Posuđenice u hrvatskom-3

Izvor: Wikinfo na Hrvatskom jeziku
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Posudjenice u hrvatskom jeziku-3 (nehrvatske tudjice - slavizmi + orientalizmi P - Ž): Ovaj popis tudjica u hrvatskom jeziku se sastoji od službenih prijevoda, hrvatskih novotvorbi i starih* hrvatskih riječi (npr. ranohrvatska predaja i dialektna književnost od 11. stoljeća). Kao nehrvatske tudjice su načelno izostale riječi koje su višeput zapisane u izvorno-hrvatskim tekstovima do 19. stoljeća, ter zajedničke ranoslavenske riječi iz srednjeg vijeka. Uz Ž. Šikića 2010., ovo je drugi veći hrvatski popis na medjumrežju s istočnim slavizmima iskazanim kao tudjice i indo-iranizmima kao arhaizmi najviše po M. Krmpotiću 2001, ter M.H. Milekoviću i sur. 1999. Takodjer unatoč ranijih arheonalaza i inih pokazatelja, po dogmatskim jugoslavistima etnički Hrvati i njihov jezik nisu mogli (ni smjeli) postojati prije 9.stoljeća po Kr., pa su po njima sve starije* posudjenice nazočne u hrvatskom bar od srednjeg vijeka, u dosadašnjim popisima tudjica odbačene i idejno pripisane posrednom kasnijem prijenosu tek kroz turski, talianski i njemački. Zato je ovo na medjumrežju prvi i jedini popis hrvatskih tudjica gdje su izravno bez zamagljivanja navedeni stariji* i nepodobni indo-iranski, mongolski, arabski, gotski, keltski i slični raniji unosi u starohrvatskom jeziku.

Duga karavana jugoslavista nas dosad uporno uvjerava kako su u hrvatskom većina nesrbskih rieči tek "ustaške novokovanice", iako se iste ili vrlo slične nalaze u starijoj* kajkavici i čakavici, pa i ranije na glagoljici: sve to im je nebitno (važno je unitarno mozgopranje i zatorba posebnog hrvatskog jezika). Pogubnu djelatnost tih "hrvatskih" vukovaca jezgrovito navodi V.Novak 1967 (Vuk i Hrvati: p.561): Tvorci ovog hrvatskog novogovora nisu se vraćali izvornom hrvatskom jeziku koji je bio različit od srpskog, već su samo postojeći srpski koji su ilirci prihvatili, da bi se "približili braći Srbima" pretvarali u novogovor, a to znači davali mu neprimjerene pa i nakazne oblike. Već iz idućega nepodpunog popisa tudjica (i niže nabrojenih izvora) je očevidno, kako su rječničke razlike hrvatski/srbski po leksiku slične kao izmedju inih medjurazumljivih jezika u Europi npr. švedski/norveški, španjolski/katalonski, njemački/nizozemski, češki/slovački, ruski/bjeloruski, itd. Zato su srbo-hrvatske razlike rječnika već u štokavskom velike do 14.000 drukčijih riječi Ž. Šikić 2010., a čakavci/Srbi još duple do 27.000 tj. 90% inih riječi (vidi npr. Sjevernočakavski ekavci#Nepalatalni ekavski Cres) - tj. kao njemački / islandski, portugalski / rumunjski, poljski / makedonski i sl.

Uporabne kratice češće u idućem popisu: hrv.= hrvatski (u Hrvatskoj), kaj.= većinom kajkavski, čak.= većinom čakavski, ča-kaj.= svi hrv. dialekti (osim Vukopisa), eng.= engleski, lat.= latinski, grč.= grčki, tur.= turski, srb.= srbski, * = prije Vuka Karadžića. Ovaj popis je zbog tehnički ograničene veličine (iznad 260 kb se ruši) podijeljen na iduća 3 dijela:

Posuđenice u hrvatskom-1 (europeizmi): Taj prvi dijel sadrži uglavnom germanizme, romanizme i slične zapadne europeizme većinom iz grupe Centum. (Molimo ne unositi slavenske i azijske tuđice u zapadnoevropski Popis-1 niti obratno.)

Posuđenice u hrvatskom-2 (orientalizmi / A - O): Taj drugi tj. srednji dijel obuhvaća istočne slavizme i azijske orientalizme od slova A - O.

Posuđenice u hrvatskom-3 (orientalizmi / P - Ž): Ovaj treći tj. završni dijel popisa sadrži ine slavizme i azijske orientalizme od slova P - Ž.

  • Motto: Kreten kreće - Hrvat polazi i počinje! (prof. Mitjel Yošamýa 1971).

ABSTRACT

Loanwords in Croatian-2 (orientalisms): An annotated List of the foreign loanwords appearing in Croatian language, including 3 parts: The starting Part 1 - europeisms (Posuđenice u hrvatskom-1) including chiefly romanisms, germanisms, and similar western europeisms; then middle Part 2 (Posuđenice u hrvatskom-2) covering the eastern slavicisms and Afro-Asian orientalisms from A - O; and also the actual final part 3, including slavicisms & orientalisms from P - Ž.

Izvori

  • Jozo Dujmušić, 1933-1935: Antibarbarus hrvatskoga jezika. Hrvatska straža V.- VII.
  • P. Guberina i K. Krstić: Razlike izmedju hrvatskoga i srpskog književnog jezika. Matica Hrvatska, 218. str., Zagreb 1940.
  • J. Ćirilov: Srpsko-hrvatski rečnik varijanti / Hrvatsko-srpski rječnik inačica. Beograd 1990.
  • V. Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika. Školske novine, 639 str. Zagreb 1991. (ili kasnija skraćena izdanja)
  • M.H. Mileković i sur.: Ranohrvatska etimologija i poredba hrvatsko-jugoslavenskih razlučnica. Ognjište 9, Karlovac 1999.
  • M. Krmpotić: Hrvatski jezični priručnik. Kloštar-Ivanić, Agapa 2001.
  • B. Klaić: Rječnik stranih riječi. Školska knjiga, Zagreb 2007, ISBN: 978-953-0-40935-4 (većinom europske s malo turcizama)
  • T. Sabljak: Rječnik hrvatskoga žargona. VBZ. 376 str., Zagreb-Ljubljana 2001. (novosadsko-srbohrvatski)
  • Ž. Šikić: Hrvatsko-jugosfersko-srbski razlikovni slovar 2010. - (izvorno-hrvatski)
  • Hrvatska Wikipedija - (poluhrvatski: 1/4 srpski)
  • Hrvatski jezični portal - (novosadsko-srbohrvatski po Liberovom pravopisu)

Početak A-O

Abecedni početak ovoga za slova A-O treba pogledati u ranijem popisu Posuđenice u hrvatskom-2 (zato jer je obilni popis slavizama + orientalizama predug i preko 260 Kb se ruši).

