagol tog značenja u Europi kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog iskona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski.
Srbsko
gledaoc gledalac
gledatelj
Srbo-balkanski oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca): hrv. gledatelj (gledalac).
Srbsko
gmizati
gmizavci
puziti,
gmazovi
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
gnušanje
gnušati
odurnost,
gadjenje,
gaditi (se)
Srbo-balkanizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
gojazan
gojaznost
debeo,
debljina
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
golubara golubinjak Nastamba za pitome golube; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
gorljiv
gorljivost
odan, odanost,
revan, revnost
Izmjenjeno srpsko značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznato: izvorno hrv. ovo znači upaljiv, -vost pa je u društvenom kontekstu to nejasno i besmisleno.
Srbsko
gotovo zamalo,
skoro
Izkrivljeno srbsko značenje nametnuto pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca): prije izvorno u hrvatskomu je gotovo = završeno, obavljeno (pa je sada postalo dvoznačno).
Srbsko
gotovost spremnost,
pripravnost
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
goveče krava
govedo
Oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
grad (srb.) tuča
krupa
Ledene oborine: drugo značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznato i dvoznačno; inače u hrv. grad ne pada s neba nego se u njemu živi i stanuje.
Srbsko
granica grab,
lat. Carpinus
Listopadna stabla iz roda Carpinus: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Izvorno je u hrv. granica = državna ili posjedna medja, pa je tu nejasno-dvoznačno.
Srbsko
grnčar
grnčarija
lončar,-arstvo,
int. keramika
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
*gromun, gromunje
(gomun)
zrnje, žito Zrnati plodovi, žitno sjeme; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici.
Srbsko
grtalica ralica Vozilo za odbacivanje zemlje ili snijega; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
grudi
grudni
*njedra
prsa, prsni
Prednji gornji dio tijela, osobito ženskoga gdje su sise. U hrv. je to dativ: grudi snijega (pa zvuči besmisleno).
Srbsko
gruvanje
gruvati
tutanj, grmiti,
tutnjati (se)
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Akado-sumersko
gudo,*guda
(gud, gidda)
vepar, krmak,
krmača, svinja
Najstariji nazivi u Europi za vepra i svinju kod čakavaca i ikavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog iskona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski.
Perzijsko
guja, gujica
(guye, guyek)
zmija,
glista
Prastari nazivi za gmizave zmijolike životinje perzijskog iskona kod Hrvata.
Perzijsko
gungula
(gangal)
gužva,
strka
Prastari izraz perzijskog iskona kod ikavaca i čakavaca već prije Turaka.
Perzijsko
gusar, gusariti
(gusar,gusarden)
pirat, gusar
pljačkati brod
Starohrvatski izrazi perzijskog izkona većinom u čakavici i ikavici.
Perzijsko
guza, guzica
(guz, guzza)
rit, dupe,
stražnjica
Prastari tjelesni nazivi perzijskog iskona.
Perzijsko
*gvozd (ghozd)
*gvozdani
prašuma, đungla,
prašumski
Srednjovjeke starohrvatske riječi perzijskog iskona; od 20. stoljeća pod Jugoslavijom potisnute i zamijenjene engleskim džungla, dok je raniji naziv izkrivljen u srbsko gvožđe-gvozden (željezo).
Srbsko
gvožđe
gvozden
željezo,
željezni
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).

H

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Tursko
hajde
(haydi; hadi)
hodi, daj, idi, idemo Uzvik kojim se izražava poticaj na odredjenu radnju.
Tursko
hajduk
(hayduk)
odmetnik,
pobunjenik
Ustanik protiv nasilničke vlasti ili stranih osvajača.
Srbsko
haljina
haljetak
oprava
opravica
Srbski nazivi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca): u većini hrv. dialekata (osim Vukopisa) to je oprava, osobito u kajkavici i čakavici.
Tursko
hanuma gospodja,
supruga
Udana starija žena u islamskom braku. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Arabsko
hapšenje (hupšena) uhitba Privodjenje osobe sa slobode i oduzimanje slobode na temelju zakona. Ovaj prastari izraz iskonom iz antičke Mezopotamije nam je prenesen preko arabskoga, a danas je češći u srbskomu (хапшење).
Tursko
harač
haračiti
namet,*štibra,
porez,pljačkati
Turski izrazi: veliki novčani nameti i prisilni doprinosi, starije hrv. *štibra.
Tursko
harambaša
(harami başı)
drznik, (na)silnik
vodja hajduka
Nasilna, drska osoba (takodjer i čelnik odmetnutih hajduka).
Perzijsko
*harni, neharan
(haurva, na-haurva)
zahvalan,
nezahvalan
Prastari pridjevi perzijskog iskona, kod nas od srednjeg vijeka već prije Turaka.
Perzijsko
*hasna, hasniti
(hesnya, hašan)
korist, dobit,
koristiti
Prastari izrazi perzijskog iskona od srednjeg vijeka kod kajkavaca, čakavaca i ikavaca već prije Turaka.
Akado-sumersko
*hižak,*hižni
(hišaki,hišue)
ukućanin,
kućni,domaći
Najstariji nazivi tog značenja u Europi kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski.
Perzijsko
*havaria
(havar)
brodolom,
nasukavanje
Starohrvatski naziv perzijskog izkona za stradanje broda, slično i njemački Havarie; srb. avarija (iz francuskog avarie).
Perzijsko
heznuti
(hez)
pogurnuti,
trknuti
Prastari glagol perzijskog iskona u kajkavici i čakavici.
Perzijsko
*hip (hip) tren, časak Prastari pojam perzijskog iskona kod kajkavaca, čakavaca i ikavaca.
Indovedsko
*hitati
(hitavat)
bacati
Ranohrvatski arhaizam indovedskog iskona u čakavici i kajkavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Akado-sumersko
*hižak,*hižni
(hišaki,hišue)
ukućanin,
kućni,domaći
Najstariji nazivi tog značenja u Europi kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski.
Perzijsko
hlača, hlačke
(halač, halaček)
hlače
hlačice (kraće)
Starohrvatski nazivi perzijskog iskona najviše kod kajkavaca.
Mongolsko
hoblič (khoble) blanja Stolarski pribor za ravnanje i oblikovanje drvenarije; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog iskona, kod nas najviše na sjeveru u kajkavici.
Mongolsko
horugva,*korugva
(horongo)
perz. barjak
srb. zastava
Znamen državne vlasti i neovisnosti, srednjovjeki naziv mongolskog iskona: kajk. horugva, čakav. korugva, ikav. barjak, srb. zastava.
Akado-sumersko
hrga,hrgast
(harga)
gromada,
klada,trupac
Najstariji nazivi u Europi za klade i trupce kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog iskona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski.
Perzijsko
hrvatski, hrvatstvo
(Haraxwati>Harauvatiš)
hrv.etno-pridjev
naša etnogrupa
Ranohrvatski etnonimi staroperzijskog praiskona, u povjestnom sliedu od halkolita: kašmirski Haraxwati > afganski Haraquati > iranski Harauvatiš > azovski Horouathos, starije kajkav. horvátski i čak. harvâški.

