Tuđice u hrvatskom jeziku 2/P-Ž

Izvor: Wikinfo na Hrvatskom jeziku
Skoči na: orijentacija, traži

Tudjice u hrvatskom jeziku (medjumrežni rječnik naših barbarizama, balkanizama i indoiranizama), drugi dijel P - Ž:
Upozorba! Ovaj popis tudjica u hrvatskom jeziku se sastoji od službenih prievoda, hrvatskih novotvorenica i starih* hrvatskih rieči (npr. ranohrvatska predaja i dialektna književnost od 11. stoljeća). Kao nehrvatske tudjice su načelno izostale zajedničke ranoslavenske rieči iz srednjeg vijeka koje su višeput zapisane u izvorno-hrvatskim tekstovima do 19. stoljeća. Uz Ž. Šikića 2010., ovo je drugi veći hrvatski popis na medjumrežju sa srbizmima jasno izkazanim kao tudjice i indo-iranizmima kao arhaizmi najviše po M. Krmpotiću 2001, ter M.H. Milekoviću i sur. 1999. Takodjer unatoč ranijih arheonalaza i inih pokazatelja, po dogmatskim jugoslavistima etnički Hrvati i njihov jezik nisu mogli (ni smjeli) postojati prije 9.stoljeća po Kr., pa su po njima sve starije* posudjenice nazočne u hrvatskom bar od srednjeg vieka, u dosadanjim popisima tudjica odbačene i idejno pripisane kasnijemu posrednom prienosu tek kroz turski, talianski i njemački. Zato je ovo na medjumrežju prvi i jedini popis hrvatskih tudjica gdje su izravno bez idejnog zamagljivanja nabrojeni ovi stariji* i nepodobni indo-iranski, mongolski, arabski, gotski, keltski i slični raniji unosi u starohrvatskom jeziku.

Duga karavana Vukovih jugoslavista nas dosad uporno uvjerava kako su u hrvatskom većina nesrbskih rieči tek "ustaške novokovanice", iako se iste ili vrlo slične nalaze u starijoj* kajkavici i čakavici, pa i ranije na glagoljici: sve to im je nebitno (važno je unitarno mozgopranje i zatorba posebnog hrvatskog jezika). Pogubnu djelatnost tih "hrvatskih" vukovaca jezgrovito navodi V.Novak 1967 (Vuk i Hrvati: p.561): Tvorci ovog hrvatskog novogovora nisu se vraćali izvornom hrvatskom jeziku koji je bio različit od srpskog, već su samo postojeći srpski koji su ilirci prihvatili, da bi se "približili braći Srbima" pretvarali u novogovor, a to znači davali mu neprimjerene pa i nakazne oblike. Već iz idućega nepodpunog popisa tudjica (i niže nabrojenih izvora) je očevidno, kako su rječničke razlike hrvatski/srbski po leksiku slične kao izmedju inih medjurazumljivih jezika u Europi npr. u Europi češki / slovački, ruski / bjeloruski, švedski / norveški, njemački / nizozemski, španjolski / katalonski i slični jezični parovi. Zato su srbo-hrvatske razlike rječnika već u štokavskom velike do 14.000 drukčijih riječi Ž. Šikić 2010., a čakavci/Srbi još duple do 27.000 tj. 90% inih riječi (vidi npr. Ekavski sjeverni čakavci#Nepalatalni ekavski Cres) - tj. kao njemački / islandski, portugalski / rumunjski, poljski / makedonski i sl.

Uporabne kratice češće u idućem popisu: * = prije Vuka Karadžića, VELIKO = ekstremni ultra-srbizmi ("četnikizmi"), srb.= srbski, hrv.= hrvatski (u Hrvatskoj), kaj.= većinom kajkavski, čak.= većinom čakavski, ča-kaj.= svi hrv. dialekti (osim Vukopisa), eng.= engleski, lat.= latinski, grč.= grčki, tur.= turski. Ovaj popis je zbog veličine podieljen u 2 diela: Popis:Tudjice u hrvatskom jeziku/A-O (početni dijel), ter Popis:Tudjice u hrvatskom jeziku/P-Ž (ovaj završni dijel).

Abstract

An annotated List of the foreign loanwords appearing in Croatian language (including europeisms, Balkanic-serbisms, and indo-iranisms); this is Starting part including A - O, and for its Starting part see the first List A - O (Tuđice u hrvatskom jeziku 1/A-O).

Pozor za grčki !

U većini Wikipedia (izim pedantne Njemačke Wiki) zbog popularnog neznanja grčkog, površni wikipedisti krivo prepisuju sve grčke posudjenice iz drugačijega novogrčkog (Dhimotiki) umjesto antičkoga helenističkog (starogrčkog): To je dopustivo samo za pravoslavne narode gdje su grecizmi doista novogrčki, ali NE za hrvatski niti ine zapadne jezike čiji su medjunarodni helenizmi uglavnom starogrčki preko latinskoga. Zato: za grčke posudjenice NE prenositi ovamo te besmislene pogrješke iz nestručnih Wikipedia (izim samo njemačke Wiki).

Početak A-O

Ovaj popis je zbog tehnički ograničene veličine (preko 400 Kb se ruši i blokira), podieljen na 2 diela: Popis A - O i Popis P - Ž. Za početak ovog popisa vidjeti: Tuđice u hrvatskom jeziku 1/A-O.