P

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Srbsko
pacov štakor Štetan kućni glodavac iz roda Rattus. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*pačiti
(pashyati)
smetati
priječiti
Ranohrvatski arhaizam indovedskog iskona u čakavici i kajkavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
padaline (-vine)
padavinski
oborine
oborinski
Srbske riječi nametnute od 20. stoljeća kroz jugo-meteorologiju, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
pajdaš (padaš)
pajdašia (padašan)
prijatelj, drugar,
prijateljstvo
Priateljski istomišljenici od povjerenja i njihov medjuodnos. Stari izrazi perzijskog iskona u Sloveniji, Zagorju, Kvarneru i dalmatinskoj Zagori.
Tursko
pamuk mjehurac,
bumbak
Tropska biljka Gossypium, koja ima gusto-dlakavi plod s nitima za proizvodnju tkanina i vate. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj malo poznat, u slovenskom, kajk. i čakav. većinom bombaž ili bumbak.
Srbsko
pantljika vrpca,
traka
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
para
(pare)
novac,
sitniš
Novčanice za plaćanje i sitnije kovanice. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
paralaža velelažac,
bezgranični
-lažljivac
Srbo-balkanizam od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
paramparčad krhotine
komadički
Riječ nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
parče
komadić, odrezak Izmrvljena ili isjeckana cjelina na manje djeliće. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pastrmka pastrva Jedna od najboljih i skupih sladkovodnih riba (Salmo trutta). U Hrvatskoj tzv. 'pastrmke' love uglavnom pravoslavni jekavci, a pastrve kajkavci, čakavci i ikavci.
Srbsko
pavlaka vrhnje Srbo-balkanski naziv za izvorno hrvatsko vrhnje, rjedje nametnut u Hrvatskoj od 20. stoljeća (kod pravoslavaca).
Tursko
pazar
(baza'ar)
tržnica,
sajmište
Javni trgovački prostor za brojne prodavaone.
Srbsko
pećina
peštera
špilja,
čak. *garma
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rjedji (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pelcovati cijepiti (se) Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
*peljar, pelati
(peyar, pelate)
vodič,
voditi
Raniji neromanski izrazi perzijskog iskona u kajkavici i čakavici.
Tursko
pendžer
(pencere)
prozor,
poneštra
Ostakljeni otvori na kući za osvjetljenje i prozračivanje. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
peškir ručnik Hrapava ili resasta tkanina za otiranje mokrih ruku i tijela nakon pranja. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
picigati
(picidan)
peckati,
zadirkivati
Raniji neromanski izrazi perzijskog iskona.
Perzijsko
pidjama
(pajama)
spavaćnica Medjunarodni naziv perzijskog iskona za spavaće rublje.
hiperjekavizam
"pijega"
pijegav
pjega, *pirga
pjegast,*pirgav
Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. piga, čakav. maća, kajk. *pirga.
hiperjekavizam
"pijesma"
pijevat
pjesma
pjevati
Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. pisma, čakav. *pysan, kajk. *pesen.
Srbsko
pipničar
pipničarka
gostioničar,-rka,
konobar, -rica
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
*pir, pirnici
(pir, pirusi)
svadba
svatovi
Ranohrvatski predslavenski arhaizam perzijskog iskona.
Akado-sumersko
*pirga,*pirgan
(pirga, pirig)
pjega, mrlja,
pjegav,flekast
Najstariji nazivi tog značenja u Europi kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski.
Tursko
pirinač
pirinčan
riža,
rižin
Vrsta južne žitarice, Oryza sativa. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
pirjan, pirjati
(birjan,birjaden)
pržen, pečen
pržiti, peći
Starohrvatski izrazi perzijskog iskona.
Srbsko
pismena dopisi, izprave
podnesci
Srbski naziv nametnut tek od 20. stoljeća kroz jugo-administraciju, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pištati
pištaljka
zvižditi, -daljka
fućkati, -kaljka
Srbske riječi nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pitati
pitanje
toviti, tov
šopati, -anje
Izmijenjeno srbsko značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj je to samo = upitati i upit.
Akado-sumersko
plahta,plahtica
(pahatar)
roman. lancun,
turs. čaršav
Najstariji naziv tog značenja u Europi u kajkavici i hrv. standardu: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski, uz Jadran romansko-čakav. lancun (u Bosni i Srbiji tursko: čaršav).
Srbsko
plovka
plovan
patka, raca
patak, racan
Ptice iz skupine Anatidae: srbski nazivi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pobrđe gorje, brda Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
poda, podâme
podâte
ispod,pod mêne
ispod tebe
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *spod (mene, tebe).
Srbsko
pòdanj
podâse
pod njêga
pod sêbe
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *spod (njega, sebe).
Srbsko
podesiti
podesan
prilagoditi,
uzkladiti, -djen
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
podilaziti udvarati,
laskati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
podnosioc podnosilac,
podnositelj
Srbo-balkanski oblik na -oc proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): izvorno hrv. podnositelj ili podnosilac.
Srbsko
podozriv
podozrenje
sumnjičav, -ost
nepovjerenje
Srbo-balkanizmi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
podstrek
podstrekavati
huškanje,
huškati, potaći
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
podudaran
podudarnost
sukladan,
sklad, slaganje
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pogibija stradanje,
pogibelj
Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Rusko
pogrom(pogróm)
pogromaš
progon
progonitelj
Nazivi ruskog iskona najviše prošireni u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati.
Srbsko
pogružen snužden,
tužan
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
pohaban, -ati
(habilar)
ofucan, ofucati
izlizati se
Riječi iskonom iz antičke Mezopotamije, do nas prenesene preko arabskoga.
Srbsko
pojata koliba
*klijet, šupa
Naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
poklon,
pokloniti
dar,darovati
nadariti
Davanje uzdarja nekomu. Naprotiv u hrv. 'poklon' većinom znači klanjanje (vjersko ili vladaru), pa u hrv. surječju ovo zvuči smiešno i nesmisleno, nametnuto tek pod Jugoslavijom
Srbsko
pokoljenje
(pokolenje)
naraštaj
generacija
Skupina vršnjaka sličnih godišta. Naprotiv u hrv. to znači nešto u svezi klanja (kao kolinje), pa u hrv. surječju to zvuči glupo i zastrašujuće.
Srbsko
pokondiren umišljeni,
skorojević
Izraz nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pokret
pokretan
pomak, gibanje
pomičan
Balkanski srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pokretni
pokretnost
pomičan, gibljiv
pomičnost
Srbske riječi nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pokrenuti podignuti,
potaknuti
Srbski balkanizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pol
polni
spol
spolni
Muški i ženski rod s pripadnim plodilima. Naprotiv u hrv. pol znači vrh i dno globusa tj. sjever-jug (ne čovjeka).
Srbsko
polovni
polovina
trošen,*rabljen
polovica, pola
Srbo-balkanizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
poludjeti,
(poludeti)
poluditi,
poblesaviti
Vukovski srbo-balkanizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, a ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pometnja,
pomutnja
zbrka
nered
Balkanski srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pomjeriti
(pomeriti)
pomaknuti
premjestiti
Promijeniti mjesto neke stvari. Naprotiv u hrv. to izvorno znači uzeti mjeru tj. izmjeriti ili premjeriti, pa u hrv. surječju to zvuči smiješno i nesmisleno.
Srbsko
pomoliti se izviriti
pokazati se
Izmijenjeno srbsko značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj posve nepoznato: izvorno hrv. isto znači samo izgovoriti molitvu.
Srbsko
ponaosob posebice,
zasebno
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
popeSti se se popeti Vlaško-balkanski oblik proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat.
Srbsko
porijeklo
(poreklo)
iskon
podrijetlo
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
porječje
(porečje)
slijev,
ikav. sliv
Slivno područje neke rijeke s pritocima: srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
porodica obitelj,
lat. familija
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
posilni slugan
podložnik
Srbska riječ prošrena od 20. stoljeća kroz jugo-vojsku, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Rusko
posljednji
(poslédnij)
zadnji, završni
najnoviji
Crkvenoslavenski pridjev ruskog izkona iz pravoslavlja nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
postepen postupan,
gradualan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
postojbina
postojbinski
zavičaj, -ajni
rodni kraj
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
posvojni genitiv posvojni pridjev Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pošto jer, zbog U srb. je to razložni prilog. Naprotiv u hrv. to znači 'koliko nešto košta', pa u hrv. surječju to zvuči smiješno i nesmisleno.
Srbsko
poT- . . . poD- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
potčinjen podložan,
podvrgnut
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
potkošulja majica Srbska riječ nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
potok, potočni
(pattoku, vipatoku)
jarak
jaz
Ranohrvatski arhaizam indovedskog iskona (jugoslavisti podmeću da je iz magjarskog - jer nemaju ini Slaveni).
Srbsko
povinovati (se) podložiti se
podvrgnuti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
povjerioc
(poverioc)
povjerenik,
vjerovnik
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
povjetarac
(povetarac)
lahor
vjetrić
Srbski balkanizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
povratiti
povraćanje
bljuvati,-vanje
rigati, -anje
Srbske riječi nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
povraz
(pervaz)
tunjica,
eng. flaks
Starohrvatski naziv perzijskog izkona od srednjeg vieka za ribarsku nit na kojoj su vezane udice.
Srbsko
povrjeđen
povrjediti
ranjen
raniti
Noviji srbo-balkanizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): jugo-Srbi izbjegavaju 'ranjen/raniti' zbog sličnosti s hrv. hranjen/hraniti.
Srbsko
pozadi iza, otraga, ,
odostrag
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pozni
pozno
kasan
kasno
Srbske riječi nametnute tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
pozor
(pazur)
pažnja,
pozornost
Starohrvatski naziv perzijskog iskona od srednjeg vijeka i na glagoljici (Vukovi jugoslavisti zbog izbacivanja to lažno navode kao noviji rusizam).
Srbsko
pozorište
pozorje
kazalište,
glumište
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
praštati
praštanje
oprostiti
oprost
Odpuštanje nekih grijeha ili zaborav zlodjela. Naprotiv u hrv. to izvorno znači praskanje i tutnjava oružja u ratu ili gromova u oluji, pa u hrv. surječju to zvuči smiješno i nesmisleno.
Srbsko
prav,
pravac
(iz)ravan
smjer, putanja
U hrv. jeziku se 'pravac' rabi izključivo u geometriji samo za ravnu crtu, a "prav" je = ravan. Tek pod Jugoslaviom od 20.st. mu je smisao izkrivljen i preinačen u srbskom smislu kao oznaka za hrv. smjer (gibanja).
Indovedsko
*pravica, -ičan
(pravicar)
pravda
pravedan
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog iskona većinom u kajkavici i čakavici, pod Jugoslavijom od 20. stoljeća prognani iz Hrvatske i zamijenjeni za srb. "pravda".
Srbsko
pravobranioc
-branilaštvo
odvjetnik
odvjetništvo
Srbske riječi nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pravoliniski izravan,
ravnocrtan
Balkanski srbizam nametnut pod Jugoslaviom od 20. stoljeća, a prije u hrv. nepoznat.
Srbsko
praznik
(rus.prazdnik)
*blagdan, svetak,
ved. bhagadana
Naziv nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
prčiti
(paracit)
izturiti,
iztaknuti
Prastari glagol perzijskog iskona u čakavici i kajkavici.
Perzijsko
prditi (paradata) zasmrditi Prastari hrv. glagol perzijskog iskona za puštanje probavnog vjetra.
Srbsko
prečaga pregrada,
pretinac
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prečnik promjer,
lat. radius
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
preda, predame
predate
pred,pred mêne
pred têbe
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je spret i čakavski *sprid (mene, tebe).
Srbsko
predanj
predase
pred njêga
pred sêbe
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je spret i čakavski *sprid (njega, sebe).
Srbsko
predan odan,
*harni
U tom značenju proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj samo kod pravoslavnih jekavaca. Povrh toga je "predan" dvoznačno-nejsno jer u hrvatskom izvorno znači izdan-dostavljen.
Srbsko
predmnijevati
(predmnevati)
predvidjati
očekivati
Glagol nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
predostrožan
predostrožnost
oprez, oprezan,
*pozor, pozoran,
sumnjičav, -ost
Srbizmi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
preduslov preduvjet,
predpostavka
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
preduzeće
preduzetnik
tvrdka, poduzeće
poduzetnik
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati.
Srbsko
preimućstvo nadmoć, prednost Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prekaljen izvježban,
iskusan
Vojni naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
preklani
prekolane
predlani
pred 2. god.
Srbsko značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato: izvorno hrv. preklani = zaklani, uklani.
Srbsko
prema po, spram,
u smislu
Srboidno značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznato: isto izvorno u hrv. znači prostorno gibanje u smjeru nečeg (čakav. i kajk. prama), pa je dvoznačno i nejasno.
Srbsko
premetačina pretres
pretraga
Naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prenavljati se
prenavljanje
pretvarati se
izigravati
Riječi nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
preT- . . . preD- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
pretežno većinom,
najviše
Prilog proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prethodni prijašnji,
raniji
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pretposljedni,
(pretposledni)
predzadnji Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pretskazati
pretskazanje
predvidjeti,
proročanstvo
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pretstavka podnesak
prigovor
Naziv nametnut od 20. stoljeća kroz jugo-administraciju, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pretšasni
pretšasnik
raniji, prvotni
predhodnik
Riječi nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
preturiti
preturen
izvrnuti,
prevrnut
Riječi nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pretvoran
pretvornost
licemjeran
dvoličnost
Riječi nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prevazići
prevaziđen
nadmašiti,
prevladan
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prevejan
prevejanost
prepreden,
lukavost
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pribrežje
pribrežni
primorje,
obalni
U hrv. to isto znači drugo (padine brda) pa je nejasno-dvoznačno. Ovako je prošireno tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
prignati
(parignanti)
natjerati
utjerati
Ranohrvatski arhaizam indovedskog iskona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
prigoda
prigodan
prilika, zgoda,
prikladan,zgodan
Srbo-balkanizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom riedki (više kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prikačiti pričvrstiti,
zakvačiti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
priključiti
priključak
dodati, pripojiti
spojiti, spojnica
Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
priležan
priležnost
marljiv
marljivost
Riječi nametnute tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
primaoc primatelj
primalac
Srbo-balkanizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): izvorno hrv. primatelj (primalac).
Srbsko
prinadležan
prinadležnost
pripadni
prihod, berivo
Riječi nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Jugobalkan
priobalje,
priobalni
nadmorje,-orski
obala, obalni
Noviji jugobosanski balkanizam kontinentalnih "jezičara" iz 20. stoljeća (prvo u Bosni), ranije u Hrvatskoj nepoznato i novonametnuta besmislica iz SDP-pravopisa: samo zato da se potisne i ukine ranije izvorno-hrvatsko obala, obalni, nadmorski (do pola stoljeća prije = nadmorski pojas prskanja valovima).
Indovedsko
*pripelati
(paripelate)
dovesti
privesti
Ranohrvatski arhaizam indovedskog iskona u kajkavici i čakavici, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
prirodnjak
prirodnjački
naravoslov,*-lovni
prirodoslovac,-vni
Srbske riječi nametnute tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznate.
Srbsko
prisajediniti,
prisajedinjenje
ujediniti, pripojiti
pripajanje,
sjedinjenje
Srbo-balkanizmi nametnuti nam od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati.
Srbsko
pristanište
pristanišni
luka, pristan
lučki
Riječi proširene uglavnom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dosta rijedke.
Srbsko
prisustvo nazočnost,
prisutnost
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
privreda
privredni
gospodarstvo
gospodarski
Srbske riječi nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prljav
prljati
nečist, zmazan,
onečistiti
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
proključati zakipiti,
uzavrieti
Srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
promaja propuh Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
promrdati prodrmati
razgibati se
Riječi nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prost jednostavan
običan
Tko je prosječan ili nekompliciran. Naprotiv u hrv. to većinom znači bezobrazan i neodgojen, pa u hrv. surječju ovo zvuči smiješno i nesmisleno.
Indovedsko
*prosukati
(sukavat)
proburaziti
probadati
Ranohrvatski arhaizam indovedskog iskona u ikavici i čakavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
protezati se
protezanje
pružati se,
prostirati, -nje
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati osim kod pravoslavnih jekavaca (u hrv. proteza => štaka pa sve zvuči nesmisleno).
Srbsko
protuha skitnica,
pustolov
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
proturiti
proturati
*narinuti
podmetati
Riječi nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
provalija ponor Balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
providan
providno
proziran
jasan, jasno
Riječi nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
provod
provodadžija
zabava
svodnik, *snubok
Riječi nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pseto
pseći
pas
pasji
Srbo-balkanizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
pule, pulić
(pule)
magarčić,
tovarić
Mladunac magarca, rani naziv perzijskog iskona u ikavici i čakavici.
Perzijsko
pusa, pusiti
(busek,busidan)
poljubac,
poljubiti
Starohrvatski srednjovjeki izrazi perzijskog iskona očuvani najviše u kajkavici i čakavici.
Srbsko
pustara ledina,
ugar
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pustopašan
pustopašnost
nestašan,-šnost
razuzdan, -nost
Riječi nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
put
(kao prilog)
spram, prama
u smjeru
U hrv. je put samo imenica - ne prilog kao srbski: to je nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslaviom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).