I

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Srbsko
idalje nadalje,
još uviek
Balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
igranka ples,
plesanje
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Ija, Iti, Ion
Imi, Ivi
i ja, i ti, i on,
i mi, i vi
Vlaško-balkanske spojene čestice s početnim naglasom u govorima Srba i Bošnjaka, prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznate.
Liburničko
Ika
(Ica)
osobno ime
toponim Istre
Domaći rani arhaizam: antičko vjersko ime liburničke božice, danas čakavsko žensko ime i luka na istočnoj obali Istre.
Srbsko
ikavština
ikavački
ikavica,
ikavski
Srbsko-vukovski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: izvorni hrvatski ikavci na selu uglavnom ne kažu "ikavština" nego ikavica (osim pravoslavnih jekavaca i vukoviziranih gradjana).
Perzijsko
*inače (inač) drukčije, osim Prastari izraz perzijskog iskona kod ikavaca i čakavaca.
Srbsko
inostran
inostranstvo
inozemni,
inozemstvo
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ipo i pola,
i pol
Srbo-balkanski kraći oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
iS-..., iŠ-...
iŽ- . . .
većinom: iZ- ... U klasičnomu izvornohrvatskom ovaj predmetak uvijek ostaje iZ-, a ti Vukovi palatalni srbizmi su pismeno prošireni većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
iscjeliti,
iscjelenje,
iscjelitelj
izliečiti,
-ečenje,-itelj
Primitivni srbo- balkanizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
isključiti,
isključen
odvojiti, odspojiti
odvojen, odspojen
Srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom većinom kroz partijske fraze, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
iskušenje napast, kušnja Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
isljednik
(islednik)
istražitelj Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ispoljiti izraziti,
izkazati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ispovijest
(ispovest)
izpovied
ispovjed
Tzv. "ispovijest" je pravoslavni srbo-balkanizam, prije 20. stoljeća nepoznat u Hrvatskoj i kod nas nametnut tek pod Jugoslavijom, umjesto ranijega višestoljetnog izvorno-hrvatskoga izpovied (novo-vukovski: ispovjed).
Srbsko
ispred uime,
na račun
Balkansko-jugopartijski srbizam izkrivljenog smisla, do 20. stoljeća nepoznat u Hrvatskoj i kod nas nametnut tek pod crvenom Jugoslavijom, umjesto ranijega višestoljetnog izvorno-hrvatskog na ime, uime nekoga (hrv. ispred je samo prostorni prilog položaja pred nečim).
Ilirsko
Istra,istarski
(Histri,Histria)
Istra, Istrani,
istrianski
Domaći antički izrazi ilirskog iskona po ranom plemenu Histri.
Srbsko
istrijebiti
(istrebiti)
zatrti,
izkorijeniti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
isturen izbočen,
iztaknut
Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ivica rub, obod granični bočni dio neke cjeline. U hrv. Ivica znači umanjenicu (deminutiv) osobnog imena tj. mladi Ivan, mali Ivek.
Srbsko
istupiti izaći, izdvojiti se Napustiti neku udrugu ili izaći za govornicu. U hrv. 'istupiti' zapravo znači otupjeti, učiniti tupim (ili preneseno poblesaviti)
Srbsko
izdajica izdajnik Balkanski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): mužke imenice u hrv. nisu na žensko -"ica"!.
Srbsko
izdanje
izdavač
naklada,
nakladnik
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
izdašan obilan Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*izlučiti
(zeluchita)
izdvojiti
izuzeti
Ranohrvatski arhaizam indovedskog iskona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
iznuren
iznurenost
izcrpljen,malaksao,
izcrpljenost
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
izuzetan
izuzetno
izniman
iznimno
Srbizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
izuzeti
izuzetak
izdvojiti
iznimka
Srbo-balkanizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
izvinjenje
izvinuti se
izprika,
izpričati
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). U hrv. je "izvinuti" besmisleno jer isto znači izkriviti npr. žicu.
Srbsko
izvitoperen pokvaren,
nastran
Ptidjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Rusko
izvjestan
(izvéstnij)
stanovit,
nekakav
Crkvenoslavenski pridjev ruskog iskona proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
izvještaj
(izveštaj)
izvješće Balkanski srbizam proširen od sredine 20. stoljeća pod Jugo-partijom, ranije u Hrvatskoj riedak (osim pravoslavnih jekavaca): izvorno hrv. izvješće.
Srbsko
izvjetriti
(izvetriti)
izpariti,
izhlapiti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
izvrdati izmaknuti, izbjeći Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).

J

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Srbsko
jačina snaga, jakost Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
jagnjad janjci Ovčice, mladunci od ovce (Ovis arijes).
Srbsko
jahati,
jašem
jašiti,
jašim
Balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj riedak (osim pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
jamiti, *jematva
(yamati,yamitva)
pobrati
branje-berba
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog iskona u ikavici i čakavici, uglavnom nepoznati u inim europskim jezicima.
Perzijsko
jara, jarica
(jar, jarek)
sjenik,
jaslice
Prastari izrazi perzijskog iskona kod čakavaca i ikavaca već prije Turaka.
Srbsko
jarad kozlići Madunci od koze (Capra hircus). U Hrvatskoj tzv. 'jariće' imaju uglavnom pravoslavni jekavci, a kozliće kajkavci, čakavci i ikavci
Tursko
jastuk
(yastik)
vanjkuš,
kaj.+čak.tuhica
Jugo-turcizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu): staroštok.. vanjkuš, ikav. kušin, čak.+ kajk. tuhica.
Tursko
javašluk nemar,
neodgovornost
Neodgovorno zanemarivanje obveza ili propisa. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
je ju, nju Srbska kratica od 'nju', dok je u hrvatskom to glagolski oblik: srb. jeste
Indovedsko
jebati
(yabhati)
obljubiti
oploditi
Ranohrvatski arhaizam indovedskog iskona i jedan od rijedkih kroz naše psovke proširen na ine balkanske jezike.
Srbsko
jedro,
jedreni
jezgra,
jezgrovni
Središnja srž i njezin dio, stanična jezgra tijela ili atoma. U hrv. 'jedro' je zapravo gornji nastavak plovila na jarbolu za pogon vjetrom (kopneni Srbi uglavnom ne jedre pa nemaju problem te dvoznačnosti).
Tursko
jendek jarak, jaz,
prokop
Žlijeb za vodu izkopan u zemlji. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
*jezditi (yazdat) jahati Voziti se na ledjima konja; prastari hrvatski glagol perzijskog iskona.
Perzijsko
jezere,*jezeráča
(hezare,hezaran)
tisuću, tisućica
hiljadarka
Broj 1.000 i veća papirna novčanica te vrijednosti: stari nazivi perzijskog iskona najviše kod kajkavaca.
Tursko
jok (yok),
jok-valaj
ne, ni govora
nikako ne
Noviji jugo-turcizmi prošireni u 20.st. pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom slabo poznati (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
jorgan
(yorgan)
poplun Topla punjena posteljina; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
juče
(srednji rod)
jučeR,
(ženski rod)
Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
juriš
(yeriš)
napad,
nalet
Stariji naziv perzijskog iskona od srednjeg vijeka već prije Turaka.