P

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
pacov štakor Štetan kućni glodavac iz roda Rattus. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*pačiti
(pashyati)
smetati
priečiti
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u čakavici i kajkavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
padaline (-vine)
padavinski
oborine
oborinski
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća kroz jugo-meteorologiju, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
pajdaš (padaš)
pajdašia (padašan)
prijatelj, drugar,
prijateljstvo
Priateljski istomišljenici od povjerenja i njihov medjuodnos. Stari izrazi perzijskog izkona u Sloveniji, Zagorju, Kvarneru i dalmatinskoj Zagori.
Grčko
palača
(palatos)
dvorac,
veća zgrada
Velika gradjevina, većinom svečano uredjena.
Grčko
palamida
(pelamys)
polanda Čakavski i ikavski naziv grčkog izkona za veliku plavu ribu Euthynnus pelamys (polanda je talianskog izkona).
Grčko
paleontologia (palaios-ontos-logos) biologija fosila,
priroda izumrlih
Prijelazna prirodna znanost izmedju biologije, prapoviesti i geologije, koja proučava izumrlo bilje i životinje + fosilne ljude (prije pisane povijesti), pa obuhvaća: paleobotaniku, paleozoologiu, paleoantropologiu i paleoekologiu (medjuodnose raznih fosila i njih spram praljudi i predpovjesnog okoliša), a iz tog iskustva može prognozirati i budući redoslijed promjena (futuristika).
Grčko
palme
(palámê)
žumare
srb. paome
Tropska južna stabla iz skupine Arecaceae (Principes), na vrhu s velikim lišćem i većinom jestivih plodova, kod nas sadjene na Jadranu: Domaći čakavski naziv žumare obuhvaća poluotporne subtropske palme s okruglo-lepezastim lišćem (dok ine s dugim razperjanim listovima izvorno nemaju hrv. naziva).
Grčko
palmira
(palmýra)
zapadna žumara
američka žum.
Američke poluodporne palme u više vrsta iz subtropskog roda Sabal s okruglo-lepezastim listovima, kod nas sadjene uz Jadran.
Tursko
pamuk mjehurac,
bumbak
Tropska biljka Gossypium, koja ima gusto-dlakavi plod s nitima za proizvodnju tkanina i vate. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj malo poznat, u slovenskom, kajk. i čakav. većinom bombaž ili bumbak.
Magjarsko
pandur
pandurski
redarstvenik,
policajac
Suvišni hungarizmi u šatrovačkom slangu, za postojeći hrvatski naziv redarstvenik + medjunarodno: policajac (iz grčkog).
Srbsko
pantljika vrpca,
traka
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
para
(pare)
novac,
sitniš
Novčanice za plaćanje i sitnije kovanice. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim pravoslavnih jekavaca).
Grčko
paradajz
(paradeisos)
rajčica,
pomidor
Američko povrće crvenih plodova, Lycopersicum esculentum.
Srbsko
paralaža velelažac,
bezgranični
-lažljivac
Srbo-balkanizam od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
paraliza
(paralysis)
ukočenost,
oduzetost
Bolest gibanja koja prisiljava na nepomičnost udova ili cielog tiela.
Srbsko
paramparčad krhotine
komadički
Rieč nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
parazit,-tski
(para-sitos)
krvopija,
nametnik,-ički
Živa bića koja ne žive samostalno u prirodi nego u drugima (npr. bakterije, gliste) ili na njima kao gamad i sišu im krv.
Tursko
parče
komadić, odrezak Izmrvljena ili isjeckana cjelina na manje djeliće. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko
parip
(parip)
pastuh,
muški konj
Panonski hungarizam većinom kod štokavaca proširen pod Jugoslavijom, izvorno hrv. je: pastuh.
Grčko
partenogeneza
(parthenogenesis)
djevorodnost,
bezočinstvo
Izravno radjanje potomaka bez oca niti spolnih dodira: zbog ubrzanog množenja je to vrlo često kod nižih životinja osobito račića i kukaca koji time stvaraju masovne invazije, ali to normalno izostaje kod svih biljaka i viših životinja npr. sisavaca.
Srbsko
pastrmka pastrva Jedna od najboljih i skupih sladkovodnih riba (Salmo trutta). U Hrvatskoj tzv. 'pastrmke' love uglavnom pravoslavni jekavci, a pastrve kajkavci, čakavci i ikavci.
Grčko
patriot(a)
(patriotes)
domoljub,
rodoljub
Osoba koja čuva, brani i radi za svoju domovinu i zavičaj (patriota = srbski oblik).
Francuzko
patrola
(patrolle)
izvidnica,
obhodnja
Manja sigurnosna četa izvidničke straže, koja obilazi tudji teren: vojni galicizam iz jugovojske od 20. stoljeća.
Srbsko
pavlaka vrhnje Srbo-balkanski naziv za izvorno hrvatsko vrhnje, rjedje nametnut u Hrvatskoj od 20. stoljeća (kod pravoslavaca).
Tursko
pazar
(baza'ar)
tržnica,
sajmište
Javni trgovački prostor za brojne prodavaone.
Baltoprusko
pažnja, paziti
(pazira,pazinat)
pozornost
paziti
Izrazi baltopruskog izkona, izvorno povezani s ranoperzijskim: pazur.
Keltsko
pecaroš (pesk)
pecanje
ribič
ribičija
Starije nazivlje keltskog izkona u slatkovodnom ribarstvu na našim riekama i jezerima.
Srbsko
pećina
peštera
špilja,
čak. *garma
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rjedji (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
pedofil
(paido-philos)
"djecoljubac",
napasnik djece
Nastrani ljudi (većinom muški) koji napastuju, spolno muče i zlorabe maloljetnu djecu za zadovoljavanje svojih izkrivljenih nagona.
Srbsko
pelcovati ciepiti (se) Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
*peljar, pelati
(peyar, pelate)
vodič,
voditi
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona u kajkavici i čakavici.
Tursko
pendžer
(pencere)
prozor,
poneštra
Ostakljeni otvori na kući za osvjetljenje i prozračivanje. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Grčko
perivoj
(peribollon)
šetalište,
veći vrt
Veći javni park s posadjenim drvećem i uredjenim stazama.
Keltsko
peška (pesk) ribolov, ribarenje Lov na ribe, ribarski obrt; naziv keltskog iskona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica).
Tursko
peškir ručnik Hrapava ili resasta tkanina za otiranje mokrih ruku i tiela nakon pranja. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
picigati
(picidan)
peckati,
zadirkivati
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona.
Perzijsko
pidjama
(pajama)
spavaćnica Medjunarodni naziv perzijskog izkona za spavaće rublje.
hiperjekavizam
"pijega"
pijegav
pjega, *pirga
pjegast,*pirgav
Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. piga, čakav. maća, kajk. *pirga.
hiperjekavizam
"pijesma"
pijevat
pjesma
pjevati
Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. pisma, čakav. *pysan, kajk. *pesen.
Gotsko
pimpek,*pimpač
(pimpas)
kita,
muški ud
Ranogermanski arhaizam gotskog izkona, kod nas najviše u kajkavici i čakavici (pimplîn).
Srbsko
pipničar
pipničarka
gostioničar,-rka,
konobar, -rica
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
*pir, pirnici
(pir, pirusi)
svadba
svatovi
Ranohrvatski predslavenski arhaizam perzijskog izkona.
Grčko
pirat, -ski
(peirates)
gusar
gusarski
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Akado-sumersko
*pirga,*pirgan
(pirga, pirig)
pjega, mrlja,
pjegav,flekast
Najstariji nazivi tog značenja u Europi kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski, a kajk. veliko Pirga = Orionova maglica (odbačeno u Jugoslaviji jer to nemaju Srbi).
Tursko
pirinač
pirinčan
riža,
rižin
Vrsta južne žitarice, Oryza sativa. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
pirjan, pirjati
(birjan,birjaden)
pržen, pečen
pržiti, peći
Starohrvatski izrazi perzijskog izkona.
Grčko
pirun
(perone)
vilica,
srb. viljuška
Kuhinjski pribor za jelo, naziv grčkog izkona uz Jadran.
Srbsko
pismena dopisi, izprave
podnesci
Srbski naziv nametnut tek od 20. stoljeća kroz jugo-administraciju, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pištati
pištaljka
zvižditi, -daljka
fućkati, -kaljka
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
pitar
(pitharis)
tegla, lonac za cvieće Posuda sa zemljom za uzgoj raznog bilja i cvieća.
Srbsko
pitati
pitanje
toviti, tov
šopati, -anje
Izmienjeno srbsko značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj je to samo = upitati i upit.
Baltoprusko
pizda
(pizda)
stidnica
vagina
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kroz naše psovke proširen i u ine balkanske jezike.
Grčko
placa
(platea)
trg,
tržnica
Slobodan prostor usred grada za javne skupove i trgovanje, čakavski naziv uz Jadran.
Akado-sumersko
plahta,plahtica
(pahatar)
roman. lancun,
turs. čaršav
Najstariji naziv tog značenja u Europi u kajkavici i hrv. standardu: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski, uz Jadran romansko-čakav. lancun (u Bosni i Srbiji tursko: čaršav).
Grčko
planet (πλανήτης) svjetlica Hladnija i manja nebeska tiela bez vlastitog žara, koja se vrte oko Sunca (i inih zviezda); stari čakavski naziv 'svitlice' kod jadranskih mornara od Visa do Kvarnera se javno rabio u našem pomorstvu za pomična nebeska tiela do 20. stoljeća, ali je odbačen u Jugoslaviji (jer ga nemaju nepomorski Srbi).
Grčko
planeta (πλανήτης) gatalica U balkanskoj izkrivljenici ženskog roda: proročanski znak ljudske sudbine u zvjezdogatanju (astrologiji); takodjer i papirić s najavom budućnosti što ga izvlači zamorčić kod uličnih Roma.
Srbsko
plovka
plovan
patka, raca
patak, racan
Ptice iz skupine Anatidae: srbski nazivi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pobrđe gorje, brda Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
poda, podâme
podâte
ispod,pod mêne
ispod tebe
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *spod (mene, tebe).
Srbsko
pòdanj
podâse
pod njêga
pod sêbe
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *spod (njega, sebe).
Srbsko
Četničko
podesiti
podesan
prilagoditi,
uzkladiti, -djen
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
podilaziti udvarati,
laskati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
podnosioc podnosilac,
podnositelj
Srbo-balkanski oblik na -oc proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): izvorno hrv. podnositelj ili podnosilac.
Srbsko
podozriv
podozrenje
sumnjičav, -ost
nepovjerenje
Srbo-balkanizmi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
podstrek
podstrekavati
huškanje,
huškati, potaći
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
podudaran
podudarnost
sukladan,
sklad, slaganje
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko
pogača
(pogacsa)
srb. lepinja,
arab. somun
Razvaljano prženo tiesto, slično i starije je perzijski: bagača.
Srbsko
pogibija stradanje,
pogibelj
Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Rusko
pogrom(pogróm)
pogromaš
progon
progonitelj
Nazivi ruskog izkona najviše prošireni u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati.
Srbsko
pogružen snužden,
tužan
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
pohaban, -ati
(habilar)
ofucan, ofucati
izlizati se
Rieči izkonom iz antičke Mezopotamie, do nas prenesene preko arabskoga.
Srbsko
pojašnjenje
pojasniti
objasnidba
objasniti
Srbo-balkanizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije riedak u Hrvatskoj (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pojata koliba
*kliet, šupa
Naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
poklon,
pokloniti
dar,darovati
nadariti
Davanje uzdarja nekomu. Naprotiv u hrv. 'poklon' većinom znači klanjanje (vjersko ili vladaru), pa u hrv. surječju ovo zvuči smiešno i nesmisleno, nametnuto tek pod Jugoslavijom
Srbsko
Četničko
pokoljenje
(pokolenje)
naraštaj
generacija
Skupina vršnjaka sličnih godišta. Naprotiv u hrv. to znači nešto u svezi klanja (kao kolinje), pa u hrv. surječju to zvuči glupo i zastrašujuće.
Srbsko
pokondiren umišljeni,
skorojević
Izraz nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pokret
pokretan
pomak, gibanje
pomičan
Balkanski srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pokretni
pokretnost
pomičan, gibljiv
pomičnost
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pokrenuti podignuti,
potaknuti
Srbski balkanizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pol
polni
spol
spolni
Muški i ženski rod s pripadnim plodilima. Naprotiv u hrv. pol znači vrh i dno globusa tj. sjever-jug (ne čovjeka).
Grčko
policija(politêia)
policajac (politeoménos)
redarstvo,*sigurba,
pozornik, stražar
Medjunarodni nazivi starogrčkog izkona, kajkav. policaj, ikav. policjot, a starije čakav. *sigurba.
Grčko
polihistor
(poly-historikos)
mnogoznalac,
čak. šetesapjent
Grč. polihistor = intelektualac koji pozna razne struke ili puno jezika, sveznajući, romansko-čakav.= šetesapjent.
Srbsko
polovni
polovina
trošen,*rabljen
polovica, pola
Srbo-balkanizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
poludjeti,
(poludeti)
poluditi,
poblesaviti
Vukovski srbo-balkanizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, a ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pometnja,
pomutnja
zbrka
nered
Balkanski srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pomjeriti
(pomeriti)
pomaknuti
premjestiti
Promieniti mjesto neke stvari. Naprotiv u hrv. to izvorno znači uzeti mjeru tj. izmjeriti ili premjeriti, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
pomol
(na pomolu)
dogled
(na vidiku)