R

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Akado-sumersko
*rabiti
(rabu)
koristiti,
upotrebljavati
Najstariji glagol tog značenja u Europi većinom kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski.
Srbsko
računar
kompjuter
računalo,
kompjutor
Balkanski nazivi nametnuti pod Jugoslavijom.
Srbsko
radiJo
"radiJon"
radio,
"radion"
Srbo-bošnjački balkanizmi (s umetkom 'J'): u kulturnom pravomu hrvatskom može pisati samo radio i "radion", a tzv. 'radijo' sa 'J' je tek nepismeni balkanski primitivizam.
Tračansko
raka (rakas) grobnica Izgradjeni veći grob od kamena; arhajska tudjica tračanskog iskona.
Tursko
rakija (raki) *žganica, dropica Destilirano alkoholno piće dobiveno iz groždja, šljiva ili inog voća.
Srbsko
ranac brocak, ruksak,
naprtnjača
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
raS-..., raŠ-...
raŽ- . . .
raZ- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
rashodovan odpisan,
iztrošen
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
raskrsnica razkrižje,
prekrižje
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
raslinje raslinstvo,
rašće
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
rasol
(rasul)
salamura
slani sok
Starohrvatski naziv perzijskog iskona: lažnokorjenski "raz-sol" je promašen, jer je ovo cjeloviti iranizam a ne novija složenica.
Srbsko
rasparčan
rasparčati
raztrgan, -ati,
razkomadan,-ti
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
raspust dopust,
god. odmor
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
rast
rastovina
dub, dubovina,
hrast,-stovina
Listopadna stabla iz roda Quercus i njihova drvna gradja: nazivi većinom prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj malo poznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). Izvorno je u hrv. rast = porast (rastenje), pa je to nejasno-dvoznačno.
Srbsko
rasturen
rasturiti
raztjeran, -ati,
razoren, -riti
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
rastvor
rastvoriti
otopina, otopiti,
raztopina
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). Povrh toga to "rastvoriti" u hrv. je nejasno-dvoznačno jer izvorno znači otvoriti dupla vrata.
Srbsko
ravan sličan
podjednak
Što približno naliči drugomu. U hrv. to znači samo plosnat ili zaravnjen, pa u hrv. surječju tako u poredbi zvuči nesmisleno.
Srbsko
razblažen
razblažiti
razrijeđen,
razrijediti
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
razmjer
(razmera)
mjerilo,
omjer
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
razmrdati razgibati,
razklimati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
razočarEnje razočaranost,
razočaranje
Srboidni oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
razuđen razčlanjen,
razveden (obala)
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
rđa, rđav
rđati
hrdja, -av,
hrdjati
Trošne oksidirane kovine prekrite smedjom ili zelenkastom prevlakom: oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
"reci"
plur.od redak
redci,
retci
Oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): izvorno hrv. je to imperativ od glagola reći - reci!, pa je u hrv. kontekstu besmisleno.
Tursko
reza
zasun, kračun Zatvarač na vratima kao plosnata šipka koja se povlači.
Srbsko
ripanje kašalj,
krkljanje
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*risati
(drisati)
crtati Ranohrvatski arhaizam indovedskog iskona u kajkavici i čakavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima (odbačen pod Jugoslavijom u 20. stoljeću i zamijenjen srbskim crtati.
Indovedsko
*rivati, rinuti
(rinvati, rnuti)
turati, turiti
srb.gurati,gurnuti
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog iskona, uglavnom nepoznati u inim europskim jezicima (odbačeni pod Jugoslavijom od 20. stoljeća i zamijenjeni srbskim gurati).
Perzijsko
rozga
(rezegi)
vinjaga
vriježa loze
Starohrvatski naziv perzijskog iskona za mlade ogranke loze koji se zakorjenjuju i stvaraju nove trsove (srb.-turs. tzv. "čokote").
Srbsko
ručak
ručati
*objed,
objedovati
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (kajk. obed, čakav. obid).
Srbsko
ručavanje
ručavati
objed, ručati,
objedovati
Balkanizmi uvedeni od 20. stoljeća u ugostiteljstvu Jugoslavije, prije u Hrvatskoj većinom nepoznati.
Tračansko
*rudan (rudas) slatkovodni rak Rakovi koji žive u rijekama i jezerima; arhajska tudjica tračanskog iskona, uglavnom u čakavici.
Srbsko
rukovodstvo
rukovodioc
uprava, -vitelj,
nadstojnik
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
rvač, -rvanje
rvati se
hrvač, -anje,
hrvati se
Športska disciplina nadmetanja snagom: oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom (da ne naliče na Hrvate), ranije u Hrvatskoj nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).