K

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Srbsko
KA k, *spram,
prama
Taj produženi srbo-balkanski veznik ka u hrv. tek iznimno zbog lakšeg izgovora stoji jedino i izključivo pred riečima koje već spočinju sa k- ili g-, ali nikako ne pred inima. Pogotovo ga nikada nema pred riječima započetim s vokalom, jer u hrv. tako ka + početni vokal izgovaraju i pišu jedino pravoslavci, pa je ovako "ka" u Hrvatskoj ranije bilo nepoznato i nametnuto tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Akado-sumersko
kabanica
(kaban)
ogrtač,*kaban,
njem.mantil
Najstariji naziv tog značenja u Europi kod ikavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski; naše pomorsko-čakavski je još isto prapovjestno: *kabân.
Tursko
kabast glomazan,
zdepast
Preveliki i nespretni predmet ili stvorenje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Rusko
kaćuša
(katyúša)
minobacač,
raketni bacač
Vojni naziv (= mala Katica) ruskog iskona iz SSSRa za kamion s raketnim naoružanjem, nastao i proširen kod nas u 20. stoljeću.
Tursko
kadar sposoban,
spreman
Pridjev za nekoga tko zna i može nešto učiniti.
Tursko
kadija sudac Službenik ovlašten za donošenje sudskih presuda. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
kajgana
pražetina,
int. omlet
Zamućeno i preprženo jaje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
kajiš
(kaiš)
remen,
opasač
Kožnata traka, većinom za držanje hlača oko pojasa. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
kajkavština
kajkavački
kajkavica,
kajkavski
Srbsko-vukovski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: izvorni kajkavci na selu ne kažu "kajkavŠTina" (osim vukoviziranih gradjana).
Tursko
kajmak
(kaymak)
vrhnje,
skorup
Odstajala mliječna mast iz polukiselog mlijeka. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
kajsija
(kaysi)
marelica Vrsta drvenaste voćke (Prunus armeniaca); naziv proširen u Jugoslaviji od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim rubnih sela uz bosansku granicu).
Tursko
kalaj kositar Kovina (metal) s kemijskom oznakom Sn. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
kalauz odpirač,
ramandel
Kukasti željezni pribor za otvaranje raznih starinskih brava. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
kalem navojnica
svitak, špula
Zavojnica žice ili konca na valjkastoj osovini.
Tursko
kalfa djetić,
šegrt
Pomoćnik nekog obrtnika ili učenik-vježbenik u radionici.
Tračansko
*kalac, kalić
(chalas)
lokva,
barica
Prastari izraz tračanskog iskona, kod čakavaca i ikavaca od srednjeg vijeka.
Rusko
kalašnjikov
(kalašníkov)
ruska strojnica,
automatska puška
Vojni naziv ruskog iskona po prezimenu konstruktora iz SSSRa za učinkovitu poluautomatsku strojnicu, nastao i proširen po svijetu od 20. stoljeća.
Tursko
kalup uzorak,
obrazac
Uzorni model za izradu nekog predmeta ili provedbu postupka.
Srbsko
kamenjarka
(zmija ili ptica?)
poskok
(hrv. ptica)
Opasna zmija otrovnica (Vipera ammodytes): Izmjena značenja nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato. Izvorno u hrv. kamenjarka je kraška ptica pjevica (Oenanthe) pa je naziv nejasno-dvoznačan.
Srbsko
kanja škanjac,
kobac
Ptice grabljivice iz roda Accipiter; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Srbsko
kànjem k njêmu
*prama njemu
Srbo-balkanski oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *prama njemu.
Srbsko
kano, ko kao,
ča-kaj. kak,koti
"Kano" je većinom u pjesmama pravoslavnih jekavaca iz Crne Gore i istočne Hercegovine (npr. Mi stojimo postojano kano klisurine), a sad najviše u pop-cajkama (Imam ženu kano mrenu, Jel kome kano srcu mome, itd.): Mileković (1999) to smatra srbizmom. "Kano" je uglavnom nepoznat u domaćim govorima sjeverozapadno od Cetine, što upućuje na njegov istočni iskon. U dialektu: kajk. kak i najstarije čakav. koti.
Tursko
kapija
(kapi)
vrata,
ulaz
Ulazna vrata za pristup u neku prostoriju ili ogradjeni prostor. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
kapuz
srb.kupus
zelje,
lat.Brassica
Balkano-azijski turcizam (kao srb.'kupus' nametnut pod Jugoslaviom), prije 'kapuz' u Lici i Bosni: izvorno slaveno-hrvatski to je zelje.
Perzijko
karati, -ranje
(karapan)
psovati, -vanje,
svadjati se
Stariji izrazi perzijskog iskona, kod nas najviše kod ikavaca.
Perzijsko
karavana
(karawan)
karavana,
prometna povorka
Medjunarodni naziv perzijskog iskona za povezani niz jahača, vozila ili plovila koji putuju kao povorka.
Perzijsko
karga,*kargat
(kargah, kargar)
utovar, ukrcaj,
krcati, utovariti
Ukrcavanje robe i ljudi u brodove; raniji neromanski izrazi starohrvatskog pomorstva perzijskog iskona u čakavici i ikavici.
Arabsko
karobula
(kharrub)
rogač Južna sredozemna voćka tvrdih mahuna; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga preko Saracena, kod nas osobito u čakavici.
Tursko
kasapin
kasapiti
mesar,
zaklati
Obrtnik u klaonici ili u mesnici. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
kašika, kašikara
(kašik, kašikli)
žlica, žličarka
jesetra (riba)
Kuhinjski pribor za grabljenje jela; 1. Stroj za grabljenje pijeska iz vode;
2. Velike rječne ribe iz skupine
Acipenseridae. Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznati.
Perzijsko
katanac
(kattan)
lokot,
*samoklop
Srednjovjeki arhaizam perzijskog iskona, sada češći u Bosni i Srbiji; izvorno hrv. je starije čakav. *samoklop.
Arabsko
katun
(ka'atun)
pastirski stan Pastirska kuća većinom od kamena uz brdske pašnjake; stara srednjovjeka tudjica iz arabskog, kod nas osobito u ikavici.
Tursko
kavez krletka,
gajba
Prostor ogradjen rešetkama za držanje domaće peradi ili inih životinja u zvjerinjaku.
Tursko
kavga,
kavgadžija
svadja,
svađalica
Noviji turcizam proširen pod Jugoslavijom, u Hrvatskoj ranije rjedji na selima uz granicu Bosne: donja Posavina, Lika i Zagora.
Tursko
kazan (kazan) kotao Veća duboka posuda zaobljenog dna za tekućine; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
kebar (kerbe)
kebrica
kukac, insekt,
bubica
Prastari hrv. nazivi perzijskog iskona za insekte-kornjaše (Coleoptera).
Srbsko
kenjkati cmizdriti,
cendrati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
kesa
kesica
vreća,
vrećica
Udubljena tvorevina od platna ili papira za hranu ili sitnije predmete. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
kičma
kičmenjaci
kralježnica,*hrbtenica
2. kralježnjaci
1. Koštana osovina u ledjima životinja i čovjeka;
2. Naprednije životinje s kostima
(Vertebrata): nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznati.
Tursko
kijamet nevrijeme,
oluja
Turcizam naknadno proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
kiosk
(kushk)
tezga,
dućančić
Priručna montažna ili pomična kućica na ulici za raznu sitnu prodaju: naziv perzijskog iskona proširen u mnogim europskim jezicima.
Mongolsko
kip
(khüb)
statua,
torzo
Plastični umjetnički prikaz neke osobe, stari srednjovjeki naziv mongolskog iskona.
Tursko
kirija zakup,
najam
Plaćanje unajmljenog prostora ili poslova po ugovoru.
Mongolsko
*kitajski
(Khattay)
kineski,
čak. *kitâjni
Srednjovjeki arhaizam mongolskog izkona kod nas većinom u čakavici, kajkavici i slovenskom ("kineski" je uglavnom u srbo-jekavskom Vukopisu). Noviji srbokorjenski oblik "kinezki" je samo formalno-lažna korienizacija iz srb. kineski, jer je u hrv. do 1. svj. rata bilo većinom: kitajski.
Srbsko
klackalica ljuljačka,
njihalka
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
klatno njihalo,