Balkanski srbizam "na pomolu" nametnut od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj nepoznato (osim pravoslavaca): izvorno hrv.= na vidiku, u dogledu.
Srbsko
pomoliti se izviriti
pokazati se
Izmienjeno srbsko značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj posve nepoznato: izvorno hrv. isto znači samo izgovoriti molitvu.
Srbsko
ponaosob posebice,
zasebno
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
poništenje poništaj
ukinuće
Balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
pontski (pontikós) crnomorski Što je povezano sa Crnim morem i sjeveroiztokom Sredozemlja: rani antički izraz starogrčkog izkona.
Srbsko
popeSti se se popeti Vlaško-balkanski oblik proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat.
Srbsko
porijeklo
(poreklo)
izkon
podrietlo
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
porječje
(porečje)
slijev,
ikav. sliv
Slivno područje neke rijeke s pritocima: srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
porodica
porodični
obitelj,obiteljski,
lat. familija
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
posilni slugan
podložnik
Srbska rieč prošrena od 20. stoljeća kroz jugo-vojsku, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Rusko
posljednji
(poslédnij)
zadnji, završni
najnoviji
Crkvenoslavenski pridjev ruskog izkona iz pravoslavlja nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
postepen postupan,
gradualan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
postojbina
postojbinski
zavičaj, -čajni
rodni kraj
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
posvojni genitiv posvojni pridjev Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pošto jer, zbog U srb. je to razložni prilog. Naprotiv u hrv. to znači 'koliko nešto košta', pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
poT- . . . poD- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
potčinjen podložan,
podvrgnut
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
potkošulja majica Srbska rieč nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
potok, potočni
(pattoku, vipatoku)
jarak
jaz
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona (jugoslavisti podmeću da je iz magjarskog - jer nemaju ini Slaveni).
Srbsko
povinovati (se) podložiti se
podvrgnuti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
povjerioc
(poverioc)
povjerenik,
vjerovnik
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
povjetarac
(povetarac)
lahor
vjetrić
Srbski balkanizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
povratiti
povraćanje
bljuvati,-vanje
rigati, -anje
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
povraz
(pervaz)
tunjica,
eng. flaks
Starohrvatski naziv perzijskog izkona od srednjeg vieka za ribarsku nit na kojoj su vezane udice.
Srbsko
povrjeđen
povrjediti
ranjen
raniti
Noviji srbo-balkanizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): jugo-Srbi izbjegavaju 'ranjen/raniti' zbog sličnosti s hrv. hranjen/hraniti.
Srbsko
pozadi iza, otraga, ,
odostrag
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
pozni
pozno
kasan
kasno
Srbske rieči nametnute tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
pozor
(pazur)
pažnja,
pozornost
Starohrvatski naziv perzijskog izkona od srednjeg vieka i na glagoljici (Vukovi jugoslavisti zbog izbacivanja to lažno navode kao noviji rusizam).
Srbsko
pozorište
pozorje
kazalište,
glumište
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
praktičan
(praktikos)
primienjen,
uporabni
Većinom knjiški pojam grčkog izkona u gradskom govoru.
Srbsko
praštati
praštanje
oprostiti
oprost
Odpuštanje nekih grijeha ili zaborav zlodjela. Naprotiv u hrv. to izvorno znači praskanje i tutnjava oružja u ratu ili gromova u oluji, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
prav,
pravac
(iz)ravan
smjer, putanja
U hrv. jeziku se 'pravac' rabi izključivo u geometriji samo za ravnu crtu, a "prav" je = ravan. Tek pod Jugoslaviom od 20.st. mu je smisao izkrivljen i preinačen u srbskom smislu kao oznaka za hrv. smjer (gibanja).
Indovedsko
*pravica, -ičan
(pravicar)
pravda
pravedan
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona većinom u kajkavici i čakavici, pod Jugoslavijom od 20. stoljeća prognani iz Hrvatske i zamijenjeni za srb. "pravda".
Srbsko
pravobranioc
-branilaštvo
odvjetnik
odvjetništvo
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pravoliniski izravan,
ravnocrtan
Balkanski srbizam nametnut pod Jugoslaviom od 20. stoljeća, a prije u hrv. nepoznat.
Grčko
praziluk
(prason)
porjak,
poriluk
Povrće Allium porrum: naziv grčkog izkona proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat.
Srbsko
praznik
(rus.prazdnik)
*blagdan, svetak,
ved. bhagadana
Naziv nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
prčiti
(paracit)
izturiti,
iztaknuti
Prastari glagol perzijskog izkona u čakavici i kajkavici.
Perzijsko
prditi (paradata) zasmrditi Prastari hrv. glagol perzijskog izkona za puštanje probavnog vjetra.
Srbsko
prečaga pregrada,
pretinac
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prečnik promjer,
lat. radius
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
preda, predame
predate
pred,pred mêne
pred têbe
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je spret i čakavski *sprid (mene, tebe).
Srbsko
predanj
predase
pred njêga
pred sêbe
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je spret i čakavski *sprid (njega, sebe).
Srbsko
predan odan,
*harni
U tom značenju proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj samo kod pravoslavnih jekavaca. Povrh toga je "predan" dvoznačno-nejasno jer u hrvatskom izvorno znači izdan-dostavljen.
Srbsko
predmnijevati
(predmnevati)
predvidjati
očekivati
Glagol nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
predostrožan
predostrožnost
oprez, oprezan,
*pozor, pozoran,
sumnjičav, -ost
Srbizmi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
preduslov preduvjet,
predpostavka
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
preduzeće
preduzetnik
tvrdka, poduzeće
poduzetnik
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati.
Srbsko
preimućstvo nadmoć, prednost Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prekaljen izvježban,
iskusan
Vojni naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Latinsko
prekarni
(precarius)
izmoljen,
darovan
Rimski klasicizam: nešto postignuto molbom, dodieljeno prošnjom na dar.
Srbsko
preklani
prekolane
predlani
pred 2. god.
Srbsko značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato: izvorno hrv. preklani = zaklani, uklani.
Srbsko
prema po, spram,
u smislu
Srboidno značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznato: isto izvorno u hrv. znači prostorno gibanje u smjeru nečeg (čakav. i kajk. prama), pa je dvoznačno i nejasno.
Srbsko
premetačina pretres
pretraga
Naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prenavljati se
prenavljanje
pretvarati se
izigravati,-nje
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Englezko
presque-isle
fran.presqu'ile
dugi-uži rt
poluotočić
Američka pomodna izkirivljenica od izvornog galicizma za poluotok (presq'ile), odnedavna proširena kroz nestručne Wikipedije umjesto manjeg poluotoka ili izduženog rta.
Srbsko
preT- . . . preD- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
pretežno većinom,
najviše
Prilog proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prethodni prijašnji,
raniji
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pretposljedni,
(pretposledni)
predzadnji Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pretskazati
pretskazanje
predvidjeti,
proročanstvo
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pretstavka podnesak
prigovor
Naziv nametnut od 20. stoljeća kroz jugo-administraciju, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pretšasni
pretšasnik
raniji, prvotni
predhodnik
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
preturiti
preturen
izvrnuti,
prevrnut
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pretvoran
pretvornost
licemjeran
dvoličnost
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
prevazići
prevaziđen
nadmašiti,
prevladan
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prevejan
prevejanost
prepreden,
lukavost
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pribrežje
pribrežni
primorje,
obalni
U hrv. to isto znači drugo (padine brda) pa je nejasno-dvoznačno. Ovako je prošireno tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
prignati
(parignanti)
natjerati
utjerati
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
prigoda
prigodan
prilika, zgoda,
prikladan,zgodan
Srbo-balkanizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom riedki (više kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prikačiti pričvrstiti,
zakvačiti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
priključiti
priključak
dodati, pripojiti
dodatak, dopuna
Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
priležan
priležnost
marljiv
marljivost
Rieči nametnute tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
primaoc primatelj
primalac
Srbo-balkanizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): izvorno hrv. primatelj (primalac).
Srbsko
prinadležan
prinadležnost
pripadni
prihod, berivo
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Englezko
printer
jugosrb.štampač
novo: pisač
čakav. tipâr
Stroj za izpis teksta u tiskari i računalu, novokovanica: pisač, jugosrb. štampač, starohrvatsko-čakav. tipâr.
Jugobalkan
priobalje,
priobalni
nadmorje,-orski
obala, obalni
Noviji jugobosanski balkanizam kontinentalnih "jezičara" iz 20. stoljeća (prvo u Bosni), ranije u Hrvatskoj nepoznato i novonametnuta besmislica iz SDP-pravopisa: samo zato da se potisne i ukine ranije izvorno-hrvatsko obala, obalni, nadmorski (do pola stoljeća prije = nadmorski pojas prskanja valovima).
Indovedsko
*pripelati
(paripelate)
dovesti
privesti
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u kajkavici i čakavici, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
prirodnjak
prirodnjački
naravoslov,*-lovni
prirodoslovac,-vni
Srbske rieči nametnute tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznate.
Srbsko
prisajediniti,
prisajedinjenje
ujediniti, pripojiti
pripajanje,
sjedinjenje
Srbo-balkanizmi nametnuti nam od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati.
Srbsko
pristanište
pristanišni
luka, pristan
lučki
Rieči proširene uglavnom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dosta riedke.
Srbsko
prisustvo nazočnost,
prisutnost
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
privreda
privredni
gospodarstvo
gospodarski
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prljav
prljati
nečist, zmazan,
onečistiti
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
proključati zakipiti,
uzavrieti
Srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
promaja propuh Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
promrdati prodrmati
razgibati se
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prost jednostavan
običan
Tko je prosječan ili nekompliciran. Naprotiv u hrv. to većinom znači bezobrazan i neodgojen, pa u hrv. surječju ovo zvuči smiešno i nesmisleno.
Indovedsko
*prosukati
(sukavat)
proburaziti
probadati
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u ikavici i čakavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
protezati se
protezanje
pružati se,
prostirati, -nje
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati osim kod pravoslavnih jekavaca (u hrv. proteza => štaka pa sve zvuči nesmisleno).
Srbsko
protuha skitnica,
pustolov
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
proturiti
proturati
*narinuti
podmetati
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
provalija ponor Balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
providan
providno
proziran
jasan, jasno
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
provod
provodadžija
zabava
svodnik, *snubok
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pseto
pseći
pas
pasji
Srbo-balkanizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
psihologija
(psychê + logos)
dušoslovlje Znanost koja proučava duševni život i duševne procese, njihov nastanak i očitovanje.
Perzijsko
pule, pulić
(pule)
magarčić,
tovarić
Mladunac magarca, rani naziv perzijskog izkona u ikavici i čakavici.
Perzijsko
pusa, pusiti
(busek,busidan)
poljubac,
poljubiti
Starohrvatski srednjovjeki izrazi perzijskog izkona očuvani najviše u kajkavici i čakavici.
Srbsko
pustara ledina,
ugar
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pustopašan
pustopašnost
nestašan,-šnost
razuzdan, -nost
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
put
(kao prilog)
spram, prama
u smjeru
U hrv. je put samo imenica - ne prilog kao srbski: to je nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslaviom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
puzavica povijuša, liana
penjačica
Rieči nametnute od 20. stoljeća kroz jugo-botaniku, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).