S

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Srbsko
SA s, uz
ča-kaj.*pri
Taj produženi srbo-balkanski veznik sa u hrv. zbog lakšeg izgovora stoji jedino i isključivo pred riječima koje već spočinju sa s- ili z-, ali ne pred inima. Pogotovo ga nikad nema pred riječima započetim s vokalom, jer u hrv. tako sa + početni vokal izgovaraju i pišu samo pravoslavci (i Jugoslaveni), pa je ovako "sa" u Hrvatskoj ranije bilo nepoznato i nametnuto tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Srbsko
sa- ... s- ...
su- ...
Većina takvih složenica (najviše glagola) s početnim sa-... u hrv. su tudji balkanski srbizmi jer te uglavnom moraju imati samo početno s-... ili su-... Jedina prihvatljiva hrv. iznimka je Sabor što je po iskonu arhaični iranizam iz perzijskog: sabha.
Srbsko
sabesjednik
(sabesednik)
sugovornik Balkanski srbizam nametnut tek pod Jugoslaviom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sabirni
sabiranje
zbirni, skupni
skupljanje
Balkanski srbizmi nametnuti tek pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
saborni prvostolni
katedralni
Pridjev za glavnu episkopalnu crkvu u državi. Naprotiv u hrv. to znači samo parlamentarni ili skupštinski (u svezi državnog Sabora).
Srbsko
sačekati pričekati,
dočekati
Taj balkanski glagol je noviji jugo-srbizam nametnut u Hrvatskoj krajem 20.st., ranije u hrv. nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sačekuša
sačekati
zasjeda,
dati zasjedu
Noviji srbizmi iz balkanske mafije odnedavna uneseni u Hrvatsku, pa tu preuzeti od novina i milicije u ovom stoljeću.
Srbsko
sačiniti
sačinjavati
napraviti
tvoriti
Noviji glagolski srbizmi, u Hrvatskoj nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća (ranije tu samo kod pravoslavaca).
Perzijsko
*sadrîna,osedriti
(sadrah, sedrata)
atol, koraligen,
ovapniti,skameniti
Starohrvatski srednjovjeki izrazi perzijskog iskona u čakavici i ikavici za razne koraljne naslage i postupak ovapnjenja.
Srbsko
saglasan
saglasnost
sporazuman,
suglasan, suglasje
Oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sagledati pregledati,
pogledati
Glagolski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sagorjevati,-anje
(sagorevati,-nje)
izgarati
izgaranje
Balkanski srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
sahatkula
(sahat-kule)
javni sat,
čak. *urila
Veći javni sat na tornju (ili stupu), naziv najčešći u Bosni a u hrv. većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu); čakav. istoznačnica indovedskog iskona uz Jadran: *urila.
Srbsko
sahrana
sahraniti
pogreb, pokop
pokopati
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
sajen
(saye)
garav,
čadjav
Raniji neromanski izrazi perzijskog iskona već prije Turaka (ikavica i čakavica).
Tursko
saksija tegla, pitar Posuda sa zemljom za uzgoj raznog bilja i cvijeća. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sAkupiti skupiti
sabrati
Oblik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
samar(samarci)
samardžija
sedlo,
sedlar
Turcizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj vrlo rijetki (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
samsir
(semsar)
posrednik,
prekupac
Poslovni čovjek koji posreduje ili suradjuje; stari srednjovjeki naziv perzijskog iskona, kod nas osobito u čakavici i ikavici.
Mongolsko
sandale
(zandal)
natikače Otvorena laka obuća s remenima; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog iskona.
Tursko
sanduk
sanduče
kovčeg, škrinja
škrabica, kutija
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
sànjim
sànjom
s njîme,
s njôme
Srbo-balkanski oblici nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
saobraćaj, -jni
saobraćajac
promet, prometni,
prometnik
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
saopćiti, -ćenje
(saobštiti,-enje)
obavijest, -iti,
priopćiti,-enje
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
saosjećanje
(saosećanje)
sućut,
suosjećaj
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sasa 1. moruzgva
2. šumarica
1. Skupina mekanih morskih koralja s brojnim pipcima (Actiniaria).
2. Rano proljetno cvijeće iz roda Anemone s više srodnih vrsta.
Arabsko
sat
(sa'at)
mjera vremena,
*dobnik
Vremenski razmak 1 sat i pripadna naprava hrv. dobnik (srb. časovnik). Kod nas poturčeni naziv starijega arabskog iskona.
Srbsko
sàtim s tîme Srbo-balkanski oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sàtrati zatrti,
uništiti
Noviji balkanski srbizam iz Jugoslavije nametnut od 20. stoljeća, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
saučešće
sažalenje
sućut Izraz proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
saučesnik
saučesnica
sudionik,
sudionica
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Ilirsko
Sava, savski
(Saos, Savius)
rieka Sava,
posavski
Domaći antički izrazi ilirskog iskona (po grčko-latinskim zapisima).
Srbsko
saznanje
saznati
spoznaja
spoznati,doznati
Srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sazvježđe
(sazvežđe)
zviježđe
konstelacija
Srbo-balkanizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
sedef biser Dragulj koji u kućici stvaraju školjke bisernice.
Arabsko
*sedra, sedreni
(sadr, sedrata)
kamenac,
ovapnjenje
Prastari hrv. izrazi arabskog iskona za vapnenaste naslage iz vode (noviji turcizam = bigar).
Srbsko
sedmica
sedmični
tjedan,
tjedni
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dosta rijedke (najviše kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sekirati (se)
sekiranje
uznemiriti (se),
uzrujati, uznemirba
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
Seldžuci, -učki
(Selcuk,Selcukli)
Praturci
praturski
Ranije tursko pleme što je još u srednjem vijeku osnovalo prvu tursku državu u jugozapadnoj Aziji kod Kurdistana; u novom vijeku ih zamjenjuje jača dinastija Osmanlije koji proširuju islamski sultanat (carstvo) na zapadu do Balkana.
Srbsko
sem *izim, osim Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
seoba,
seobeni
selidba,
selidbeni
Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
seoce selce, *ves
zaselak
Oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije čakav. *vas i kajk. *ves.
Perzijsko
serdar
(zerdar)
vojskovođa,
zapovjednik
Visoki vojni čelnik; stariji naziv perzijskog iskona poznat već prije Turaka, osobito u Dalmaciji.
Mongolsko
sibirski
(Sabirli)
sjevernoazijski,
čak.*baršadîni
Medjunarodni izraz turko-mongolskog iskona; naš stariji arhaizam je pomorsko-čakavski: *baršadîni, tj. Baršadîn = Sibir (ili malo: bršadîn = ledana - iz perz. baršidan).
Srbsko
sijalica žarulja Naziv proširene pod Jugoslavijom, inače u Hrvatskoj rijedak (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
shodno sukladno,
u smislu
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Akado-sumersko
*sigúrba,siguràča
(sigguru,siggurat)
straža, garda,
fibula,ziherica
Najstariji nazivi tog značenja u Europi većinom kod čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski.
Tursko
sijaset
silesija
mnoštvo, puno Oznake za gomilu i poveću količinu nečega. Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
sika (sika) greben, hrid Prastari naziv perzijskog iskona za kamenu morsku plićinu opasnu u plovidbi.
Tursko
sirće
(sirket)
ocat,
kvasina
Kiseli tekući začin; naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
skela, skelar
(iskele)
splav, plovilo
splavar
Priručno drveno plovilo većinom na rijekama. Naprotiv izvorno u hrv. skela oduvijek znači rešetkastu armaturu na novogradnjama i skelar je gradjevni radnik, pa je u hrv. surječju ta plovna skela smiješna i nesmislena.
Srbsko
skorašnji nedavni,
najnoviji
Srbo-balkanski pridjev nametnut pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
skori
skorost
blizak,vidljiv
brzina
Srbo-balkanski izrazi prošireni pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj rijetki (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sladostrast pohota,
razbluda
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
slatkiši,
poslastičarnica
slastice,
slastičarna
Jugo-srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim pravoslavnih jekavaca). Tzv. "slastičarnica" je isto noviji hibrid u srbohrvatskom jugojeziku iz 20. st., kao naknadni križanac izmedju srb. poslastičarnica i izvornohrvat. slastičarna.
Srbsko
slušaoc slušatelj,
slušalac
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
smrča
smrčevina
smreka,
smrekovina
Crnogorična stabla iz roda Picea i njihova drvna gradja: oblici prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati; ali izvorno u hrv. smrča ili smrčika = manji grmić Juniperus (borovica, čakav. smrić) pa je to dvoznačno-nejasno.
Srbsko
smučke, smučar
smučanje
skije, skijaš,
skijanje
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (čakav. huzje - huzítva i fuzje - fuzìdba).
Srbsko
snabdjeti
(snabdeti)
obskrbiti,
zbrinuti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
snebivanje neodlučnost,
oklijevanje
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
snishodljiv ponizan,
podložan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
snjegović (snegović) snješko Privrjemeni čovjekoliki kip zimi napravljen od snijega.
Srbsko
so
soni
sol (NaCl),
solni, slani
Skraćeni srbski oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
soda
(sawad)
slanica,
bikarbona
Medjunarodni nazivi arabskog iskona za karbonatnu sol Na2C03 i za sivu pustinjsku biljku (Salsola soda) koja to izlučuje.
Tursko
sokak ulica Prolaz izmedju kuća u naseljima. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Arabsko
somun pogača,
srb. lepinja
Naziv arabskog iskona proširen preko Turaka, u Hrvatskoj ranije nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu), a književno je pogača.
Srbsko
sopstven
sopstvenik
vlastit, osobni
vlasnik,posjednik
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
spasioc izbavitelj,
spasilac
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Češko
spis
(spis)
*listina
spis, akt
Navodno je to posudba iz češkog u doba preporoda, ali isti spis imaju kajkavci i Slovenci, a u čakavici postoji još ranija inačica zipys. Najranija hrv. istoznačnica već iz glagoljice je listina.
Srbsko
spisak
spisatelj
popis, imenik
pisac,književnik
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
splavovi (duži
muški plural)
splavi (kraći
ženski plural)
Srbobalkanski oblik proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
spolja
spoljni
vani, izvan
vanjski, izvanji
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sprat
spratni
*podac, kat,
katni
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sravniti ujednačiti,
prispodobiti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
srez
sreski
kotar, -rski
županija,-jski
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Akado-sumersko
*srsi
(serše,sereše)
žmarci, trnci,
jeza, groza
Najstariji naziv tog značenja u Europi većinom kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog iskona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski.
Srbsko
staklara staklenik Ostakljena baraka ili staklena kućica sa zimskim grijanjem u hladnijim krajevima, za uzgoj tropskog voća i južnih egzota (palme i slično) koji ne podnose mrazove.
Srbsko
stanica
stanični
postaja,stajalište
kolodvorski
Mjesto zaustavljanja za vlakove ili autobuse. Naprotiv u hrv. to većinom znači žive stanice u tjelesnom tkivu, pa u hrv. surječju to zvuči smiješno i nesmisleno.
Srbsko
staralac (-aoc)
starati (se)
skrbnik, skrbiti,
brinuti se
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
starjeti
(stareti)
stariti,
ostariti
Srboidni lažni jekavizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Rusko
stepa (stepi)
stepski (stepnij)
čakav. pustòša,
srb. pustara
Suhi ravni travnjaci bez drveća: medjunarodni naziv ruskog izkona kao stručna posudjenica, na Jadranu zvan pustoša, u Vojvodini pustara, u Americi prerija (prairie).
Srbsko
stepen, -ast
stepenište
stupanj,-pnjevit,
*stubište
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
*stepsti
(tep, tapaša)
stresti,
prodrmati
Prastari izraz perzijskog iskona u kajkavici i čakavici.
Srbsko
sto
stoni
stol,
stolni
Skraćeni srbski oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): u hrv. sto = broj 100 (pa je to dvosmisleno).
Srbsko
strava užas,
jaki strah
Srbizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
stražara
(kula-stražara)
čuvarnica,
stražarna
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*stupa, stuparica
(stupa,stupesana)
mlin, vodenica
mlinarica
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog iskona u ikavici i čakavici, uglavnom nepoznati u inim europskim jezicima.
Srbsko
stvaraoc tvorac,
tvoritelj
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sudija sudac,
sudnik
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sudovi posudje
krvne žile
Kuhinjske posude za držanje jela i krvne žile. Naprotiv u hrv. to većinom znači sudnice i sudišta (izvan kuhinje), pa u hrv. surječju to zvuči smiješno i nesmisleno.
Srbsko
suhozid
(suvozid)
suhomeđa,
čak. *gromača
Kamene ograde polja na krasu: Srbski naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sujeta
sujetan
tašt, taština,
umišljen, -nost
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
suknja, sukno
(sekhane)
haljina,
platno, tkanina
Prastari hrv. nazivi perzijskog iskona.
Arabsko
sultan
sultanat
islamski vladar
islamska država
Najčešći naslov arabskog iskona za neovisne islamske vladare na razini kralja ili cara, ter pripadna muslimanska država kao kraljevina ili carstvo.
Tursko
sundjer (sünger) spužva Šupljikava mekana tvar za pranje (prirodna iz mora ili umjetna plastična); naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
suP- . . . suB- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Liburničko
*surba
(syrbe)
kadulja
kajk. žalfija
Ljekovite biljke sivo-dlakavih listova (Salvia i Inula candida); domaći antički arhaizam liburničkog iskona, uglavnom u čakavici.
Srbsko
surevnjiv
surevnjivost
jalan, jal
zavidan, zavist
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
survina
(urvina)
klizište,
osulina
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sušti
suština
pravi, istinski,
srž, bitnost
Srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
svekrvin jezik,
svekrvina stolica
žabica (Opuntia),
indijska smokva
2. kuglasti nopal
Srbski nazivi većih kakteja nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, donedavna u Hrvatskoj nepoznati: 1. Plosnate razgranjene vrste Opuntia uz Jadran se zovu žabica ili indijska smokva; 2. Najveća kuglasta kakteja Echinocactus grusoni (nesmislen naziv jer u hrv. stolica = izmet, sraćka).
Srbsko
svetilja
(kula-svetilja)
svjetionik,
grč.lanterna
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Srbsko
svirep
svirepost
okrutan,-tnost
grub, grubost
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
svrsishodan,
svrsishodnost
smislen,-enost
svrhovit,-itost
Srboidni birokratizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).