*zibalo
Srbo-balkanski naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Književno-hrvatski = njihalo, starinski u čakavici i kajkavici: zibalo.
Mongolsko
klobuk šešir Stariji srednjovjeki naziv mongolskog iskona za pokrivalo muške glave.
Srbsko
ključati
ključanje
kipiti, kipljenje
vrijeti, vrijenje
Pregrijanost neke tekućine kada stvara paru i mjehure. U hrv. dialektima 'ključati' znači staviti ključ u bravu
Rusko
knez (knjaz)
kneževina
ban,
banovina
Crkvenoslavenski nazivi većinom iz pravoslavlja, kod nas uglavnom prošireni unatrag u poviest iz Vukopisa pod Jugoslavijom, ranije uobičajeni hrvatski nazivi ban i banovina staroiranskog izkona, dok je izvorno hrvatski knez = niži selski čelnik ili najviše gradonačelnik.
Srbsko
kobajagi tobože,
navodno
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
kokot pijevac Mužjak kokoši, nametnuto u svim hrv. dialektima: štok. pijevac, čakav.-ikav. pivac, kajkav. pevec, a tzv. 'kokot' tu rabe uglavnom pravoslavni jekavci i u Hrvatskoj je taj proširen osobito od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Indovedsko
*kolati
(kolati)
kružiti
cirkulirati
Ranohrvatski arhaizam indovedskog iskona, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
kolijevka
(kolevka)
zibanica
zibka,čak.zibéla
"Koljevku" u Hrvatskoj imaju većinom pravoslavni jekavci gdje je proširena osobito od 20. stoljeća pod Jugoslavijom; kajkav. *zibka (perz. zikša), čakav. zibéla, ikav. zibanica, u Bosni turcizam: bešika.
Perzijsko
*kolike
(kolika)
trbobolja,
probavna bol
Ranohrvatski srednjovjeki arhaizam perzijskog iskona za bolove u trbuhu iz probavnog trakta.
Tursko
komšija
komšiluk
susjed,
susjedstvo
Najbliži ini stanovnici oko neke kuće i njihovo okružje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Mongolsko
konak
(khonag)
prenočište,
pansion
Stariji naziv mongolskog iskona već prije Turaka.
Srbsko
korišćenje korist
korisnost
Bosanski srbo-balkanizam nametnut nam krajem 20. stoljeća podkraj Jugoslavije, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
koštovnik cjenik Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
kotur kolut,
kotač
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
kotva
kotvište
sidro,
sidrište
Izrazi prošireni u rječnoj polvidbi od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Tursko
kovrča
kovrčast
uvojak, lokna,
loknast
Lučno uvijeni dijelovi kose.
Srbsko
kraguj sup,
orao strvinar
Grabljivice strvinarke iz skupine Gypidae (upor. Kragujevac); naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
krajobraz
krajobrazni
krajolik,
pejsažni
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Tursko
kreč
krečiti
vapno,
oličiti
Pržena vapnenasta tvar za ličenje i žbukanje prostorija. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
krečnjak, krečni
(krečlik)
vapnenac,
vapnenast
Sivobijele taložne stijene od kalcita (CaCO3), glavna sastavnica našega krasa: naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat.
Srbsko
kreja
šojka Ptica pjevica (Garrulus glandarius): naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
kreniti
(krenuti)
poći, maknuti
potjerati...
Taj noviji neodredjeni i mnogoznačni srbo-balkanizam je pod Jugoslavijom od 20. stoljeća potisnuo i zamienio cijeli niz izvornih hrvatskih glagola.
Srbsko
kretati početi,
nastupiti
Ovaj noviji magloviti balkanizam je pod Jugoslavijom od 20. stoljeća potisnuo i zamienio više inih izvornih hrvatskih glagola.
Srbsko
kretnja
kretanje
pomak, micanje
polazak, gibanje
Od sredine 20. stoljeća su ovi zarazni srbski balkanizmi masovno potisnuli iz uporabe izvornohrvatske: pomak, polazak, gibanje i micanje
Srbsko
kretati
krenuti
poći, početi
polaziti
Od sredine 20. stoljeća su ovi srbski balkanizmi odreda potisnuli izvornohrvatske glagole poći i polaziti.
Mongolsko
krevet (kevter) postelja Dio pokućstva koji služi za ležanje, spavanje. (u sjevernoj Hrvatskoj je rani mongolizam već prije Turaka)
Srbsko
krivina
okuka
zavoj,
zaokret
Zavijanje i krivudanje puta, npr. serpentine. Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
kroza,kròzanj
kròzame
kroz njêga
kroz mêne
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je skros i čakavski skrôzi.
Srbsko
krst
krstaš
križ,
križar
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
krš,
krški
*kras
kraški
Vapnenasti kras i pripadni kameni reljef. Naprotiv u hrv. 'krš' (kršje) izvorno znači lomljavu i porazbijane komade (ruševine i ini otpad), a ne reljefni kras.
Srbsko
krmanoš
krmanjenje
kormilar,
kormilarenje
Izrazi prošireni u rječnoj plovidbi od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati.
Srbsko
krtola gomolj,
krumpir
Gomoljasto povrće (Solanum tuberosum): naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
kuburiti oskudijevati,
životariti
Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
kukovlje
(kukalar)
stijenjak,
grič, greben
Prastari reljefni naziv perzijskog iskona za tornjasto stijenje na Dinarskom krasu.
Mongolsko
kukúrni, kukrika
(kukünur,kukrükh)
modro-ljubičast,
perunika (Iris)
Stariji srednjovjeki mongolizmi azijskog iskona uglavnom u čakavici: tamnomodro-ljubičasta boja i takvo tamno cvijeće (ne tek plavo).
Srbsko
kukuvija sovina, sovuljaga Velika vrsta sove (Bubo bubo) s pernatim 'ušima' na glavi.
Tursko
kula
(kule)
utvrda,
toranj
Zidinama ogradjena nedostupna zgrada u obliku tornja.
Tursko
kuluk
kulučiti
prisilni rad,
ča-kaj.vahta,vahtat
Turski izrazi za prisilni rad, starije čakav. i kajkav. iz gotskoga: *vahta, vahtati.
Perzijsko
kumek
(kumek)
seljak,
kaj.mužek
Starohrvatski arhaizam perzijskog izkona, najviše u kajkavici.
Tursko
kumra
(kumri)
grlica Divlja ptica pjevica koja guguće (Streptopelia decaocto); naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, a ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
*kup, kupek
(kup, kupek)
hrpa, gomila
hrpica, kupica
Prastari nazivi perzijskog iskona u kajkavici, čakavici i slovenskom.
Ilirsko
Kupa, kupski
(Kolapis,Colapianus)
rijeka Kupa,
pokupski
Domaći antički izrazi ilirskog iskona po plemenu Colapiani (iz grčko-rimskih zapisa).
Srbsko
kupatilo
yu. kupaonica
kupka,
kupaona
Balkanski jugo-srbizmi prošireni uglavnom u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Akado-sumersko
*kupica,kupička
(kupatar)
čaša, čaška,
šalica
Najstariji naziv tog značenja u Europi u kajkavici i čakavici: ranohrvatski relikt prapovjestnog iskona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski, uz Jadran još: *žmulić (iz perzij. zmulek).
Tursko
kupus, kupusni
kupusav
turs. kapuz
zelje, zeljni
zeljast
Balkanski srbo-turcizmi: ovi "kupusni" oblici su prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rijedki uz bosansku granicu i kod pravoslavnih jekavaca (u hrv. jedino pogrdno: kupusara = poderana knjižurina).
<center>Mezopotamsko *kurúza, kurùzni
(kuruza,kurustu)
srb. kukuruz,
kukuruzni
Prvu kuruzu su kod nas donesli arabski pomorci u Dalmaciju već u srednjem vijeku prije Kolumba, starosemitski u Mezopotamiji: kuruza = krmivo. Tzv. kukuruz je nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije je u Hrvatskoj taj oblik nepoznat.
Mongolsko
kusast (khuse)
kusonja(khuson)
skraćen,očerupan
očerupanac
Cjelina kojoj je dio odsječen ili pokidan: stariji srednjovjeki mongolizmi azijskog iskona.
Tursko
kusur
sitniš, novčići Sitniji kovani novac i ostatak koji se vraća nakon uplate. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).