Q

R

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Akado-sumersko
*rabiti
(rabu)
koristiti,
upotrebljavati
Najstariji glagol tog značenja u Europi većinom kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski.
Srbsko
računar
kompjuter
računalo,
kompjutor
Nazivi nametnuti pod Jugoslavijom.
Latinsko
radio (radius) 1. krugoval
2. krugovalnik
1. Telekomunikacijski sustav za prienos znakova i zvukova s pomoću strujnih magnetskih valova.
2. Prijamnik koji prima valove iz krugovalne postaje prjeko krugovalnog odašiljača.
Srbsko
radiJo
"radiJon"
radio,
"radion"
Srbo-bošnjački balkanizmi (s umetkom 'J'): u kulturnom pravomu hrvatskom može pisati samo radio i "radion", a tzv. 'radijo' sa 'J' je tek nepismeni balkanski primitivizam.
Tračansko
raka (rakas) grobnica Izgradjeni veći grob od kamena; arhajska tudjica tračanskog izkona.
Tursko
rakija
(raki)
*žganica,
dropica
Destilirano alkoholno piće dobiveno iz groždja, šljiva ili inog voća: turcizam najviše kod štokavaca i čakavaca, a kajkavski: *žganica.
Srbsko
ranac brocak, ruksak,
naprtnjača
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
raS-..., raŠ-...
raŽ- . . .
raZ- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
rashodovan odpisan,
iztrošen
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
raskrsnica razkrižje,
prekrižje
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
raslinje raslinstvo,
rašće, bilje
Srbizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
rasol
(rasul)
salamura
slani sok
Starohrvatski naziv perzijskog izkona: lažnokorienski "raz-sol" je promašen, jer je ovo cjeloviti iranizam a ne novija složenica.
Srbsko
Četničko
rasparčan
rasparčati
raztrgan, -ati,
razkomadan,-ti
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
raspust dopust,
god. odmor
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
rast
rastovina
dub, dubovina,
hrast,-stovina
Listopadna stabla iz roda Quercus i njihova drvna gradja: nazivi većinom prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj malo poznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). Izvorno je u hrv. rast = porast (rastenje), pa je to nejasno-dvoznačno.
Srbsko
rasturen
rasturiti
raztjeran, -ati,
razoren, -riti
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
rastvor
rastvoriti
otopina, otopiti,
raztopina
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). Povrh toga to "rastvoriti" u hrv. je nejasno-dvoznačno jer izvorno znači otvoriti dupla vrata.
Srbsko
ravan sličan
podjednak
Što približno naliči drugomu. U hrv. to znači samo plosnat ili zaravnjen, pa u hrv. surječju tako u poredbi zvuči nesmisleno.
Srbsko
razblažen
razblažiti
razrijeđen,
razrijediti
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
razmjer
(razmera)
mjerilo,
omjer
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
razmrdati razgibati,
razklimati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
razočarEnje razočaranost,
razočaranje
Srboidni oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
razuđen razčlanjen,
razveden (obala)
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
rđa, rđav
rđati
hrdja, -av,
hrdjati
Trošne oksidirane kovine prekrite smedjom ili zelenkastom prevlakom: oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Francuzko
realizacija
(réalisation)
ostvarba
ostvarenje
Naziv francuzkog izkona (izvorno od latinske osnovice: realis = stvaran).
Srbsko
"reci"
plur.od redak
redci,
retci
Oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): izvorno hrv. je to imperativ od glagola reći - reci!, pa je u hrv. kontekstu besmisleno.
Grčko
retrohistorija
(rethron-historia)
dogovorna poviest, lažna polupoviest Retrohistorija je lažno-dogovorna "povijest" koju unatrag pišu pobjednici većinom bez dokumentacie ili iz djelomične polu-dokumentacie odabrane po poželjnosti (često uz zakonske zabrane revizionizma). Suprotno od toga je prava pismena povijest ili historiografija, utemeljena na poviestnoj dokumentaciji i arheonalazima.
Grčko
retrohistorik
(rethron-historikos)
naručeni povjesnik, podobni historičar Naručeno-dogovorni "povijesničar" koji piše poželjnu povijest po diktatu vladajućeg režima tj. iz djelomične (ili krivotvorene) polu-dokumentacie odabrane po ideopolitičkoj podobnosti. Suprotno od toga je kritički revizionist koji se drži poviestne dokumentacie i arheonalaza (pa često ima problema jer je u dvoličnim državama to čak zakonom kažnjivo).
Latinsko
revizionist
(revideo,revisum)
kritički povjesnik, nepodobni historičar Proturežimski i nepodobno-kritički historik koji se drži poviestne dokumentacie i arheonalaza, - pa često ima problema jer je u dvoličnim državama to čak zakonom kažnjivo. Suprotnost je naručeno-dogovorni "povjesničar" koji piše poželjnu povijest po diktatu vladajućeg režima tj. iz djelomične (ili krivotvorene) polu-dokumentacie odabrane po ideopolitičkoj podobnosti.
Tursko
reza
zasun, kračun Zatvarač na vratima kao plosnata šipka koja se povlači.
Latinsko
ricinus (Ricinus) skočac Ljekoviti subtropski grm, daje purgativno ulje za otvaranje i u većoj količini je otrovan.
Srbsko
ripanje kašalj,
krkljanje
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*risati
(drisati)
crtati Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u kajkavici i čakavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima (odbačen pod Jugoslavijom u 20. stoljeću i zamienjen srbskim crtati.
Indovedsko
*rivati, rinuti
(rinvati, rnuti)
turati, turiti
srb.gurati,gurnuti
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona, uglavnom nepoznati u inim europskim jezicima (odbačeni pod Jugoslavijom od 20. stoljeća i zamienjeni srbskim gurati).
Srbsko
roniOC ronilAC,
gnjurac
Srbo-balkanizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
rozga
(rezegi)
vinjaga
vriježa loze
Starohrvatski naziv perzijskog izkona za mlade ogranke loze koji se zakorjenjuju i stvaraju nove trsove (srb.-turs. tzv. "čokote").
Srbsko
ručak
ručati
*objed,
objedovati
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (kajk. obed, čakav. obid).
Srbsko
ručavanje
ručavati
objed, ručati,
objedovati
Balkanizmi uvedeni od 20. stoljeća u ugostiteljstvu Jugoslavije, prije u Hrvatskoj većinom nepoznati.
Tračansko
*rudan (rudas) slatkovodni rak Rakovi koji žive u riekama i jezerima; arhajska tudjica tračanskog izkona, uglavnom u čakavici.
Englesko
ruflati
(to ruffle)
kuštrati,
pročešati
Stariji hrvatski glagol englezkog izkona, najviše u kajkavici.
Srbsko
rukovodstvo
rukovodioc
uprava, -vitelj,
nadstojnik
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
rvač, -rvanje
rvati se
hrvač, -anje,
hrvati se
Športska disciplina nadmetanja snagom: oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom (da ne naliče na Hrvate), ranije u Hrvatskoj nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).