Š

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Arabsko
šafran
(zafarân)
podlesak,
brnduška
Rano proljetno cvijeće iz roda Crocus (Iridaceae). Stariji naziv arabskog iskona već prije Turaka, proširen u mnogim europskim jezicima.
Srbsko
šaka dlan Krivi balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom (osim prije kod pravoslavnih jekavaca), jer izvorno u hrv. ovo znači samo stisnutu pesnicu !.
Arabsko
šal
(šalun)
ovoj, omotač Zaštitni omot od platna ili vune za vrat i glavu; stara srednjovjeka riječ već prije Turaka, izvorno iz arabskog.
Mongolsko
šaltur
(saaltur)
krojač Obrtnik koji izradjuje odjevne predmete, stariji srednjovjeki mongolizam azijskog iskona, kod nas osobito u ikavici i čakavici.
Tursko
šamar, šamarati pljuska, -kati
ćuška, ćuškati
Udaranje rukom i udariti čovjeka; riječi proširene od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
šamel, šamlek
(šamla, šamlek)
klupa, klupica,
podnožak
Starohrvatski arhaizam perzijskog iskona prije Turaka, najviše u kajkavici.
Srbsko
šargarepa mrkva, merlin Povrće Daucus carota: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
šarka
tur. šargan
ridjovka
Vipera berus
Otrovna zmija ridjovka: nazivi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
šator
(šatur, šatera)
čerga,
zaklon
Privremni poljski zaklon azijskih nomada od impregniranog platna. Raniji naziv perzijskog iskona kod nas od srednjeg vijeka (više toponima), a u Bosni tek kasnije poturčen u "čador".
Tursko
šećer (šeker), šećerni (šekerli) *slador, sladorni Tzv. šećer je nametnut tek pod Jugoslavijom, a prije 20. stoljeća u Hrvatskoj je bio uglavnom nepoznat, izim rubnih sela uz bosansku granicu.
Tursko
šećerana sladorana Uporedi Županjska Sladorana - još jedina nebalkanizirana, ine hrvatske su pod Jugoslavijom poturčene u "šećerane".
Arabsko
šelebaj
(selebun)
lisac, lukavac Prepreden lukav čovjek ili mužjak lisice; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici i ikavici.
Srbsko
šesnaest šestnaist,
broj 16
Srbski brojevi od 11-19 završavaju na -aest, a u većini hrvatskih dialekata je stvarni nastavak -aist, pa u Hrvatskoj "-aest" rabe samo vukovizirani gradjani i izvanhrvatski doseljenici.
Perzijsko
*šijun, šiunski
(šiun, siuni)
vihor,
orkan, -ski
Žestoka razorna i vrtložna oluja (ikavski i čakavski); raniji neromanski izrazi perzijskog iskona.
Perzijsko
šira, sirutka
(šira, širabe)
sirup,
sirni sok
Prastari kajkavski naziv perzijskog iskona (čakavski = širna).
Srbsko
širom
širi, -ra,-re
diljem,
širji,-ja,-je
Srboidni oblici prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca): staroštokavski je širji, čakav. širiji, kajkav. širši, -ša,-še.
Srbsko
šišarka,
šišarica
češer,
šiška
Plodovi crnogorice (Conifera): nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tračansko
škarzo
(skarzas)
krivo,
pogrješno
Neizpravan promašeni navod; arhajska tudjica tračanskog iskona, uglavnom u čakavici.
Tursko
škembe
škembići
iznutrice,
tripe, fileki
Nazivi jela turskog iskona, prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
šljoka
šljokice
lažni uresi,
šareni nakit
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
šolja
šoljica
zdjela,
šalica
Riječi proširene uglavnom u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
špinat
(aspanath)
lat. Spinacia
srb.-tur. španać
Srednjovjeki naziv perzijskog iskona za povrće Spinacia oleracea; noviji srbski španać je iz poturčenog: izpanak.
Srbsko
štoviše
(štaviše)
dapače,
svakako
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tračansko
*šujica
(skaivas)
ljevica,
lijeva ruka
Raniji tračanski naziv za lijevo, kod nas u ikavici i čakavici.
Srbsko
švrljati
švrljanje
škrabati,
-banje,šarati
šaranje
Pogrdne riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).