L

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Srbsko
lađa
lađar
brod (riječni),
brodar
Srbski nazivi prošireni u riječnoj plovidbi od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj slabo poznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
lak, -iranje
(lak, šelak)
lak,
premaz
Riječi perzijskog iskona proširene u mnogim europskim jezicima.
Tursko
lakrdija
lakrdijaš
glupost,
šaljivac
Šaljenje, komedija, neozbiljne izjave i njihov govornik.
Srbsko
laprdati blebetati,
blezgariti
Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
laštiti
(lascita)
polirati
glancati
Ranohrvatski arhaizam indovedskog iskona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Tračansko
*laz, lazje
(laza, lazas)
progala,
čistina
Sječina ili prirodna čistina unutar veće šume, naziv tračanskog iskona u kajkavici i čakavici.
Srbsko
leb
lebac
kruh,
krušćić
Srbski nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dok u hrv. hljebac izvorno znači štrucu kruha.
Perzijsko
leš, lešinar
(laš, laškar)
strvina,truplo,
strvinar
Stariji srednjovjeki nazivi perzijskog izkona.
Liburničko
*leut
(lembul)
jedrilica
manji jedrenjak
Domaći rano-pomorski arhaizam: manji drveni brod na jedra i vesla. Prvi su ga gradili jadranski Liburni pred oko 2.500 god. s ranim nazivom lembul, potom kopirali Grci kao lembos, a na Jadranu se dosad održao kao leut ili levut.
Srbsko
lice
lični
osoba
osobni
Pojedina osoba ili uredska stranka. Naprotiv u hrv. to znači samo obraz na glavi (ne čovjeka), pa u hrv. surječju to zvuči smiješno i nesmisleno.
Ilirsko
Likota, lički
(Likko,licavus)
Ličanin, Lika,
gorska Hrvatska
Domaći antički izrazi ilirskog iskona iz plemena Japoda (po grčko-latinskim zapisima).
Arabsko
limun
(limûn)
int. citron
*četrun
Medjunarodni naziv arabskog iskona za voćni agrum Citus limonum, starohrvatsko-čakavski: četrun.
Srbsko
lišćari bjelogorica,
listače
Listopadno drveće; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ljekar
(lekar)
liječnik,
medicinar
Tzv. ljekar kao medicinar je tek kasnije srbo-balkansko značenje nametnuto pod Jugoslaviom od 20. stoljeća. Prvotno u hrv. to naprotiv znači farmaceut (apotekar) a NE liječnik, pa u hrv. surječju ovo zvuči smiješno i nesmisleno.
Srbsko
ljiljak šišmiš,
*netopir
Leteći noćni sisavci iz skupine Chiroptera. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ljubopitljiv znatiželjan,
radoznao
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
lozinka *zaporka Riječ ili izraz koji dopušta prolaz u neki zabranjen prostor ili na stranicu medjumrežja (Web).
Indovedsko
*lučiti
(lucati)
odvojiti
rastaviti
Ranohrvatski arhaizam indovedskog iskona, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima.
Indovedsko
*luknja
(lokanya)
rupa
otvor
Ranohrvatski arhaizam indovedskog iskona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima, kod nas najviše u kajkavici i čakavici.