S

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
SA s, uz
ča-kaj.*pri
Taj produženi srbo-balkanski veznik sa u hrv. zbog lakšeg izgovora stoji jedino i isključivo pred riječima koje već spočinju sa s- ili z-, ali ne pred inima. Pogotovo ga nikad nema pred riječima započetim s vokalom, jer u hrv. tako sa + početni vokal izgovaraju i pišu samo pravoslavci (i Jugoslaveni), pa je ovako "sa" u Hrvatskoj ranije bilo nepoznato i nametnuto tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Srbsko
sa- ... s- ...
su- ...
Većina takvih složenica (najviše glagola) s početnim sa-... u hrv. su tudji balkanski srbizmi jer te uglavnom moraju imati samo početno s-... ili su-... Jedina prihvatljiva hrv. iznimka je Sabor što je po izkonu arhaični iranizam iz perzijskog: sabha.
Srbsko
sabesjednik
(sabesednik)
sugovornik Balkanski srbizam nametnut tek pod Jugoslaviom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sabirni
sabiranje
zbirni, skupni
skupljanje
Balkanski srbizmi nametnuti tek pod Jugoslaviom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Njemačko
sablja
(Sabel)
mač Naziv germanskog izkona za bojno sječivo, izvorno hrv. je mač.
Srbsko
saborni prvostolni
katedralni
Pridjev za glavnu episkopalnu crkvu u državi. Naprotiv u hrv. to znači samo parlamentarni ili skupštinski (u svezi državnog Sabora).
Srbsko
sačekati pričekati,
dočekati
Taj balkanski glagol je noviji jugo-srbizam nametnut u Hrvatskoj krajem 20.st., ranije u hrv. nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sačekuša zasjeda Tzv. "sačekuša" je noviji srbizam iz jugo-slanga, nametnut u Hrvatskoj krajem 20. stoljeća iz "milicijskog" žargona: izvorno se to kod nas kaže zasjeda.
Srbsko
sačiniti
sačinjavati
napraviti
tvoriti
Noviji glagolski srbizmi, u Hrvatskoj nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća (ranije tu samo kod pravoslavaca).
Perzijsko
*sadrîna,osedriti
(sadrah, sedrata)
atol, koraligen,
ovapniti,skameniti
Starohrvatski srednjovjeki izrazi perzijskog izkona u čakavici i ikavici za razne koraljne naslage i postupak ovapnjenja.
Srbsko
saglasan
saglasnost
sporazuman,
suglasan, suglasje
Oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sagledati pregledati,
pogledati
Glagolski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Domorodačko
sagopalma
(Sago-palm)
sagovac
cikasica
Naziv izkonom od malajskog "sâgu": crnogorične golosjemenjače prividno nalik palmi iz tropskog roda Cycas: brašnavo oguljeno deblo bez kore se jede poput kruha, sadjena za ukras u Dalmaciji.
Srbsko
sagorjevati,-nje
(sagorevati,-anje)
izgarati
izgaranje
Balkanski srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
sahatkula
(sahat-kule)
javni sat,
čak. *urila
Veći javni sat na tornju (ili stupu), naziv najčešći u Bosni a u hrv. većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu); čakav. istoznačnica indovedskog izkona uz Jadran: *urila.
Srbsko
sahrana
sahraniti
pogreb, pokop
pokopati
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
sajen
(saye)
garav,
čadjav
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona već prije Turaka (ikavica i čakavica).
Tursko
saksija tegla, pitar Posuda sa zemljom za uzgoj raznog bilja i cvieća. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sAkupiti skupiti
sabrati
Oblik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
samar(samarci)
samardžija
sedlo,
sedlar
Turcizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj vrlo rijetki (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
samsir
(semsar)
posrednik,
prekupac
Poslovni čovjek koji posreduje ili suradjuje; stari srednjovjeki naziv perzijskog izkona, kod nas osobito u čakavici i ikavici.
Mongolsko
sandale
(zandal)
natikače Otvorena laka obuća s remenima; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog iskona.
Tursko
sanduk
sanduče
kovčeg, škrinja
škrabica, kutija
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
sànjim
sànjom
s njîme,
s njôme
Srbo-balkanski oblici nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
saobraćaj, -jni
saobraćajac
promet, prometni,
prometnik
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
saopćiti, -ćenje
(saobštiti,-enje)
obaviest, -iti,
priopćiti,-enje
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
saosjećanje
(saosećanje)
sućut,
suosjećaj
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
sardina
(sardes)
sardelica,
srb.srdjela
Sitna plava riba iz roda Clupea, koja se lovi u morskim jatima.
Srbsko
sasa 1. moruzgva
2. šumarica
1. Skupina mekanih morskih koralja s brojnim pipcima (Actiniaria).
2. Rano proljetno cvieće iz roda Anemone s više srodnih vrsta.
Srbsko
sAslušati poslušati
počuti
Srbo-balkanski oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat.
Arabsko
sat
(saat, tur.sahat)
dobnjak,dobnik*
Lika: klepetalo
Poturčeni naziv prvotno arabski = razmak 1h + pripadni mjerač vrjemena: ličko "klepetalo", čakav. dobnik* i urýlo, kajk. dobnjak => sad živi govor: Medjimurje, Celje i Vrbovec kod Zagreba - ali prognani u 20.st. pod Jugoslavijom (srb. časovnik). Kao mjera: čak. ura, kajk. vura.
Srbsko
sàtim s tîme Srbo-balkanski oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sàtrati zatrti,
uništiti
Noviji balkanski srbizam iz Jugoslavije nametnut od 20. stoljeća, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Latinsko
Saturn
(Saturnus)
Zelenica Šesti od Sunca po udaljenosti planet zelenkaste boje okružen velikim prstenom; to je stariji čakavski naziv ovoga zelenog planeta iz hrvatskog pomorstva, koji je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju nepomorski Srbi).
Srbsko
saučešće
sažalenje
sućut Izraz proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
saučesnik
saučesnica
sudionik,
sudionica
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Ilirsko
Sava, savski
(Saos, Savius)
rieka Sava,
posavski
Domaći antički izrazi ilirskog izkona (po grčko-latinskim zapisima).
Srbsko
Četničko
saznanje
saznati
spoznaja
spoznati,doznati
Srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sazvježđe
(sazvežđe)
zviježđe
konstelacija
Srbo-balkanizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
sedef biser Dragulj koji u kućici stvaraju školjke bisernice.
Arabsko
*sedra, sedreni
(sadr, sedrata)
kamenac,
ovapnjenje
Prastari hrv. izrazi arabskog izkona za vapnenaste naslage iz vode (noviji turcizam = bigar).
Srbsko
sedmica
sedmični
tjedan,
tjedni
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dosta riedke (najviše kod pravoslavnih jekavaca).
Latinsko
sekcija
(sectio)
odjel
srb.odsjek(odsek)
Antički naziv latinskog izkona za izdvojeni dio nečega.
Srbsko
sekirati (se)
sekiranje
uznemiriti (se),
uzrujati, uznemirba
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Španjolsko
sekvoja
(sequoya)
mamutovac,
velečempres
Veliko i najstarije stablo (Sequoiadendron giganteum) iz Sjeverne Amerike, kod nas rjedje sadjeno ili ponekad pobrkano s inim uvoznim čempresovkama (Cupressaceae).
Tursko
Seldžuci, -učki
(Selcuk,Selcukli)
Praturci
praturski
Ranije tursko pleme što je još u srednjem vieku osnovalo prvu tursku državu u jugozapadnoj Aziji kod Kurdistana; u novom vieku ih zamjenjuje jača dinastija Osmanlije koji proširuju islamski sultanat (carstvo) na zapadu do Balkana.
Englezko
selfić
(selfie)
samoslik,
sebeslika
Fotografski autoportret, svjetlopisno snimanje samoga sebe (noviji pojmovi početkom 21. stolj.).
Srbsko
Četničko
sem *izim, osim Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
seoba,
seobeni
selidba,
selidbeni
Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
seoce
seoceta
selce, *ves
zaselak
selca,zaselci
Srboidni oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije čakav. *vas i kajk. *ves.
Latinsko
septembar (September) rujan Deveti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
Perzijsko
serdar
(zerdar)
vojskovođa,
zapovjednik
Visoki vojni čelnik; stariji naziv perzijskog izkona poznat već prije Turaka, osobito u Dalmaciji.
Srbsko
shodno sukladno,
u smislu
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Mongolsko
sibirski
(Sabirli)
sjevernoazijski,
čak.*baršadîni
Medjunarodni izraz turko-mongolskog izkona; naš stariji arhaizam je pomorsko-čakavski: *baršadîni, tj. Baršadîn = Sibir (ili malo: bršadîn = ledana - iz perz. baršidan).
Akado-sumersko
*sigúrba,siguràča
(sigguru,siggurat)
straža, garda,
fibula,ziherica
Najstariji nazivi tog značenja u Europi većinom kod čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski.
Srbsko
sijalica žarulja Naziv proširene pod Jugoslavijom, inače u Hrvatskoj riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
sijaset
silesija
mnoštvo, puno Oznake za gomilu i poveću količinu nečega. Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
sika (sika) greben, hrid Prastari naziv perzijskog izkona za kamenu morsku plićinu opasnu u plovidbi.
Grčko
sinteza, -etski
(synthesis,-etikos)
spajanje, spojni,
sklopidba, -dben
Medjunarodni izrazi starogrčkog izkona: novije = spajanje i spojni, arhaično sklopidba i sklopidben.
Tursko
sirće
(sirket)
ocat,
kvasina
Kiseli tekući začin; naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
sistem,-mski
(systêma)
poredak,
sustav,-avni
Medjunarodni naziv starogrčkog izkona češći u srbskomu, a hrv. je to većinom sustav i sustavni (ili politički: poredak).
Tursko
skela, skelar
(iskele)
splav, plovilo
splavar
Priručno drveno plovilo većinom na riekama. Naprotiv izvorno u hrv. skela oduviek znači rešetkastu armaturu na novogradnjama i skelar je gradjevni radnik, pa je u hrv. surječju ta plovna skela smiešna i nesmislena.
Srbsko
Skoncentrirati
(skoncentrisati)
usredotočiti
koncentrirati
lat.concentrare
Priglupo-balkansko ponavljanje: s(sa) = lat. con- (kon-), skon- = dupliranje naših klasičnih neznalica koji to dvaput isto ponavljaju, da se naprave važni u lažnoj uporabi medjunarodnih glagola.
Srbsko
skorašnji nedavni,
najnoviji
Srbo-balkanski pridjev nametnut pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
skori
skorost
blizak,vidljiv
brzina
Srbo-balkanski izrazi prošireni pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj riedki (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Pragermansko
skot
(skatr)
stoka
mladunac
Obći naziv stoke i posebno životinjskog mladunca: rani srednjovjeki germanizam pragermanskog izkona.
Keltsko
*skunkač
(scunc)
žabica,
punoglavac
Starohrvatski arhaizam keltskog izkona, najviše u kajkavici.
Srbsko
sladostrast pohota,
razbluda
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
slatkiši,
poslastičarnica
slastice,
slastičarna
Jugo-srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim pravoslavnih jekavaca). Tzv. "slastičarnica" je isto noviji hibrid u srbohrvatskom jugojeziku iz 20. st., kao naknadni križanac izmedju srb. poslastičarnica i izvornohrvat. slastičarna.
Baltoprusko
slavić,slaviček
(salavis)
slavuj
lat.Luscinia
Ptica pjevica Luscinia megarhynchos: srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, stariji dialektni oblici najviše u čakavici (slavić) i kajkavici (slavîček).
Srbsko
slušaoc slušatelj,
slušalac
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Englezko
smog zamagljenost
čak.*zabušje
Zamagljen i štetan zagušljivi zrak većinom u onečišćenim gradovima; starije čakav. *zabûšje.
Gotsko
smokva
(smakka)
kajk. figa
lat. Ficus
Južna primorska voćka (Ficus carica): rani srednjovjeki germanizam gotskog izkona.
Srbsko
smrča
smrčevina
smreka,
smrekovina
Crnogorična stabla iz roda Picea i njihova drvna gradja: oblici prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati; ali izvorno u hrv. smrča ili smrčika = manji grmić Juniperus (borovica, čakav. smrić) pa je to dvoznačno-nejasno.
Srbsko
smučke, smučar
smučanje
skije, skijaš,
skijanje
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (čakav. huzje - huzítva i fuzje - fuzìdba).
Srbsko
Četničko
snabdjeti
(snabdeti)
obskrbiti,
zbrinuti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
snebivanje neodlučnost,
oklievanje
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
snishodljiv ponizan,
podložan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
snjegović (snegović) snješko Privrjemeni čovjekoliki kip zimi napravljen od sniega.
Srbsko
so
soni
sol (NaCl),
solni, slani
Skraćeni srbski oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
soda
(sawad)
slanica,
bikarbona
Medjunarodni nazivi arabskog izkona za karbonatnu sol Na2C03 i za sivu pustinjsku biljku (Salsola soda) koja to izlučuje.
Tursko
sokak ulica Prolaz izmedju kuća u naseljima. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Magjarsko
sokna
(szokna)
nazuvka, *bičva,
dokoljenka
Noviji hungarizam u sjevernoj Hrvatskoj, starije je izvorno bičva kod ikavaca i čakavaca, a knjževno: nazuvka (turski: čarapa).
Arabsko
somun pogača,
srb. lepinja
Naziv arabskog izkona proširen preko Turaka, u Hrvatskoj ranije nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu), a književno je pogača.
Španjolsko
sopile, sopiti
(soplilla,soplar)
frula, flauta
frulati
Nazivi španjolskog izkona za tradicijsko sviranje polutonovima po istarskoj ljestvici na sjevernom Jadranu; još stariji antički izvornik toga je etrušćanska frula: suplu.
Srbsko
Četničko
sopstven
sopstvenik
vlastit, osobni
vlasnik,posjednik
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sosevi
sosem
(frn.sauces)
umaci, umakom
sosOvi, sosOm
Srbo-balkanske izkrivljenice iz galicizma sauce(s), u hrv. umaci/umakom ili kao galicizam: sosovi /sosom.
Grčko
sotona
(satanas)
Lucifer,
glavni vrag
Vrhovni čelnik vragova i zloduha u paklu, starije čakav. i kajk. *hudobina.
Srbsko
spasioc izbavitelj,
spasilac
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Češko
spis
(spis)
*listina
spis, akt
Navodno je to posudba iz češkog u doba preporoda, ali isti spis imaju kajkavci i Slovenci, a u čakavici postoji još ranija inačica zipys. Najranija hrv. istoznačnica već iz glagoljice je listina.
Srbsko
spisak
spisatelj
popis, imenik
pisac,književnik
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
splavovi (duži
muški plural)
splavi (kraći
ženski plural)
Srbobalkanski oblik proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
spolja
spoljni
vani, izvan
vanjski, izvanji
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sport
sportski
šport
športski
Srbo-balkanizirani oblik iz medjunarodnog anglizma, nametnut tek pod Jugoslavijom od 20.stoljeća umjesto ranijeg anglohrvatskog Šport, športski (stiglo preko njemačkog).
Srbsko
sprat
spratni
*podac, kat,
katni
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sravniti ujednačiti,
prispodobiti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
srazmjer omjer,
mjerilo
Srbo-balkanizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
srbovati,
srbovanje
posrbiti,
posrbitva
Ranije nepoznate srbske riječi, u Hrvatskoj nametnute tek od 20.st. pod Jugoslaviom (izim prije kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
srez
sreski
kotar, -rski
županija,-jski
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Akado-sumersko
*srsi
(serše,sereše)
žmarci, trnci,
jeza, groza
Najstariji naziv tog značenja u Europi većinom kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski.
Srbsko
staklara staklenik Ostakljena baraka ili staklena kućica sa zimskim grijanjem u hladnijim krajevima, za uzgoj tropskog voća i južnih egzota (palme i slično) koji ne podnose mrazove.
Englezko
standard
standardologija
Vukopis
vukopisanje
U 'našem' jezikoslovlju: srbohrvatski pravopis i balkansko jugo-pisanje po Vuku Karadžiću.
Jugobalkan
standardni,
naš (jezik)
srbohrvatski
jugoslavenski
Novije lažne podvale tzv.'naših' tj. balkanskih jugo-jezičara, a koji stalno i uporno izbjegavaju pridjev hrvatski, pa se podsvjesno žele vratiti natrag u Jugo-Balkaniju iz prošlog stoljeća.
Srbsko
stanica
stanični
postaja,stajalište
kolodvorski
Mjesto zaustavljanja za vlakove ili autobuse. Naprotiv u hrv. to većinom znači žive stanice u tjelesnom tkivu, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
staralac (-aoc)
starati (se)
skrbnik, skrbiti,
brinuti se
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
starjeti
(stareti)
stariti,
ostariti
Srboidni lažni jekavizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Rusko
stepa (stepi)
stepski (stepnij)
čakav. pustòša,
srb. pustara
Suhi ravni travnjaci bez drveća: medjunarodni naziv ruskog izkona kao stručna posudjenica, na Jadranu zvan pustoša, u Vojvodini pustara, u Americi prerija (prairie).
Srbsko
Četničko
stepen, -ast
stepenište
stupanj,-pnjevit,
*stubište
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
*stepsti
(tep, tapaša)
stresti,
prodrmati
Prastari izraz perzijskog izkona u kajkavici i čakavici.
Grčko
stihija
(stoiheia)
nevrieme,
nepogoda
Naziv grčkog izkona većinom u srbskom, proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom i u Hrvatsku (ranije nepoznat).
Grčko
stomak, -ačni
(stomachos)
želudac, utroba,
želučani,utrobni
Rieči grčkog izkona proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj slabo poznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
strava užas,
jaki strah
Srbizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
stražara
(kula-stražara)
čuvarnica,
stražarna
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*stupa, stuparica
(stupa,stupesana)
mlin, vodenica
mlinarica
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona u ikavici i čakavici, uglavnom nepoznati u inim europskim jezicima.
Srbsko
stvaraoc tvorac,
tvoritelj
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sudija sudac,
sudnik
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sudovi posudje
krvne žile
Kuhinjske posude za držanje jela i krvne žile. Naprotiv u hrv. to većinom znači sudnice i sudišta (izvan kuhinje), pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
suhozid
(suvozid)
suhomeđa,
čak. *gromača
Kamene ograde polja na krasu: Srbski naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sujeta
sujetan
tašt, taština,
umišljen, -nost
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
suknja, sukno
(sekhane)
haljina,
platno, tkanina
Prastari hrv. nazivi perzijskog izkona.
Latinsko
sukulenti
(succulentes)
sočnice,
mesnatice
Biljke s debelim sočno-mesnatim listovima ili kuglasto-udebljanom stabljikom (npr. kakteje) koje većinom rastu u pustinjama ili na slanim morskim obalama; neprikladan je stariji naziv 'tustike' jer je taj puno uže ograničen samo na njihovu manju podskupinu Crassulaceae.
Arabsko
sultan
sultanat
islamski vladar
islamska država
Najčešći naslov arabskog izkona za neovisne islamske vladare na razini kralja ili cara, ter pripadna muslimanska država kao kraljevina ili carstvo.
Tursko
sundjer (sünger) spužva Šupljikava mekana tvar za pranje (prirodna iz mora ili umjetna plastična); naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
suP- . . . suB- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Latinsko
super ...
(super)
1.gore, iznad
2.odlično,izvrsno
Izraz latinskog izkona: 1. Izvorno u Europi i klasično-hrvatski = ono što je gornje i leži iznad donjega, 2.Novi izkrivljeni amerikanizam = odlično, izvrstan (kod nas sada to pomodno rabe neobrazovani polupismeni skorojevići - da sebi i sličnima izgledaju važni i učeni).
Englezko
supermarket robna kuća
čakav. rotkûšba
Velika robna kuća za prodaju razolikih proizvoda (i hrane), takodjer starohrvatsko-čakav. rotkûšba (= veleprodajni diskont u luci ili cijeli prodajni brod kao plovni supermarket).
Liburničko
*surba
(syrbe)
kadulja
kajk. žalfija
Ljekovite biljke sivo-dlakavih listova (Salvia i Inula candida); domaći antički arhaizam liburničkog izkona, uglavnom u čakavici.
Srbsko
surevnjiv
surevnjivost
jalan, jal
zavidan, zavist
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
survina
(urvina)
klizište,
osulina
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Francuzko
suspendirati
(souspender)
ukloniti,
obustaviti
Glagol francuzkog izkona, kod nas se pomodno zlorabi još i u širemu izmjenjenom smislu kao: smijeniti, razriešiti (položaja).
Srbsko
sušti
suština
pravi, istinski,
srž, bitnost
Srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Gotsko
svekar, svekrva
(swaikro,swaikra)
mužev otac,
muževa mati
Stariji rodbinski germanizmi gotskog izkona od srednjeg vieka.
Srbsko
svekrvin jezik,
svekrvina stolica
žabica (Opuntia),
indijska smokva
2. kuglasti nopal
Srbski nazivi većih kakteja nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, donedavna u Hrvatskoj nepoznati: 1. Plosnate razgranjene vrste Opuntia uz Jadran se zovu žabica ili indijska smokva; 2. Najveća kuglasta kakteja Echinocactus grusoni (nesmislen naziv jer u hrv. stolica = izmet, sraćka).
Srbsko
svetilja
(kula-svetilja)
svjetionik,
grč.lanterna
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Srbsko
svirep
svirepost
okrutan,-tnost
grub, grubost
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
svrsishodan,
svrsishodnost
smislen,-enost
svrhovit,-itost
Srboidni birokratizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).