T

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Tursko
taban stopalo Donja ploha izpod noge; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
tabor
(tabar)
vojni logor,
baza, kamp
Prastari hrv. naziv perzijskog ibkona prije Turaka u većini dialekata.
Srbsko
tačke točke
piknje
Sitne oznake ili kraj rečenice ... Naprotiv u hrv. isto znači samo priručna kolica na jedan kotač (srb. točak), pa u hrv. surječju ovo zvuči nesmisleno.
Tursko
talambas bubanj Valjkasta glazbena udaraljka za bučno ritmičko bubnjanje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
talar
(talar)
trijem,
nadvratnik
Prastari hrv. naziv perzijskog iskona prije Turaka kod ikavaca i otočnih čakavaca.
Arapsko
taliban
(طالبان)
student vjere
učenik medrese
1. Izvorno u islamu: student više vjerske škole (medresa). 2. Prošireno-preneseno: fanatični borac nekoga ekstremnog pokreta, npr. Talibani u Afganistanu, komunistički 'talibani' kod nas, bersekiri u Skandinaviji, itd.
Tursko
taman istom,
upravo
Oznaka za nedavna zbivanja. U hrv. je taj izraz nejasan i dvoznačan, jer je to naš izvorni pridjev u značenju mračan.
Perzijsko
tambura
(tan-burim)
tamburica
(tambur)
Tradicijsko žičano glazbalo perzijskoga (tan-burim) ili arabskog iskona (tambur), kod nas od srednjeg vijeka već prije Turaka.
Tursko
tane metak Udarno zrno iz vatrenog oružja. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
taraba plot,
ograda
Selska drvena pregrada od dasaka ili šiblja. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
tarifa
(ta'rif)
pristojba
naplata
Medjunarodni trgovački naziv arabskog iskona.
Perzijsko
tava,tavica
(tabek)
tiganj
turs.tepsija
Starohrvatski izraz perzijskog iskona: noviji turcizam "tepsija" nametnut tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Tursko
tavan
tavanica
podkrovlje
strop
najgornji prostor u kući pod krovom; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
taze svjež,
lat.frižak
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
te ..., te pa ..., ter Čestica u Hrvatskoj uglavnom nepoznata prije 20. stoljeća, nametnuta u Jugoslaviji umjesto izvornih ter i pa
Srbsko
tečan ukusan Jelo ugodnog i privlačnog ukusa. U hrv. to većinom znači tekući (koji teče - nije krut).
Tursko
tefter
tefteriti
popis, lista,
popisati
Papir s popisanim ljudima ili robom. Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
tekar
(tekar)
istom, jedva
srb.-turs. tek
Starohrvatski izraz perzijskog izkona u kajkavici i čakavici: novije "tek" je srbizam turskog izkona nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Tursko
tepsija
(tepsi)
plitica,
tavica
Metalna kuhinjska posuda nižeg ruba za pečenje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
terazija
(terzi)
kantar,
ručna vaga
Priručna loša vaga za približno vaganje 'od oka'. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Tursko
testera
testeriti
pila,
piliti
Priručna naprava za grubo piljenje drveta. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
tezga štand, pult Poslovni stol izmedju osoblja i stranaka u trgovini ili gostioni.
Srbsko
točak kotač Naprava u obliku kruga koja se okreće na osovini u središtu i omogućuje gibanje, radnju, i drugo.
Srbsko
tok
tokom
tijek
tečenje
Što teče i prolazi. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači tobolac ili korice (pribora, oružja i sl.), pa u hrv. surječju to zvuči nesmisleno.
Srbsko
toplota
toplotni
toplina, -nski
vrućina,-nski
Noviji balkanski srbizmi, u Hrvatskoj dielom nametnutni pod drugom Jugoslaviom umjesto našega izvornog: vrućina, vrućinski.
Perzijsko
tovarica
(tavarek)
magarica,
ugota
Prastari naziv perzijskog iskona za ženku magarca (Equus asinus) u čakavici.
Srbsko
trebovati
trebovanje
zatražiti,
naručiti, naručba
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
trešnja potres,
zemljotres
Značenje prošireno tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato: u hrv. isto znači voćku (Cerasus) pa je tu dvoznačno i nesmisleno.
Srbsko
trista tristo,
broj 300
Izvorno-hrvatske stotice nikada ne završavaju na srb. -sta: oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
trogub trostruk,
trokratan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Akado-sumersko
*trsi, trsje
(trši, tuvarsa)
nasad loze,
vinograd
Najstariji nazivi tog značenja u Europi većinom kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog iskona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski (od istog i toponim Trsat).
Liburničko
tržnica
(tergitia)
prodajni trg
trgovina
Domaći antički arhaizam: središnji gradski prostor za prodaju i trgovanje, od tog možda potječe i staro ime grada Trsta (Tergeste).
Rusko
trudbenik
trudbenički
djelatnik,
radnik,-nički
Ruske riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Japansko
tsunami (cunami: 津波) veleval, lučki val, zaljevni val Visoki morski valovi uzrokovani potresom, obično na obalama Tihog oceana.
Srbsko
tuča tučnjava,
mlatnjava
Izmjenjeno značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznato: izvorno hrv. je tuča samo ledena oborina (krupa) pa je to dvoznačno i nesmisleno.
Akado-sumersko
*tuhica
(tuhuli)
jastuk,kušin,
vanjkuš
Najstariji naziv tog značenja u Europi većinom kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog iskona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski (od istog i toponim Tuhelj).
Perzijsko
tulipan
(dulban)
lat. Tulipa
srb.-tur. lala
Medjunarodni naziv perzijskog iskona za uresne cvjetne biljke iz roda Tulipa (srbo-balkanski turcizam: lala).
Tursko
tulum (tulum)
tulumariti
pijanka, zabava
pijančiti
bučno-primitivna zabava s opijanjem, obća razuzdanost. Noviji jugo-balkanski turcizam u Hrvatskoj tek od 20. st.
Srbsko
tumarati lutati,
klatiti se
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
tumbati prevrtati,
kotrljati
Noviji turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
*tunja, tunjica
(tune, tunek)
povraz,
udica
Raniji neromanski izrazi perzijskog iskona kod čakavaca.
Tursko
turpija (turpi) strugača
rašpa, bradva
Obrtni pribor od tvrdog čelika s hrapavo-nazubljenom površinom za struganje i poliranje željeznih, drvenih i inih predmeta.
Tursko
turski (Türkce) maloazijski
čak. *hatijâni
Što pripada Turskoj, odnosno Maloj Aziji; starije pomorsko-čakavski: *hatijâni.
Perzijsko
tust
(tušt)
mastan,
debeo
Prastari hrv. pridjev perzijskog iskona (čakav. tušći).
Perzijsko
*tuškan, tušćân
(tušehan)
zec,
kunić
Prastari hrv. naziv zeca perzijskog iskona (čakavski = tušćân).
Srbsko
tužioc tužitelj,
tužilac
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).