M

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Arabsko
magazin
(makhzan)
skladište,
spremište
Izvorno arabskog iskona: zgrada za spremanje oružja ili razne robe, u novije doba i američki naziv časopisa.
Srbsko
magnovenje časak, tren Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
mahom većinom,
uglavnom
Srbobalkanski izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
majdan rudnik,
kamenolom
Udubina za izkopavanje kamenja ili raznih rudača. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
majmun (maimon)
majmunisati
jopac
glupariti
Čovjekolike tropske životinje (Primata), kajkav. jopec i čakav. šimja. Pripadni srboidni glagol znači ponašati se kao tzv. "majmun" tj. u hrv. glupariti.
Perzijsko
makar
(magar, makhar)
premda,
iako
Prastari hrv. izraz perzijskog iskona.
Tursko
makaze
(makaz)
škare,
nožice
Metalna naprava za rezanje platna i papira. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
maltene zamalo,
naskoro
Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
mamek
(mamek)
mamica
majčica
Starohrvatski deminutiv perzijskog izkona najviše kod kajkavaca.
Tursko
mamuza ostruga Nožni pribor jahača za podbadanje i ubrzanje konja. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
marama, maramica (mahrama) rubac, rubčić Pokrivalo ženske glave, ili manje za brisanje nosa.
Arabsko
maraška
(marah)
višnja
lat. Cerasus
Južni čakavski naziv voćke Cerasus domestica: na Sredozemlju i Jadranu proširen još u srednjem vieku preko Arapa, antičkim izkonom iz rane Mezopotamije.
Arabsko
marcipan
(martabân)
bademov kolačić Naziv srednjovjekog podrijetla iz arabskoga za razne slastice premazane bademovom kremom: prvotno pravljene u Indiji i zatim preko Arapa došle u Europu.
Perzijsko
*marjan, Marjan
(maryah, maryann)
junak,
"morski vuk"
Ranohrvatski arhaizam perzijskog iskona, kao osobno ime i toponim (npr. splitski Marjan).
Perzijsko
Marjane-Marjane!
(Maryanni - Maryanni !)
dalmatinska
pomorska himna
Ranohrvatski arhaizam praperzijskog izkona kao bojna himna arijskog plemstva: "Maryanni-Maryanni !" je na svijetu najstarija klinopisom zapisana himna s notama prije 3.500 godina iz rane Mezopotamie (zato jugoslavisti i doseljeni iz Bosne to izvrću u turcizam: Merjane-Merjane = Koralji-koralji!).
Srbsko
mastilo crnilo,
nj. tinta
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
matun
(matun)
opeka, cigla Sušena i pečena kockasta glina za gradnju; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici i ikavici.
Tursko
megdan
(meydan)
bojište,
sajmište
Trg za sajmove, takodjer i bojno polje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
melem pomast Ljekoviti premaz za vanjsku uporabu; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
merda, merdina
(merd, merdane)
govno, izmet,
peder, gay
Raniji predromanski izrazi perzijskog iskona.
Tursko
merdevine ljestve, lojtre Paralelne kose daske ili metalne šipke sa spojnicama za penjanje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (u čakavici: merdevina = govnarija).
Arabsko
merjan, merdjan
(merdjanun)
koralj Balkanski turcizam arabskog iskona.
hiperjekavizam
"mijera"
mijerit
mjera
mjeriti
Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. mira, kajkav. mera, čakav. *ferša (etrur. fersu).
hiperjekavizam
"mijesec"
mijesečni
mjesec
mjesečni
Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, kajkav. mesec, ikav. misec, čakav. *mec.
Srbsko
miljon
(million)
hr. miliun
(1.000.ooo)
Tzv. "miljon" je kod nas izrazito balkanski srbizam iz Jugoslavije, jer je u hrvatskomu pravilno i izvorno jedini oblik miliun.
Arabsko
minaret
(manara)
islamski toranj,
bošnj. munara
Uski-visoki toranj uz islamske bogomolje (džamije), gdje pri vrhu mujezin (ili novi zvučnik) poziva na dnevne molitve (namaz): 'minaret' je turski, a 'munara' novo-bošnjački od arapskog izvornika 'manara'.
Tursko
minđuše naušnice
rinčice
Metalni nakit na ušima žena i mornara. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Ranosemitsko
*misirski
(Misr)
egipatski,
čak. *misîrni
Srednjovjeki arhaizam arabskog iskona izvorno nastao iz ranoegipatskog, kod nas najviše u pomorskoj čakavici i crkvenim tekstovima.
Srbsko
mjera
(mera)
postupak
poduhvat
Poduzimanje djelatnosti za rješenje nekog problema. Naprotiv izvorno u hrv. to znači premjer ili mjerenje, pa u hrv. surječju to zvuči smiješno i besmisleno.
Srbsko
mjesto
(srb. mesto),
alar. meyastu
naselje
selo, gradić
U srbo-balkanskom nazivlju to je obćenito hrv. naselje, tek kasnije nakon Jugoslavije nametnuto i Hrvatima (podrietlom iz ranog alarodskog: meyastu). U izvorno-hrvatskom je pravo 'mjesto' svako s poznatim smještajem i položajem, bilo naseljeno ili ne: zato su mjesta u Hrvatskoj uz ino npr. medvjedja pećina, veća lokva, planinski vrh i sl..
Indovedsko
mletački,Mlečani
(Mlecchiana)
venecianski
Venecianci
Izrazi Mlečani i mletački izvorno nisu slavenski, nego su starijega indovedskog podrijetla iz Mlecchiana u značenju: tudjinski, strani.
Srbsko
moreuz tjesnac,
morska vrata
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Srbsko
mrmak 1.kukac rovac
2. svizac
1. Štetni podzemni kukac Gryllotalpa, grize i uništava povrće; 2. Planinski glodavac svizac (Marmotta), živi na sniežnim vrhovima: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
mucati, mutav
(mucate, mutai)
zastajkivati
prekid govora
Ranohrvatski arhaizam indovedskog iskona.
Tursko
muhur žig, pečat Pribor za udaranje ovjerenih pečata na pisma i trgovačku robu. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
mujage
mujarnice
istočnjaci
bakalnice
Prednjoazijski doseljenici iz Blizkog iztoka (većinom muslimani) i njihove istočnjačke zalogajnice s masno-sladunjavim jelima (turcizmi).
Arabsko
mušur, mozur
(mušurun)
siga,
ledenica
Viseći led zimi ili od vapnaste sedre u špilji; stara srednjovjeka tudjica u ikavici i čakavici preko arabskoga iz Mezopotamije, a novije poturčeno 'mozur' u Bosni.
Tursko
mušterija kupac, klijent Osoba koja kupuje u trgovini ili dolazi u ured i ordinaciju.
Srbsko
mutljaga petljanje,
prtljanje
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).