Š

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Arabsko
šafran
(zafarân)
podlesak,
brnduška
Rano proljetno cvieće iz roda Crocus (Iridaceae). Stariji naziv arabskog izkona već prije Turaka, proširen u mnogim europskim jezicima.
Srbsko
šaka dlan Krivi balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom (osim prije kod pravoslavnih jekavaca), jer izvorno u hrv. ovo znači samo stisnutu pesnicu !.
Gotsko
šaket
(sakkus)
mrežasta vreća pletena vreća s rupicama za razne plodine; stariji srednjovjeki germanizam gotskog iskona u nekim europskim jezicima (kod nas osobito čakavica i ikavica).
Arabsko
šal
(šalun)
ovoj, omotač Zaštitni omot od platna ili vune za vrat i glavu; stara srednjovjeka rieč već prije Turaka, izvorno iz arabskog.
Mongolsko
šaltur
(saaltur)
krojač Obrtnik koji izradjuje odjevne predmete; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog izkona, kod nas osobito u ikavici i čakavici.
Tursko
šamar, šamarati pljuska, -kati
ćuška, ćuškati
Udaranje rukom i udariti čovjeka; rieči proširene od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
šamel, šamlek
(šamla, šamlek)
klupa, klupica,
podnožak
Starohrvatski arhaizam staroperzijskog izkona prije Turaka, najviše u kajkavici.
Srbsko
šargarepa mrkva, merlin Povrće Daucus carota: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
šarka
tur. šargan
ridjovka
Vipera berus
Otrovna zmija ridjovka: nazivi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim graničnih sela uz Bosnu).
Magjarsko
šaške skakavci Kukci (Saltatoria) s produženim stražnjim nogama koji mogu skakati: hungarizam iz Slavonie i Podravine.
Perzijsko
šator
(šatur, šatera)
čerga,
zaklon
Privremni poljski zaklon azijskih nomada od impregniranog platna. Raniji naziv perzijskog izkona kod nas od srednjeg vieka (više toponima), a u Bosni tek kasnije poturčen u "čador".
Tursko
šećer (šeker), šećerni (šekerli) *slador, sladorni Tzv. šećer je nametnut tek pod Jugoslavijom, a prije 20. stoljeća u Hrvatskoj je bio uglavnom nepoznat, izim rubnih sela uz bosansku granicu.
Tursko
šećerana sladorana Uporedi Županjska Sladorana - još jedina nebalkanizirana, ine hrvatske su pod Jugoslavijom poturčene u "šećerane".
Arabsko
šelebaj
(selebun)
lisac, lukavac Prepreden lukav čovjek ili mužjak lisice; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici i ikavici.
Srbsko
šesnaest šestnaist
broj 16
Srbski brojevi od 11-19 završavaju na -aest, a u većini hrvatskih dialekata je stvarni nastavak -aist, pa u Hrvatskoj "-aest" rabe samo vukovizirani gradjani i izvanhrvatski doseljenici.
Perzijsko
*šijun, šiunski
(šiun, siuni)
vihor,
orkan, -ski
Žestoka razorna i vrtložna oluja (ikavski i čakavski); raniji neromanski izrazi perzijskog izkona.
Perzijsko
šira, sirutka
(šira, širabe)
sirup,
sirni sok
Prastari kajkavski naziv perzijskog izkona (čakavski = širna).
Srbsko
širom
širi, -ra,-re
diljem,
širji,-ja,-je
Srboidni oblici prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca): staroštokavski je širji, čakav. širiji, kajkav. širši, -ša,-še.
Srbsko
šišarka
šišarica
češer,
šiška
Plodovi crnogorice (Conifera): nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
škaf
(skaphos)
korito,
kopanj
Drvena ili metalna posuda za tekućine ili za sočnu krmu; helenizam u ikavici i čakavici.
Grčko
škampi
(kampe)
morski rak
lat. Nephrops
Raniji grčki naziv za jestivoga morskog raka (lat. Nephrops norvegicus): jugo-vukovska je podvala kako je to iz talianskog koji u srednjem vieku još ni ne postoji - tad se u Italiji još govori latinski !.
Grčko
škandal
(skandalon)
sramota,
bruka
Društveni pojam grčkog izkona u raznim hrv. dialektima.
Tračansko
škarzo
(skarzas)
krivo,
pogrješno
Neizpravan promašeni navod; arhajska tudjica tračanskog izkona, uglavnom u čakavici.
Tursko
škembe
škembići
iznutrice,
tripe, fileki
Nazivi jela turskog izkona, prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
škola, školan
(schole, scholion)
učilište
učenički
Gradjevina s razredima za naobrazbu djece i odraslih.
Grčko
školj, *skopalj
(skopelos)
otočić,
hrid
Manji kameniti otok koji pri olujama većinom polijevaju jaki valovi.
Grčko
škombra
(skombros)
skuša Čakavski stari naziv grčkog izkona za jestivu plavu ribu Scombrus scombrus.
Grčko
škorpijon
(skorpios)
štipavac,
škarpun
Otrovna životinjica s klieštima iz skupina Scorpionidae-Chelicerata, žive većinom u primorju; takodjer i nebesko zvieždje uz južni rub horizonta.
Grčko
škrpina
(skorpaina)
bodeljka,
škarpoc
Crvene bodljaste ribe iz roda Scorpaena, medju najboljim i skupim morskim ribama za jelo.
Gotsko
škure
(skura)
rebrenice Drveni prozori s dašćicama; stariji srednjovjeki germanizam gotskog iskona u nekim romanskim jezicima (kod nas osobito čakavica i ikavica).
Gotsko
škuriti
(skuran)
zasjeniti,
zamračiti
Pritvoriti rebrenice (škure) ili zatamniti se nebo; stariji srednjovjeki germanizam gotskog iskona u nekim romanskim jezicima (kod nas osobito čakavica i ikavica).
Srbsko
šljoka
šljokice
lažni uresi,
šareni nakit
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Germansko
šogor, šogorica
(Schwager, -gerin)
šurjak,
šurjakinja
Rodbinski germanizmi često rabljeni u Hrvatskoj (književno "šurjak" tu govore samo štokavci).
Srbsko
šolja
šoljica
zdjela,
šalica
Riječi proširene uglavnom u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Francuzko
špijun, špiunaža
(éspion,éspionnage)
uhoda, žbir
uhodništvo
Nazivi francuzkog izkona za osobe i službe koje potajno druge uhode i dobavljaju podatke većinom nezakonito.
Perzijsko
špinat
(aspanath)
lat. Spinacia
srb.-tur. španać
Srednjovjeki naziv perzijskog izkona za povrće Spinacia oleracea; noviji srbski španać je iz poturčenog: izpanak.
Njemačko
štab
(Stab)
stožer Tielo koje prikuplja i sredjuje podatke koji pomažu u donošenju odluke, zapoviedi, naredbe, i drugo za podredjene jedinice.
Grčko
štilo
(stylos)
držalo,
držak pisala
Gornji dio pisalice koji se drži rukom, a u donji kraj ulazi mina ili pisaće pero.
Srbsko
Četničko
štoviše
(štaviše)
dapače,
svakako
Srbizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tračansko
*šujica
(skaivas)
ljevica,
lieva ruka
Raniji tračanski naziv za lievo, kod nas u ikavici i čakavici.
Srbsko
švrljati
švrljanje
šarati,-anje
škrabati, škrabanje
Pogrdne rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).