U

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Srbsko
u ... (+
genitiv)
pri... (+ dativ)
kod...(+ genitiv)
Srbo-balkanske izraze poput 'u nas', 'u mene' su nametnuli noviji doseljenici iz BiH, ali ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavaca): izvorno hrv. je starije: pri nama, pri meni ili novije: kod nas, kod mene .
Srbsko
ubav, -va,-o
ubavost
lijep, krasan,
ljepota
Oblici uvedeni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ubica
ubistvo
*umorilac, ubojica,
umorstvo
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ubjediti
(ubediti)
uvjeriti,
nagovoriti
Balkanski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca): dvoznačno je i hrv. izvorno to znači osiromašiti, opljačkati.
Indovedsko
ublok,*oblok
(ub-lokanya)
okno, ekran,
prozorčić
Ranohrvatski srednjovjeki arhaizmi indovedskog izkona (ub-lokanya = kroz-otvor) u većini hrv. dialekata, najviše u kajkavici (óblok) i čakavici (ublôk) gdje može značiti i ekran; vidi takodjer: luknja.
Perzijsko
*ubrus
(hubruši)
rupčić,
salvet
Raniji neromanski izraz perzijskog iskona.
Srbsko
učesnik
učestvovati
sudionik,
sudjelovati
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
učešće udjel,
udio
Rieč nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
učkur razporak
prorez, šlic
Otvor na hlačama (za mokrenje) i njegov zatvarač. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
učtiv
učtivost
pristojan,
uljudan, uljudnost
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
udariti osnovati
usmjeriti
Postaviti osnove čemu ili zadati smjer razvitka. Naprotiv u hrv. to uglavnom znači lupiti ili tresnuti, pa u hrv. surječju to zvuči smiješno i nesmisleno.
Rusko
udarnik(udárnik)
udarnički
predradnik,
bolji radnik
Noviji ideološki naziv ruskog iskona iz SSSRa, nastao i proširen kod nas kroz komunizam u 20. stoljeću.
Srbsko
udes
udesiti
sudar, nesreća,
srediti, uništiti
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate.
Srbsko
udruženje udruga, družba Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ujed
ujesti
ugriz, ubod,
ugristi, ubosti
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ukaz odluka, naredba Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uključiti
uključen
uvrstiti
uvršten
Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
UKOLIKO ako Srpski veznik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ukršten
ukrštanje
križan, hibridan,
križanje
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
umješan
umješnost
spretan, vješt,
vještina
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Ilirsko
Una, unski
(Oeneos, Venas)
rijeka Una,
unski
Domaći antički izrazi ilirskog iskona po grčko-rimskim zapisima: navodno tzv. "rimska Una = Jedina" je nova promičbeno-turistička izmišljotina (jer ne postoji nigdje u latinskim zapisima).
Srbsko
unekoliko donekle, dijelom(ice) Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
unezvjeren,-riti
(unezveren,-iti)
uznemiren,
uznemiriti
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uobraziti
uobrazilja
maštati,umisliti
mašta, tlapnja
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
upečatljiv jasan, uočljiv,
znakovit
Srbo-balkanski pridjev nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
upit pitanje Srbo-balkanski naziv nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
upliv
uplivisati
utjecaj,
utjecati
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
upozorenje pozornost,
upozorba
Srbo-balkanizam na -enje nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslaviom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
upravni,
upraviti
izravan,
usmjeriti
Balkanski srbizmi nametnuti pod Jugoslaviom od 20. stoljeća, a prije u Hrvatskoj nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): u hrv. "upravni" drugo znači u svezi s upravom !.
Srbsko
upravnik
direktor
ravnatelj,
upravitelj
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
upražnjavati obavljati,
izvršavati
Srboidni glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uprošćen
uprostiti
jednostavan,
pojednostaviti
Srboidne rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uputstvo naputak,
uputa
Srboidni oblik iz Jugoarmije nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uraditi
uradak
napraviti, učiniti,
sastavak, članak
Srboidne rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*urila
(horila)
javni sat,
tur.sahatkula
Veći javni sat na stupu ili tornju, ranohrvatski arhaizam indovedskog iskona najčešći u čakavici, u Bosni je istoznačno turski sahat-kula.
Tursko
urma
(hurma)
datulja,
feniksica
Tursko ime za voćnu palmu (Phoenix dactylifera) s jako sladkim plodom iz pustinjskih oaza: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat.
Srbsko
urođenik domorodac,
starosjedilac
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uS- . . . uZ- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
uskrŠNJi
(vaskršnji)
uzkrSNi,
*vazmeni
Srboidni palatalni pridjev (-šnji) nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca i jugo-unitarista).
Srbsko
uslijed
(usled)
zbog, radi,
zbogradi
Riječ nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uslov
uslovni
uvijet,uvjetni,
pogodbeni
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uštrb šteta,
*škoda
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
ušur prirez, PDV
desetina
Doprinos za dodatnu vrijednost (PDV) oko 10% koji se daje za mljevenje i pečenje rakije, ili za crkvu. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
utanačiti dogovoriti Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
utisak dojam Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
utoliko tada, onda Srbski balkanizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Rusko
utva
lat.Tadorna
gavka,
morska raca
Vrste divljih pataka selica (Tadorna) iz sjevernih i oceanskih obala, kod nas se većinom pojave zimi: hrv.= gavka ili 'morska raca', jugo-srb. iz ruskog: utva.
Srbsko
utvara sablast,
privid, avet
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
utvrditi
utvrdjen
odrediti, potvrditi
potvrđen, određen
Što je dokazano i prihvaćeno. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači osigurati zidinama grad ili utvrdu, pa u hrv. surječju to zvuči smiješno i nesmisleno.
Srbsko
uvjerenje
(uverenje)
potvrda,
priznanica
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uza, uzâme
uzanj
uz, uz mêne,
uz njêga,*pri
Srbo-balkanski oblici nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); čakavsko-kajkavski: *pri, pri mêni, pri njêmu.
Srbsko
uzvičan
uzvičnik (!)
usklični,
uskličnik
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uzvišenje uzdignuće,
uzvisina, *izpon
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uže, užad
užarija
konop, štrik,
konoparna
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca): izvorno u hrv. je uže što nije šire, pa je to nejasno-dvoznačno.
Srbsko
užici
(plur.užitak)
užitki
užitci
Srboidni izkrivljen plural nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Na hrv. je to elektronaziv: unutar žice, - a ne za gastronomski "gušt".
Perzijsko
užina
(usa'ina)
marenda,
međuobrok
Prastari naziv perzijskog iskona za manji popodnevni obrok.
Srbsko
Ùživo izravno
u / žîvo
Noviji srbo-balkanizam nametnut pod Jugoslavijom u 20. stoljeću, ranije u Hrvatskoj riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca).

V

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Srbsko
vajar
vajarski
kipar, klesar,
klesarski
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
valaj !
(valah)
*asti !,
Boga mi
Vjerski uzvik pri zakletvi na istintost izjave. Izraz proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
valjati
valjan,-nost
važiti,vriediti
vriedan,-dnost
Ova su značenja proširena tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca). Izvorno u hrv. je valjati = kotrljati, pa su zato i ove izvedenice nejasno-dvoznačne.
Perzijsko
*vardica,vardina
(vardek,vardana)
stražarnica,
gradina
Raniji neromanski izrazi perzijskog iskona u ikavici i čakavici.
Srbsko
variti
varenje
probaviti,
probava
Značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato: u hrv. isto znači taliti/taljenje pa je dvoznačno i nesmisleno.
Srbsko
varnica iskra Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
vasiona
vasionski
svemir,
svemirski
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
vaspitan
vaspitanje
obrazovan,
naobrazba
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
vašar
vašarski
sajam,
sajmeni
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
Vazam (Vazma)
vazmeni
Uzkrs,
uzkrsni
Prastari vjerski izrazi perzijskog iskona, po proljetnom početku iranske godine (kajkav.= Vuzem).
Srbsko
vazda
povazdan
uvijek
stalno
Srbske riječi nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
vazduh
vazdušni
zrak, uzduh,
zračni
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
veče
(srednji rod)
večeR,
(ženski rod)
Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Venecuela
venecuelanski
Venezuela
venezuelski
Primorska država s otocima uz sjeverne obale Južne Amerike: hrv. izvorno je Venezuela, a srb. "Venecuela,-anski" što nam je naknadno kao štokavski srbizam nametnuto od Jugoslavije. Prvotno je to čakavsko-pomorski bila još ranija zemlja Zahôjna.
Srbsko
veoma vrlo, jako,
silno
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
*veres (verez)
verzura (varzeši)
ples, kolo,
plesačica
Raniji neromanski izrazi perzijskog iskona u čakavici (od tog je i štokavsko "vrzino kolo").
Liburničko
veselica
(veselia)
veselje
radovanje
Domaći antički arhaizam: od tog su potom još vjerojatno nastali glagol veseliti i prezime Veselica.
Arabsko
vezir
(wazir)
podkralj,
glavni general
Visoki vojni čelnik kod muslimana, po činu drugi do sultana.
Srbsko
vidan
viđenost
ugledan,
glasovit,ugled
poznatost
Tko ima visoki društveni položaj u javnosti. Naprotiv u hrv. to većinom znači poznat iz vidjenja o komu postoji predočba, pa u hrv. surječju to zvuči smiješno i nesmisleno.
Srbsko
vidioc vidjelac srbo-balkanski oblik nametnut tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, prije u Hrvatskoj nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
hiperjekavizam
"vijera"
vijernik
vjera
vjernik
Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom.
Srbsko
vilica
vilični
čeljust
čeljusni
Kosti donje lubanje oko ustiju: noviji srbizam nametnut u Hrvatskoj tek od 20. stoljeća pod Jugoslaviom. Inače na izvornomu hrvatskom to zvuči priglupo i nesmisleno, jer je izvorno hrv. 'vilica' zapravo kuhinjski pribor za jelo (srb. 'viljuška').
Srbsko
viljuškar viličar 1. Samohodni stroj s krakovima za podizanje i prienos tereta (= hrv. viličar)

2. Zoologija: Skupina vodenih račića s klieštima.

Rusko
vinovnik
vinovnica
uzročnik, krivac
uzročnica
Naziv ruskog iskona najviše proširen u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat.
Srbsko
visočina uzvišenje,
*izpon
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
vještački
(veštački)
umjetni,
sintetski
Pridjev proširen pod Jugoslavijom, u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
vladika
vladičanstvo
biskup (episkop),
biskupija
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Češko
vlak
(vlak)
željeznica
srb. voz
Navodno posudjeno iz češkog u doba preporoda, - ali isti vlak imaju kajkavci i Slovenci: povezano s ikavskim vlaka (kolni put) i kajk. vleči (vući), a srb. istoznačnica "voz" u hrv. su selska zaprežna kola.
Srbsko
vodojaža brana, ustava Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
vodolija vodenjak
Aquarius
Srbski naziv nebeskog zvieždja u pojasu zodiaka, medjunarodno astronomski = Aquarius, hrv. Vodenjak.
Srbsko
voljno odmor
stanka
Prekid neke djeltnosti zbog pauze. Naprotiv u hrv. je to prilog koji znači svojevoljno ili dragovoljno, pa u hrv. surječju tako zvuči smiješno i nesmisleno.
Rusko
volšeban
(volšebnij)
čudan, čarobni
nadnaravan
Crkvenoslavenski pridjev uveden tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
voz vlak
željeznica
Medjugradsko šinsko vozilo. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači stočnu zapregu i selska kola, pa u hrv. surječju to zvuči smiješno i nesmisleno.
Srbsko
vračati
vračara
gatati, gatarka,
proricati
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
vrdati, vrdanje izmicati,
izbjegavati
Gagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tračansko
*vrša (varzas) mrežica za ribe Okvir s mrežicom za vadjenje ribe iz vode; arhajska tudjica tračanskog iskona, osobito u čakavici i ikavici.
Srbsko
vršioc vršilac,
vršitelj
Srbo-balkanski oblik nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): hrv. je izvorno vršitelj (ili vršilac) tj. koji obavlja neki posao.
Srbsko
vršljati
vršljanje
lutati,skitati se,
lutanje, skitnja
Srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
vrtača
(vrtop)
*ponikva,
dolac
Udolina vapnenog krasa: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*vrtiguza
(vartti-guza)
zavodnica,
što miga riti
Ranohrvatski arhaizam indovedskog iskona najviše u čakavici i kajkavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Rusko
vrtilet
(vertolêt)
zrakomlat
helikopter
Letilica koja se uzdiže okomito uvis s pomoću velike vrtilice (propelera) na okomitoj osi uz velike mogućnosti upravljanja.
Indovedsko
vrtiti, vrtnja
(vartti, vartana)
okretati,obrtati
okretanje
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog iskona, većinom nepoznati u inim europskim jezicima.
Indovedsko
vrtuljak
(vartula)
vreteno
zvrk
Ranohrvatski arhaizam indovedskog iskona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.