N

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Srbsko
nada, nadâme
nadâse
iznad,nad mêne
(iz)nad sebe
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *zgor (mene, njega).
Srbsko
nadmen umišljen,
uobražen
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nadmetanje natječaj Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
nafta
(neft)
zemno ulje,
petrolej
Rudna tekućina koja se dobiva iz podzemlja za gorivo. Naziv arabskog iskona proširen u mnogim europskim jezicima.
Srbsko
nag, nagost gol, golotinja Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
*nahero
(nahiri)
ukoso,
nakrivo
Stup ili gradjevina nagnuti na jednu stranu. Stariji izraz perzijskog iskona poznat u hrv. dialektima od srednjeg vijeka već prije Turaka.
Srbsko
nahođenje prosudba,
procjena
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nakaradan nakazni,
nagrdan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
namaz
( صلوة )
molitva (islam)
hrv. premaz
1. U islamu: dnevna molitva i klanjanje. 2. Klasično-izvornohrvatski: ljekoviti namaz tijela za kožne i ine bolesti.
Tursko
nanule natikače, sandale Drvena obuća s gornjim vezicama. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
napici
(plur.napitak)
napitki
napitci
Srboidni izkrivljen plural nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Hrvatima je to uvrjedljiva vulgarna psovka u značenju: na stidnici (vagini).
Srbsko
napržica svadljivac,
gundjalo
Balkanski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): isto u hrv. dialektima znači prigoreno mjesto, pa je tu smiešno-nesmisleno.
Perzijsko
naranča
(narangi,naranga)
naranča
srb.pomorandža
Vrsta agruma iz Indije (Citrus aurantium), raniji neromanski naziv perzijskog iskona.
Indovedsko
*narav, naravan
(narah, naravat)
priroda
prirodan
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog iskona, većinom nepoznati u inim europskim jezicima (pod Jugoslavijom prognan iz Hrvatske i zamijenjeni srbskim: priroda,-dan).
Perzijsko
narda
(nard)
greda
pregrada
Starohrvatski izrazi perzijskog iskona kod kajkavaca i slavonskih Šokaca.
Srbsko
naredni idući,
sliedeći
U tom srbo-balkanskom značenju nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca). Povrh toga isto u hrv. već znači zapovjedni pa je tu smiešno i nesmisleno.
Rusko
narječje, -ječni
(rus. naréčije)
dialekt, -talni,
srb.dijalekat,-atski
Oblici ruskog izkona prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom: jugoslavenski vukovci razlikuju više narječje i niži dijalekat, - ali u inim europskim jezicima su to istoznačnice (s poddialektima).
Srbsko
naročit
naročito
osobit, -ta,-to,
izrazit, -ta,-to
Oblici prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
narodna
muzika
pučke pjesme,
domaća svirka
Srbo-balkanski izraz nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
naseobina naselje Noviji balkanski srbizam nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, dotada u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nasušni potrebit,
svagdanji
Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat tj. dvoznačno u hrv. to znači: presuh, jako sušan.
Srbsko
naTc-..., naTk-...
naTs- . . .
većinom: naD- ...
iznaD- ...
U klasičnomu izvornohrvatskom ovaj predmetak ostaje (iz)naD-, a ti Vukovi asimilacijski srbizmi su pismeno prošireni većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Perzijsko
natašte
(našte)
gladan,
prije jela
Jutarnja glad nakon budjenja prije prvog obroka.
Srbsko
natenane potanko,
podrobno
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
natociljati podvaliti,
nasamariti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). U hrv. surječju zvuči dvoznačno i nesmisleno kao: na to ciljati (gadjati: srb. nišaniti).
Srbsko
naučnik
naučnički
znanstvenik
iztraživač
Stručnjak u znanstvenim proučavanjima. Naprotiv u hrv. to znači obrtni šegrt ili kalfa bez akademske naobrazbe, pa u hrv. surječju to zvuči smiješno i nesmisleno.
Srbsko
nauditi naškoditi,
naštetiti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Vedsko
*navakir, naukir
(navacara, naukarna)
kapetan,
pomorac
Prapovijestni naziv indovedskog iskona možda prenesen i preko grčkoga nauarchis, sada većinom u čakavici.
Perzijsko
navigati, *navje
(navidan,navaya)
ploviti morem,
eskadra, flotila
Starohrvatski srednjovjeki izrazi perzijskog iskona u čakavici i ikavici, ali 'navje' u srb. znači sablast pa je zato pod Jugoslavijom od 20. stoljeća izbačeno iz Hrvatske.
Perzijsko
*navoz
(navaza)
lučki dok,
škver
Prastari hrv. naziv perzijskog iskona za brodsko ležište u brodogradilištu.
Srbsko
nazad
nazadni
natrag,
natražni
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
nazor, nazrijeti
(nazar,nazarden)
pogled, uvid
uvidjeti
Starohrvatski izrazi perzijskog iskona.
Srbsko
neću,nećeš,neće
nećemo, nećete
ne ću, ne će
ne ćemo,ne ćete
Srboidno spojeno pisanje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nedokučiv nedostižan,
neshvatljiv
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nedostatak manjak,
izostanak
Balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nedotupavan glupav,
blesav
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nejač
nejačad
djeca,
slabići
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Rusko
neophodan
(rus. neobhodnij)
potreban,
nuždan
Pridjev ruskog izkona proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, uglavnom nepotrebna istoznačnica, bolje je izvorno hrvatski: potreban, ili jači oblik nuždan.
Srbsko
neprijatan neugodan,
neukusan
Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
neprikosnoven
-snovenost
nepobitan,-tnost
neporeciv,-civost
Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Ilirsko
Neretva, -tvanski
(Naron,Narontios)
rijeka Neretva,
neretvanski
Domaći antički izrazi ilirskog iskona po grčko-rimskim zapisima.
Srbsko
Neretljani,
neretljanski
Neretvani,
neretvanski
Od 20. stoljeća pod Jugoslavijom je sve u svezi Neretve sustavno posrbljeno jer tu velika Srbija treba izbiti na Jadran preko srbskih "Neretljana": srb."Neretljanska kneževina"= hrv. Neretvanska banovina, "neretljanske lađe"= neretvanski brodovi, itd.
Srbsko
neubrojiv
neubrojivost
neodgovoran,
neuračunjiv,-ost
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
neumitan neminovan,
neizbježan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nezajažljiv nezasitan,
gramzljiv
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nezgoda,
nezgodan
nesreća,
nesretan
Balkanski srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom riedki (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nipodaštavanje prijezir,
podcjenjivanje
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*niska
(niska)
ogrlica,
(Sv.) krunica
Ranohrvatski srednjovjeki arhaizam indovedskog iskona najviše u ikavici; sličan srb. pridjev ženskog roda: niska = hrv. nizka.
Tursko
nišan
nišaniti
cilj, *meta,
gadjati
Oznaka tzv. mušica na oružju ili fotonapravi za ciljanje u metu. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
niza, nîzame
nîzanj
niz, niz mêne
niz njêga
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *zdol (mene, njega).
Srbsko
nosev
nosevi
nosov,
nosovi
Pridjevi na -ev i plurali na -evi su većinom balkanski srbizmi umjesto hrvatskih na -ov i -ovi, nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
novčanik listnica,
novčarka
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).

Nj

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Srbsko
nj, unj
zanj
njega, u njêga
za njêga
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je *vu njêga i čakavski *va njêga.