T

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Tursko
taban stopalo Donja ploha izpod noge; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
tabor
(tabar)
vojni logor,
baza, kamp
Prastari hrv. naziv perzijskog izkona prije Turaka u većini dialekata.
Srbsko
tačke točke
piknje
Sitne oznake ili kraj rečenice ... Naprotiv u hrv. isto znači samo priručna kolica na jedan kotač (srb. točak), pa u hrv. surječju ovo zvuči nesmisleno.
Grčko
tajfun
(typhon)
vihor,
šijun
Vrtložna orkanska oluja, danas većinom naziv oko Pacifika (novije engl. typhoon).
Tursko
talambas bubanj Valjkasta glazbena udaraljka za bučno ritmičko bubnjanje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
talar
(talar)
trijem,
nadvratnik
Prastari hrv. naziv perzijskog izkona prije Turaka kod ikavaca i otočnih čakavaca.
Grčko
talas, talasni
(thalassa)
val,
valni
Helenizmi najčešći u srbskomu i prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati.
Arabsko
taliban
(طالبان)
student vjere,
učenik medrese
1. Izvorno u islamu: student više vjerske škole (medresa). 2. Prošireno-preneseno: fanatični borac nekoga ekstremnog pokreta, npr. Talibani u Afganistanu, komunistički 'talibani' kod nas, bersekiri u Skandinaviji, itd.
Tursko
taman istom,
upravo
Oznaka za nedavna zbivanja. U hrv. je taj izraz nejasan i dvoznačan, jer je to naš izvorni pridjev u značenju mračan.
Perzijsko
tambura
(tan-burim)
tamburica
(tambur)
Tradicijsko žičano glazbalo perzijskoga (tan-burim) ili arabskog izkona (tambur), kod nas od srednjeg vieka već prije Turaka.
Tursko
tane metak Udarno zrno iz vatrenog oružja. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
taraba plot,
ograda
Selska drvena pregrada od dasaka ili šiblja. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
tarifa
(ta'rif)
pristojba
naplata
Medjunarodni trgovački naziv arabskog izkona.
Perzijsko
tava, tavica
(tabek)
tiganj
turs. tepsija
Starohrvatski izraz perzijskog izkona: noviji turcizam "tepsija" nametnut tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Tursko
tavan
tavanica
podkrovlje
strop
najgornji prostor u kući pod krovom; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
taze svjež,
lat.frižak
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
te ..., te pa ..., ter Čestica u Hrvatskoj uglavnom nepoznata prije 20. stoljeća, nametnuta u Jugoslaviji umjesto izvornih ter i pa
Grčko
teatar
(theatron)
kazalište,
srb.pozorište
Javni prostor sa sjedalicama za gledanje predstava uživo.
Srbsko
tečan ukusan Jelo ugodnog i privlačnog ukusa. U hrv. to većinom znači tekući (koji teče - nije krut).
Tursko
tefter
tefteriti
popis, lista,
popisati
Papir s popisanim ljudima ili robom. Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Grčko
tehnika, tehnički
(technê,technikós)
oprema,opremni
čak. *spravîtba
Antički izrazi grčkog izkona: starije pomorsko-čakav. *spravîtba.
Grčko
teka
(thêke)
bilježnica
pisanka
Prazni školski svezak sa crtama za učeničko pisanje zadaća i predavanja.
Perzijsko
tekar
(tekar)
istom, jedva
srb.-turs. tek
Starohrvatski izraz perzijskog izkona u kajkavici i čakavici: novije "tek" je srbizam turskog izkona nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Grčko
teleskop (τῆλε-σκοπεῖν) veledogled Jači optički ili elektronički dalekozor (s velikim udubljenim zrcalima ili radarom) za proučavanje sitnijih nebeskih tiela i galaktika u dalekom svemiru.
GrčkoLatinsko
televizija
(tele + visio)
televizor
1. dalekovidnica
2. dalekovidnik
1. Telekomunikacijski sustav za slanje i primanje pomičnih slika i zvuka s velikih daljina.
2. Prijamnik kao dio uredjaja dalekovidnice koji prima predanu sliku.
Grčko
temelj
(temenos)
osnovica
turs. podloga
Antički naziv grčkog izkona za našu podlogu ili osnovicu.
Tursko
tepsija
(tepsi)
plitica,
tavica
Metalna kuhinjska posuda nižeg ruba za pečenje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
terasa
(tarasso)
ravni krov
čak.*taraca
Grčki naziv još ranieg vedskoga (taranta) i hetitskog izkona (taratta), kod čakavaca starije: *taráca.
Tursko
terazija
(terzi)
kantar,
ručna vaga
Priručna loša vaga za približno vaganje 'od oka'. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko
teret
teretiti
tovar,
tovariti
Noviji hungarizmi za ranije već postojeće hrvatske izraze: tovar i tovariti (+ medjunarodne karga i kargati).
Latinsko
teritorij,-alni
(territorium)
ozemlje, ozemni
(srb. teritorijum)
Prostorno područje neke države, pokrajine, obćine itd.: Podrietlom iz srednjovjekog latinskog, a hrv. ozemlje od 18/19. stoljeća.
Tursko
testera
testeriti
pila,
piliti
Priručna naprava za grubo piljenje drveta. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
tezga štand, pult Poslovni stol izmedju osoblja i stranaka u trgovini ili gostioni.
Grčko
tiganj
(teganon)
tava, tavica
turs. tepsija
Antički izraz grčkog izkona, a noviji turcizam "tepsija" nametnut tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Srbsko
titlOVati
eng.(to title)
nasloviti
titlati
Srbo-balkanizirana izkrivljenica iz englezkog glagola: to title= nasloviti, hrv. izpravno = titlati.
Srbsko
točak kotač Naprava u obliku kruga koja se okreće na osovini u središtu i omogućuje gibanje, radnju, i drugo.
Srbsko
tok
tokom
tijek
tečenje
Što teče i prolazi. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači tobolac ili korice (pribora, oružja i sl.), pa u hrv. surječju to zvuči nesmisleno.
Srbsko
toplota
toplotni
toplina, -nski
vrućina,-nski
Noviji balkanski srbizmi, u Hrvatskoj dielom nametnutni pod drugom Jugoslaviom umjesto našega izvornog: vrućina, vrućinski.
Perzijsko
tovarica
(tavarek)
magarica,
ugota
Prastari naziv perzijskog izkona za ženku magarca (Equus asinus) u čakavici.
Englezko
tramvaj
(tramway)
munjovoz Tračno vozilo za gradski prievoz putnika koje ima strujni pogon.
Grčko
trahi
(Trachy-karpos)
žumara Izkrivljeni amerikanizirani naziv za najodporniju i visoku lepezastu palmu velika žumara (Trachycarpus fortunei) koja najbolje vani prezimljuje u našim kopnenim krajevima i sjevernom primorju (oko Zagreba ih raste već stotinjak), a žumara je njezin čakavski naziv
Latinsko
tramuntana
(transmontana)
sjeverac
Sjevernjača
Čakavsko-ikavski nazivi latinskog izkona 1. Malo početno: sjeverozapadni vjetar NNW na Jadranu (nije tzv. 'bura': ova je sjeveroiztočnjak !); 2. Veliko početno: zviezda Sjevernjača, lat. Polaris.
Srbsko
Četničko
trebovati
trebovanje
zatražiti,
naručiti, naručba
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
trešnja potres,
zemljotres
Značenje prošireno tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato: u hrv. isto znači voćku (Cerasus) pa je tu dvoznačno i nesmisleno.
Grčko
trijumf
(triumphos)
pobjeda,
bojna slava
Svečana javna proslava nakon uspješne ratne bitke ili športskog uspjeha u natjecanju.
Grčko
trilja
(triglis)
poletuša, morska lastavica Čakavsko-ikavski naziv grčkog izkona za jestive pridnene ribe iz roda Trigla.
Srbsko
trista tristo,
broj 300
Izvorno-hrvatske stotice nikada ne završavaju na srb. -sta: oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
Četničko
trogub trostruk,
trokratan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
tropi, tropski
(tropê,tropikós)
ekvatorske zemlje,
čak. *polnébi
Medjunarodni izrazi starogrčkog izkona za najtopliji pojas oko ekvatora, starije pomorsko-čakavski *polnébi i pridjev *polnèbni (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
Grčko
trpezarija
(trapeza)
blagovaona,
zalogajnica
Bizantizam uglavnom u srbskomu, proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Akado-sumersko
*trsi, trsje
(trši, tuvarsa)
nasad loze,
vinograd
Najstariji nazivi tog značenja u Europi većinom kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski (od istog i toponim Trsat).
Baltoprusko
trupac,trupec
(trupis)
deblo
tur. balvan
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas najviše u kajkavici (trupec).
Liburničko
tržnica
(tergitia)
prodajni trg
trgovina
Domaći antički arhaizam: središnji gradski prostor za prodaju i trgovanje, od tog možda potječe i staro ime grada Trsta (Tergeste).
Srbsko
trudbenik
trudbenički
djelatnik,
radnik,-nički
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Japansko
tsunami (cunami: 津波) veleval, lučki val, zaljevni val Visoki morski valovi uzrokovani potresom, obično na obalama Tihog oceana.
Srbsko
tuča tučnjava,
mlatnjava
Izmjenjeno značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznato: izvorno hrv. je tuča samo ledena oborina (krupa) pa je to dvoznačno i nesmisleno.
Akado-sumersko
*tuhica
(tuhuli)
jastuk,kušin,
vanjkuš
Najstariji naziv tog značenja u Europi većinom kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski (od istog i toponim Tuhelj).
Perzijsko
tulipan
(dulban)
lat. Tulipa
srb.-tur. lala
Medjunarodni naziv perzijskog izkona za uresne cvietne biljke iz roda Tulipa (srbo-balkanski turcizam: lala).
Tursko
tulum (tulum)
tulumariti
pijanka, zabava
pijančiti
bučno-primitivna zabava s opijanjem, obća razuzdanost. Noviji jugo-balkanski turcizam u Hrvatskoj tek od 20. st.
Srbsko
tumarati lutati,
skitati se
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
tumbati prevrtati,
kotrljati
Noviji turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Grčko
tunj
(thynnus)
tuna,
tunina
Velika morska riba (Orcinus thynnus).
Perzijsko
*tunja, tunjica
(tune, tunek)
povraz,
udica
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona kod čakavaca.
Tursko
turpija
(turpi)
strugača
rašpa, bradva
Obrtni pribor od tvrdog čelika s hrapavo-nazubljenom površinom za struganje i poliranje željeznih, drvenih i inih predmeta.
Tursko
turski (Türkce) maloazijski
čak. *hatijâni
Što pripada Turskoj, odnosno Maloj Aziji; starije pomorsko-čakavski: *hatijâni.
Perzijsko
tust
(tušt)
mastan,
debeo
Prastari hrv. pridjev perzijskog izkona (čakav. tušći).
Perzijsko
*tuškan, tušćân
(tušehan)
zec,
kunić
Prastari hrv. naziv zeca perzijskog izkona (čakavski = tušćân).
Srbsko
tužioc tužitelj,
tužilac
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).

U

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
u ... (+
genitiv)
pri ... (+ dativ)
kod ...(+ genitiv)
Srbo-balkanske izraze poput 'u nas', 'u mene' su nametnuli noviji doseljenici iz BiH, ali ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato: izvorno hrv. je starije: pri nama, pri meni ili novije: kod nas, kod mene .
Srbsko
Četničko
ubav, -va,-o
ubavost
lijep, krasan,
ljepota
Oblici uvedeni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ubica
ubistvo
*umorilac, ubojica,
umorstvo
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ubjediti
(ubediti)
uvjeriti,
nagovoriti
Balkanski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca): dvoznačno je i hrv. izvorno to znači osiromašiti, opljačkati.
Indovedsko
ublok,*oblok
(ub-lokanya)
okno, ekran,
prozorčić
Ranohrvatski srednjovjeki arhaizmi indovedskog izkona (ub-lokanya = kroz-otvor) u većini hrv. dialekata, najviše u kajkavici (óblok) i čakavici (ublôk) gdje može značiti i ekran; vidi takodjer: luknja.
Perzijsko
*ubrus
(hubruši)
rupčić,
salvet
Raniji neromanski izraz perzijskog izkona.
Srbsko
učesnik
učestvovati
sudionik,
sudjelovati
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
učešće udjel,
udio
Rieč nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
učkur razporak
prorez, šlic
Otvor na hlačama (za mokrenje) i njegov zatvarač. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
učtiv
učtivost
pristojan,
uljudan, uljudnost
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
udariti osnovati
usmjeriti
Postaviti osnove čemu ili zadati smjer razvitka. Naprotiv u hrv. to uglavnom znači lupiti ili tresnuti, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Rusko
udarnik(udárnik)
udarnički
predradnik,
bolji radnik
Noviji ideoložki naziv ruskog izkona iz SSSRa, nastao i proširen kod nas kroz komunizam u 20. stoljeću.
Srbsko
Četničko
udes
udesiti
sudar, nesreća,
srediti, uništiti
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate.
Srbsko
udruženje udruga, družba Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Latinsko
ugarski
(hungaricus)
magjarski,
panonski
Medjunarodni zemljopisni pojam latinskog izkona, povezan s nomadskim Hunima (Hungari) koji su u biegu od Kineza krajem antike provalili u Europu i time zbog velike selidbe naroda započeli propast Rimskog Carstva.
Magjarsko
ugorak
kaj. vugorek
krastavac,
čak. kukumar
Naziv povrća (Cucumis sativus) panonsko-magjarskog izkona većinom u sjevernoj Hrvatskoj: kajkav. vugorek, čakavsko-romanski: kukumar.
Srbsko
ujed
ujesti
ugriz, ubod,
ugristi, ubosti
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ukaz odluka, naredba Srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ukazati
ukazivanje
uputiti, uputa
usmjeriti,-jerba
Srbizmi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uključiti
uključen
uvrstiti
uvršten
Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
UKOLIKO ako Srbski veznik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ukršten
ukrštanje
križan, hibridan,
križanje
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
umješan
umješnost
spretan, vješt,
vještina
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Ilirsko
Una, unski
(Oeneos, Venas)
rieka Una,
unski
Domaći antički izrazi ilirskog izkona po grčko-rimskim zapisima: navodno tzv. "rimska Una = Jedina" je nova promičbeno-turistička izmišljotina (jer ne postoji nigdje u latinskim zapisima).
Srbsko
Unazad unAtrag Srbo-balkanizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
unekoliko donekle, dielom(ice) Srbo-balkanizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
unezvjeren,-riti
(unezveren,-iti)
uznemiren,
uznemiriti
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uobraziti
uobrazilja
maštati,umisliti
mašta, tlapnja
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
upečatljiv jasan, uočljiv,
znakovit
Srbo-balkanski pridjev nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
upit pitanje Srbo-balkanski naziv nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
upliv
uplivisati
utjecaj,
utjecati
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). Izvorno hrv. je to skraćen nautički izraz za: uplovljenje.
Srbsko
upozorenje pozornost,
upozorba
Srbo-balkanizam na -enje nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslaviom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
upravni,
upraviti
izravan,
usmjeriti
Balkanski srbizmi nametnuti pod Jugoslaviom od 20. stoljeća, a prije u Hrvatskoj nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): u hrv. "upravni" drugo znači u svezi s upravom !.
Srbsko
upravnik
direktor
ravnatelj,
upravitelj
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
upražnjavati obavljati,
izvršavati
Srbo-balkanski glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat: II. starije značenje u hrv.= isprazniti, iztresti.
Srbsko
uprošćen
uprostiti
jednostavan,
pojednostaviti
Srboidne rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uputstvo naputak,
uputa
Srboidni oblik iz Jugoarmije nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uraditi
uradak
napraviti, učiniti,
sastavak, članak
Srboidne rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*urila
(horila)
javni sat,
tur.sahatkula
Veći javni sat na stupu ili tornju, ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona najčešći u čakavici, u Bosni je istoznačno turski sahat-kula.
Tursko
urma
(hurma)
datulja,
feniksica
Tursko ime za voćnu palmu (Phoenix dactylifera) s jako sladkim plodom iz pustinjskih oaza: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat.
Srbsko
urođenik domorodac,
starosjedilac
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uS- . . . uZ- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
uskrŠNJi
(voskršnji)
uzkrSNi,
*vazmeni
Srboidni palatalni pridjev (-šnji) nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca i jugo-unitarista).
Srbsko
uslijed
(usled)
zbog, radi,
zbogradi
Rieč nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uslov
uslovni
uviet,uvjetni,
pogodbeni
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uštrb šteta,
*škoda
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
ušur prirez, PDV
desetina
Doprinos za dodatnu vrijednost (PDV) oko 10% koji se daje za mljevenje i pečenje rakije, ili za crkvu. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
utanačiti dogovoriti Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
utisak dojam Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
utoliko tada, onda Srbski balkanizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Rusko
utva
lat.Tadorna
gavka,
morska raca
Vrste divljih pataka selica (Tadorna) iz sjevernih i oceanskih obala, kod nas se većinom pojave zimi: hrv.= gavka ili 'morska raca', jugo-srb. iz ruskog: utva.
Srbsko
utvara sablast,
privid, avet
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
utvrditi
utvrdjen
odrediti, potvrditi
potvrđen, određen
Što je dokazano i prihvaćeno. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači osigurati zidinama grad ili utvrdu, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
uvjerenje
(uverenje)
potvrda,
priznanica
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uza, uzâme
uzanj
uz, uz mêne,
uz njêga,*pri
Srbo-balkanski oblici nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); čakavsko-kajkavski: *pri, pri mêni, pri njêmu.
Srbsko
uzvičan
uzvičnik (!)
usklični,
uskličnik
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uzvišenje uzdignuće,
uzvisina, *izpon
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uže, užad
užarija
konop, štrik,
konoparna
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca): izvorno u hrv. je uže što nije šire, pa je to nejasno-dvoznačno.
Srbsko
užici
(plur.užitak)
užitki
užitci
Srboidni izkrivljen plural nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Na hrv. je to elektronaziv: unutar žice, - a ne za gastronomski "gušt".
Perzijsko
užina
(usa'ina)
marenda,
međuobrok
Prastari naziv perzijskog izkona za manji popodnevni obrok.
Srbsko
Ùživo izravno
u / žîvo
Noviji srbo-balkanizam nametnut pod Jugoslavijom u 20. stoljeću, ranije u Hrvatskoj riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca).