Z

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Srbsko
zadesiti zahvatiti,
snaći (koga)
Srbski glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zadnjica stražnjica,
guzica, rit
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zahladnjeti,
zahladnjenje
(zahladneti,-enje)
zahladiti,
zahladba,
ohladjenje
Riječi nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zakačiti
zakačaljka
zapeti,zadjenuti,
kuka, kvačica
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zakerati
zakeranje
cjepidlačiti,
gnjaviti,gnjavaža
Riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zakuska domjenak Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca.
Srbsko
zaključiti
zaključni
završiti, dovršiti
završni, konačni
Srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom najviše kroz partijske fraze, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zakucan
zakucati
pribijen,
pribiti, zabiti
Značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato: isti dvoznačni glagol u hrv. znači pokucati (na vrata) pa je nejasan.
Srbsko
zamak dvorac,
ljetnikovac
Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
zambora
(zanbur)
muhetina, zujara Velika muha što glasno zuji; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici.
Srbsko
zamijetiti
(zametiti)
opaziti,
uočiti
Glagolski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zamjetan, -tno
(zametan,-tno)
značajan, -jno,
uočljiv, -vo
Srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
zanat, -tlija
(sanat,sanatli)
1. obrt
2. obrtnik
1. Samostalno i trajno obav­ljanje zakonom dopuštenih gospodarskih djelatnosti zbog dobiti ostvarene proizvodnjom, prometom i uslugama na tržištu. 2. Stručna osoba koja to privatno obavlja za svoj račun, a može se koristiti i radom inih osoba.
Jugobalkan
zaobalje, -alni
zaobalac, -lka
primorje, -rski
primorac, -orka
Noviji jugobosanski balkanizam kontinentalnih "jezičara" iz 20. stoljeća (prvo u Bosni), ranije u Hrvatskoj nepoznato i novonametnuta besmislica iz SDP-pravopisa: zato da se potisne i ukine staro izvorno-hrvatsko primorje, -rski, primorac (iz srednjovjekog pri mori = blizu mora).
Srbsko
zapaljenje
(zapalenje)
upala,
gnojenje
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*zapačiti
(zepashyati)
zapriječiti
zasmetati
Ranohrvatski arhaizam indovedskog iskona u čakavici i kajkavici, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
zapeta zarez, stanka
apostrof
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zapljena (zaplena)
zaplenjivač
ovrha,plijenidba,
ovrhovitelj
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zaposjesti
(zaposesti)
osvojiti,
zauzeti
Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zapremnina obujam,
lat. volumen
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zapušač
zapušiti
čep
začepiti
Zatvarač za zatvaranje boce ili neke cijevi. Naprotiv u hrv. to većinom znači početnik pušenja koji je tek propušio, pa u hrv. surječju to zvuči smiješno i nesmisleno.
Srbsko
zastava
zastavnik
stieg, *korugva
stjegonoša
Čakavski: korùgva, kajkavski: horúgva, pogledati još: barjak
Perzijsko
zateleban
(teleben)
zaljubljen,
zacopan
Prastari hrv. izraz perzijskog iskona.
Srbsko
zatočnik branitelj,
zaštitnik
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zavada
zavaditi
svadja,
posvadjati
Srbo-istočni oblici nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zavjera,-renik
(zavera,-renik)
urota,
urotnik
Riječi proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zavesti
zavođenje
upisati
upis, unos
Unesti nekoga ili nešto u postojeći popis. Naprotiv u hrv. to većinom znači prevariti naivca ili snubiti djevojku, pa u hrv. surječju to zvuči smiješno i nesmisleno.
Srbsko
zavjesa
(zavesa)
zastor Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zavještenje
(zaveštanje)
zaklada,
zadužbina
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zavojevač osvajač,
lat. agresor
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zbrinjavanje osiguranje Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
zejtin
(zeytun)
ulje,
maslina
Mastna tekućina, ili maslinov plod. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tračansko
zelman
(zelmis)
srodnik,
rodjak
Prastari predromanski naziv tračanskog iskona iz antičkog Balkana, kod nas najviše u čakavici.
Perzijsko
zemunica
(zemuni)
podzemni stan,
podrum
Prastari hrv. naziv perzijskog iskona za podzemne nastambe (usporediti i naselje Zemun).
Arabsko
zenit tjemenište Nebeska točka pod pravim kutom okomito nad glavom motritelja. Stari medjunarodni naziv arabskog iskona prije Turaka, proširen u mnogim europskim jezicima.
Akado-sumersko
zeza, zezati
(zuzu, zuzuki)
šala,šaliti se,
zafrkavati
Naši najstariji izrazi tog značenja u Europi: ranohrvatski relikti prapovjestnog iskona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski.
Srbsko
zglavak
zglavkari
zglob, pregib,
člankonošci
Riječi proširene pod Jugoslavijom, u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca); člankonošci = velika životinjska skupina Arthropoda.
Srbsko
značaj važnost,
značenje
Novije izkrivljeni smisao "značaja" pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, u Hrvatskoj prije izvorno značaj = karakter (a ne 'važnost' kao srb.).
Srbsko
zolja
zoljin
osa,
osinji
Kukci roda Vespa: riječi proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (srb. osa = osovina).
Srbsko
zova bazga,
lat.Sambucus
Ljekoviti grm Sambucus nigra: naziv prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca); kajkavski = bezek.
Srbsko
zrinjski
"Zrinj"
zrinski,
Zrin (grad)
Naknadno izkrivljeni novi jugoslavenski oblici zbog srboslavenskog njakanja (palatalizacia): prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); prahrvatski izkon od ranoperzijske satrapie Zrinaya u Pakistanu.
Srbsko
zublje luči
baklje
Priručno starinsko svijetlo s vatrom od smole ili loja. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači poljodjelski pribor tj. grablje ili roglje, pa u hrv. surječju to zvuči smiješno i nesmisleno.
Srbsko
zucnuti
zuckati
odati, pisnuti,
ogovarati
Glagoli prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
zulum 1. nasilje, bezakonje, okrutnost
2. nepravda
1. Odnos izmedju dviju strana u kome jedna strana uporabom ili samom prijetnjom uporabe sile utječe na drugu stranu.
2. Nedostatak ili nepostojanje pravednosti ili pravde; negativan čin suprotan pravdi.
Srbsko
zvaničan
zvaničnik
javni, služben,
uglednik
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zvečarka čegrtuša Američka otrovnica Crotalus: naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, u Hrvatskoj donedavna nepoznat.

Ž

Iskon Tudjica Prijevod Značenje i opis
Perzijsko
žamor, žamoriti
(zambor, zamburan)
buka, šum,
bučiti, šumiti
Prastari hrv. izrazi perzijskog iskona u kajkavici i čakavici.
Srbsko
žar-ptica rajčica,
rajska ptica
Tropske šarene ptice iz skupine Paradiseidae: srbski naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Tursko
žbunje (džbun)
žbunast
grmlje, šibljak,
grmolik
Kasniji turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Akado-sumersko
*želud
(šelut,šeli)
žir,
plod hrasta
Najstariji naziv tog značenja u Europi većinom kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog iskona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski.
Srbsko
žigosan obilježen,
znamenovan
Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat u tom značenju (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
žirafa
(gerafet)
žirafa
lat. Giraffa
Medjunarodni naziv proširen preko arabskoga od ranoegipatskog iskona (sor-aphe) za visokog sisavca s dugim vratom iz Afrike.
Srbsko
žitelj
žiteljstvo
stanovnik,
pučanstvo
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
živina
živinarnik
perad,
kokošinjac
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
živopis
živopisan
slikarija,
slikovit
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
žiža
žižni
žarište, fokus,
žarišni
Značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca), jer izvorno u hrv. to znači štetnoga kukca na žitu pa je nejasno-dvoznačno.
Perzijsko
*žmulj, žmulić
(zmoul,zmoulek)
vrč, čaša,
čašica
Raniji neromanski izrazi perzijskog iskona kod čakavaca.
Perzijsko
*žuhki
(zuhak)
gorak,
kiseo
Raniji neromanski izrazi perzijskog iskona (kajkavci i čakavci).
Srbsko
žumance žutanjak (jaja) Srbski oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
*župan,županija
(šuban, šupana)
načelnik,
pokrajina
Prastari hrv. nazivi perzijskog iskona (= podban) za čelnike županija.

Poveznice