O

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Srbsko
obazriv obziran,
oprezan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
obezbjeđenje
(obezbeđenje)
zaštita,
osiguranje
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
obim
obimnost
obseg, obuhvat,
prostranstvo
Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: u hrv. je to dativ od obje pa zvuči dvoznačno i nejasno.
Srbsko
objeda
(obeda)
kleveta, *potvorba
ogovaranje
Zlonamjerno prenošenje laži da se nekomu naškodi. Naprotiv je u hrv. to genitiv od 'objed' (ručak), pa u hrv. surječju ta 'objeda' zvuči besmisleno.
Srbsko
obod rub,
obrub
Dinarski srbizam više u uporabi po Sandjaku i Crnoj Gori, u Hrvatskoj dijelom unesen pod Jugoslaviom u 20. stoljeću.
Srbsko
oboljenje
(obolenje)
bolest Posve nepotreban balkanski srbizam, nametnut pod Jugoslaviom od 20. stoljeća, što se u hrv. jasno i jednostavno zove: bolest.
Srbsko
obrazovanje naobrazba,
obrazovanost
Srboidni oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
obučen
obučenost
naučen, uvježban
uvježbanost
Tko je obrazovan i treniran za neki posao. Naprotiv u hrv. to većinom znači odjeven i odjevenost (tko nije gol), pa u hrv. surječju to uglavnom zvuči besmisleno i u Hrvatskoj tako govore pravoslavni jekavci.
Srbsko
obznana proglas, objava Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
odaja
(oda)
prostorija
dvorana
Veća svećana soba za prijeme.
Srbsko
odašiljač,
odašiljati
predajnik,prenositi
odpravnik, poslati
Antenski toranj za radio i televiziju: srbski izrazi nametnuti pod Jugoslavijom u 20.st.: hrv.= predajnik i prenositi, poslati.
Srbsko
odcjepiti,-ljenje
(otcepiti,-plenje)
odvojiti,
odvajanje
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
odjenuti, -vanje
(odenuti,-evanje)
obući, navući,
oblačenje
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
odlagati
odlaganje
odgadjati,
odgoda
Izmijenjeno značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznato: izvorn hrv. to znači odbaciti (npr. smeće) pa je dvoznačno i nejasno.
Srbsko
odmarati odmarati SE Bezlični balkanski srbizam bez povratnog glagola, nametnut tek od 20. stoljeća nakon Jugoslavije, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
odobrenje dozvola,
dopuštenje
Balkanski vojni srbizam nametnut pod Jugoslaviom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
odojče dojenče
djetešce
Sitno jednogodišnje dijete koje još sisa. U hrv. ovo ne znači ljudsko dijete, nego mladi praščić na ražnju pa zvuči nesmisleno.
Srbsko
odsjek
(otsek)
odjel,
dio ustanove
Dio neke javne ustanove: vojni jugo-srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
odstojanje razmak,
udaljenost
Vojni srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
odstraniti
(otstraniti)
udaljiti,
odmaknuti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
odstupiti odustati,
predomisliti se
Jugo-vojni srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*odsukati
(udsuka)
odvući brod
maknuti s obale
Ranohrvatski arhaizam indovedskog iskona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
odsustvo izočnost,
dopust
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
odudarati odskakati,
izdvajati se
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
odvajkada oduvijek,
odavno
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
odžak (ocak)
odžačar
dimnjak,
dimnjačar
Cijev za odvod dima i obrtnik koji to čisti. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
ogled
ogledni
pokus, probni,
pokusni
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ogledalo *zrcalo Staklo sa srebrenastom prevlakom ostraga, koja daje odraz slike ispred sebe.
Srbsko
oguliti
oguljen
oljuštiti, očistiti
oljušten,očišćen
Noviji nametnuti srbizmi iz Jugoslavije, ranije u Hrvatskoj riedki (npr. jekavski pravoslavci).
Srbsko
okačen
okačiti
obješen, -siti,
prikvačen,-čiti
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
okidač *odponac,
upaljač
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
oklagija valar Drveni valjak u kuhinji za razvlačenje tijesta. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
okolina okružje,
okoliš
Jugo-balkanizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
okrenuti
okretati
obrnuti
obrtati
Srbo-balkanski glagoli prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom riedki (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
okretač
okretanje
vrtilica, obrtač
vrtnja, obrtanje
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): *vrtnja i vrtilica su potisnuti ranohrvatski arhaizmi indovedskog iskona (vartana, vartula).
Srbsko
okruženje okružje
okoliš
Jugobalkanski srbizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
oluk
(oluk)
žlieb,
okapnica
Metalni žlieb oko krova za kišnicu: balkanski naziv turskog iskona, nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
omaška,
omanuti
promašaj, -šiti,
propust, -stiti
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
omladina
omladinski
mladež,
mladežni
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
onđe
onde
tamo,
onamo
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
onomad nekoć,
jednom, davno
Riječ proširena tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
oP- . . . oB- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
oprečan,
opreka
suprotan, protivni
suprotnost,
protivnost
Balkanski srbizmi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
opredijeliti
(opredeliti)
odabrati,
odlučiti
Glagoli prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
opredjeljenje
(opredelenje)
usmjerba,
sklonost
Srbo-balkanizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
oran voljan,
spreman
Pripravan i sposoban za neki posao. U hrv. surječju to zvuči nejasno i dvojbeno, jer isti taj izvorni pridjev već odavna označuje izorano polje.
Mongolsko
oroslan
(oroslan)
lav,
veća zvijer
Naziv u sjevernoj Hrvatskoj, srednjovjeki izvorni mongolizam oroslan u kajkavici, a novija magjarska izkrivljenica "orslan" (orszlan) u štokavskom.
Tursko
ortak suradnik,
partner
Osoba koja zajedno suradjuje u nekom poslu i trgovini. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
oruđe sredstvo,
pribor
Srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
osion
osionost
drzak,-skost,
nasilan, -je
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
oskrnaviti
oskrnavljen
obezčastiti,
obezčašćen
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
oslabjeti, oslabjeli
(oslabeti,oslabeli)
oslabiti
oslabljen
Srbo-balkanski iztočni oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Tursko
osmanlijski
(Osmanli)
otomanski,
veleturski
Veleturski tj. koji pripada novovjekom Osmanlijskom sultanatu (hrv. Otomansko Carstvo) u jugozapadnoj Aziji i na Balkanu, čiji su islamski vladari (sultani) bili iz dinastije Osmanli.
Srbsko
osmatrač
osmatrati
motriti, motritelj
promatrač
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ostarjeti
(ostareti)
ostariti Srboidni lažni jekavizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ostrvo,
ostrvce
otok, otočić,
školj
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
osujetiti spriječiti,
onemogućiti
Srbizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ošamutiti
ošamućen
omamiti,-mljen,
smutiti, -ućen
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
oT- . . . oD- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
otadžbina
otadžbinski
domovina,
domovinski
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
otkačen
otkačenost
čudan,svojeglav,
svojeglavost
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
otkrovenje odkriće,
objava
Riječ proširena tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
otočki otočni,
na otoku
Posrbljeni jugo-balkanizam izkrivljen od hrvatskoga "otočni" (na otoku). U hrv. "otočki" znači iz ličkog grada Otočca (a nikako ne na otoku !).
Srbsko
otok (medicinski) oteklina,
nateklina
Bolesni podlijev krvi na tijelu. U hrv. pravi otok znači manji dio kopna okružen morem (srb. ostrvo), pa pri medicinskoj uporabi zvuči smiješno i nesmisleno.
Srbsko
otpušač vadičep,
otvarač (boce)
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ovaplotiti
ovaploćen
ostvariti,
ostvaren
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ovejan lukav,
prepreden
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat: isti kajkavski znači vjetrovit, zameten snijegom.
Srbsko
ovđe
ovde
simo,
ovamo
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ozljeda,
ozljediti

(ozleda, -diti)
rana, raniti
povrjeda, -diti
Oštećenje tiela u obliku natučeno-nateklog ili prekinutog krvavog otvora. U srb. se rana i raniti izbjegavaju jer tamo znače hranu i hraniti (bez h), pa je zato od 20. stoljeća isto nametnuto i Hrvatskoj (gdje je sad izbačeno naše izvorno: rana i raniti).

Nastavak P-Ž

Završni nastavak ovoga za slova P-Ž treba pogledati u idućem popisu Posuđenice u hrvatskom-3 (zato jer je obilni popis slavizama + orientalizama predug i preko 260 Kb se ruši).

Poveznice