V

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
Četničko
vajar
vajarski
kipar, klesar,
klesarski
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Latinsko
vala, valica
(valis,valecula)
zaton, uvala,
uvalica
Nazivi latinskog izkona u čakavici i ikavici, a još stariji istoznačni izvornik je iz rane Mezopotamije: uwal, uwalki.
Tursko
valaj !
(valah)
*asti !,
Boga mi
Vjerski uzvik pri zakletvi na istintost izjave. Izraz proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
valjati
valjan,-nost
važiti,vriediti
vriedan, -dnost
Ova su značenja proširena tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca). Izvorno u hrv. je valjati = kotrljati, pa su zato i ove izvedenice nejasno-dvoznačne.
Magjarsko
vanjkuš
(vánkos)
perina,uzglavlje
ča-kaj: tuhica
Panonski naziv magjarskog izkona za dio posteljine: hrv. starije čakavsko-kajkav. tuhica, književno: perina i uzglavlje, turcizam jastuk, ikav.-roman. kušin.
Gotsko
varda (vardja) tvrdjava, utvrda Zidinama utvrdjena obranbena gradjevina; stariji srednjovjeki germanizam gotskog iskona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica i ikavica).
Perzijsko
vardica,vardina
(vardek,vardana)
stražarnica,
gradina
Raniji neromanski arhaizmi perzijskog izkona u ikavici i čakavici.
Srbsko
variti
varenje
probaviti,
probava
Značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato: u hrv. isto znači taliti/taljenje pa je dvoznačno i nesmisleno.
Srbsko
varnica iskra Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko
varoš
(varosz)
gradić
predgradje
Naziv naselja magjarskog izkona, većinom kod štokavaca i kajkavaca.
Keltsko
*vas, ves
(vasso)
zaselak,
naselje
Arhaizam keltskog izkona očuvan u kajkavici, čakavici i slovenskom za manja naselja i sela.
Srbsko
Četničko
vasiona
vasionski
svemir,
svemirski
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
vaspitan
vaspitanje
obrazovan,
naobrazba
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
vašar
vašarski
sajam,
sajmeni
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Englezko
vaterpolo
(water polo)
vodomet Igra loptom u plivalištu odredjenih mjera s ciljem postizanja što više sgoditaka; svaka momčad sastoji se od vratara i 6 igrača.
Perzijsko
Vazam (Vazma)
vazmeni
Uzkrs,
uzkrsni
Prastari vjerski izrazi perzijskog izkona, po proljetnom početku iranske godine (kajkav.= Vuzem).
Srbsko
vazda
povazdan
uviek
stalno
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
vazduh
vazdušni
zrak, uzduh,
zračni
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
veče
(srednji rod)
večeR,
(ženski rod)
Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Njemačko
vekerica
(Wecker)
budilica,
Lika: klepetalo
čakav. urýlo
Njemački naziv iz Austrougarske: novo-hrv. budilica, Lika: "klepetalo", čakav. urýlo, ikav.roman. žvejarin.
Keltsko
*veliti
(velit)
reći,
kazati
Arhaizam keltskog izkona, još očuvan u kajkavici i čakavici.
Latinsko
Venera
(Venus)
Danica Drugi bliži i topliji planet od Sunca u Sunčevom sustavu; od 20. stoljeća je to bio jedini dopušteni naš naziv planeta jer ga imaju i Srbi, a raniji domaći nazivi inih planeta iz hrvatskog pomorstva su u Jugoslaviji odbačeni (jer ih nemaju nepomorski Srbi), kajkav. Dênica i čakavski = Vičêrnica.
Srbsko
Venecuela
venecuelanski
Venezuela
venezuelski
Primorska država uz sjeverne obale Južne Amerike: hrv. izvorno je Venezuela, a srb. "Venecuela,-anski" što je naknadno kao štokavski srbizam nametnuto od Jugoslavije. Prvotno je čakavsko-pomorski bila još ranija zemlja Zahôjna.
Srbsko
veoma vrlo, jako,
silno
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
*veres (verez)
verzura (varzeši)
ples, kolo,
plesačica
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona u čakavici (od tog je i štokavsko "vrzino kolo").
Liburničko
veselica
(veselia)
veselje
radovanje
Domaći antički arhaizam: od tog su potom još vjerojatno nastali glagol veseliti i prezime Veselica.
Njemačko
vešmašina
(Waschmaschine)
perilica, čakav.:
pralîšće,stupârna
Germanizam: stroj za rublje tj. naprava za pranje i cijedjenje rublja: kajk. vašmašina, čakav. pralîšće, arhaj.čak. stupârna (automatski mlin za rublje).
Arabsko
vezir
(wazir)
podkralj,
glavni general
Visoki vojni čelnik kod muslimana, po činu drugi do sultana.
Srbsko
vidan
viđenost
ugledan, glasovit
ugled, važnost
Tko ima visoki društveni položaj u javnosti. Naprotiv u hrv. to većinom znači poznat iz vidjenja o komu postoji predočba, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
viđeniji ugledan
važan
srbo-balkanski oblik nametnut tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, prije u Hrvatskoj nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
vidioc vidjelac srbo-balkanski oblik nametnut tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, prije u Hrvatskoj nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
hiperjekavizam
"vijera"
vijernik
vjera
vjernik
Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom.
Englezko
vikend
(weekend)
1. kraj tjedna
2. tjedni odmor
Zadnji, neradni dio tjedna koji se sastoji od subote i nedjelje.
Srbsko
vilica
vilični
čeljust
čeljusni
Kosti donje lubanje oko ustiju: noviji srbizam nametnut u Hrvatskoj tek od 20. stoljeća pod Jugoslaviom. Inače na izvornomu hrvatskom to zvuči priglupo i nesmisleno, jer je izvorno hrv. 'vilica' zapravo kuhinjski pribor za jelo (srb. 'viljuška').
Srbsko
viljuškar viličar 1. Samohodni stroj s krakovima za podizanje i prienos tereta (= hrv. viličar)

2. Zoologija: Skupina vodenih račića s klieštima.

Baltoprusko
vinjaga
(winjaga)
lozovina
divlja loza
Povijuša divlje loze (Vitis sylvestris): srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona.
Rusko
vinovnik
vinovnica
uzročnik, krivac
uzročnica
Naziv ruskog izkona najviše proširen u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat.
Latinsko
virtualan,-lno
(virtualis)
prividan,zamišljen
2.stvaran,zbiljski
Izrazi latinskog izkona: 1. Izvorno u Europi = što je prividno, tek zamišljeno, 2.Novije izkrivljeno u Americi = što je već stvarno i postoji u zbilji.
Srbsko
visočina uzvišenje,
*izpon
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
vještački
(veštački)
umjetni,
sintetski
Pridjev proširen pod Jugoslavijom, u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Gotsko
vještica (weihitha) čarobnica
čak. štriga
Rani srednjovjeki germanizam gotskog iskona.
Srbsko
vladika
vladičanstvo
biskup (episkop),
biskupija
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Gotsko
Vlah, vlaj
(Walhas)
romanski gorštak,
brdski stočar
Ranogermanski naziv gotskog izkona za južnije romanizirane domorodce u Rimskom Carstvu; novije kod nas preneseni nadimak za brdske stočare iz kopnenog zaledja, doseljene na primorje i u gradove.
Češko
vlak
(vlak)
željeznica
srb. voz
Navodno posudjeno iz češkog u doba preporoda, - ali isti vlak imaju kajkavci i Slovenci: povezano s ikavskim vlaka (kolni put) i kajk. vleči (vući), a srb. istoznačnica "voz" u hrv. su selska zaprežna kola.
Gotsko
vlašina,vlašine
(Walhas)
primitivni čoban,
kopneni gorštak
Ranogermanski nadimak gotskog izkona za romanizirane domorodce iz Rimskog Carstva: kod nas podrugljivi nadimak za brdske stočare iz kopnenog zaledja, novodoseljene u gradove, na primorje i otoke.
Srbsko
vodojaža brana, ustava Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
vodolija vodenjak
Aquarius
Srbski naziv nebeskog zvieždja u pojasu zodiaka, medjunarodno astronomski = Aquarius, hrv. Vodenjak.
Srbsko
voljno odmor
stanka
Prekid neke djeltnosti zbog pauze. Naprotiv u hrv. je to prilog koji znači svojevoljno ili dragovoljno, pa u hrv. surječju tako zvuči smiešno i nesmisleno.
Rusko
volšeban
(volšebnij)
čudan, čarobni
nadnaravan
Crkvenoslavenski pridjev nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
voz vlak
željeznica
Medjugradsko šinsko vozilo. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači stočnu zapregu i selska kola, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
vračati
vračara
gatati, gatarka,
proricati
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Gotsko
vrag, vražji
(wraks)
zloduh
djavao,djavolji
Ranogermanski arhaizam gotskog izkona osobit za hrvatski jezik, ini Slaveni tvore isto većinom iz grčkoga (diabolos).
Srbsko
vrdati izmicati,
izbjegavati
Gagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tračansko
*vrša (varzas) mrežica za ribe Okvir s mrežicom za vadjenje ribe iz vode; arhajska tudjica tračanskog izkona, osobito u čakavici i ikavici.
Srbsko
vršioc vršilac,
vršitelj
Srbo-balkanski oblik nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): hrv. je izvorno vršitelj (ili vršilac) tj. koji obavlja neki posao.
Srbsko
vršljati
vršljanje
lutati,skitati se,
lutanje, skitnja
Srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
vrtača
(vrtop)
*ponikva,
dolac
Udolina vapnenog krasa: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*vrtiguza
(vartti-guza)
zavodnica,
što miga riti
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona najviše u čakavici i kajkavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Rusko
vrtilet
(vertolêt)
zrakomlat
helikopter
Letjelica koja se uzdiže okomito uvis s pomoću velike vrtjelice (propelera) na okomitoj osi uz velike mogućnosti upravljanja.
Indovedsko
vrtiti, vrtnja
(vartti, vartana)
okretati, obrtati
okretanje
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona, većinom nepoznati u inim europskim jezicima.
Indovedsko
vrtuljak
(vartula)
vreteno
zvrk
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.

W

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Englezko
web mreža Usluga medjumrežja čiji se podatci prienose prjeko HTTP protokola (u računalstvu).
Englezko
wellness (centar) opuštaona Mjesto u kojemu ljudi obnavljaju zdravlje i ravnotežu svoga tiela i duše.

X

Y

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Indijsko
Y
(glas:ü)
izgovor: j / ü,
(čakav.+ kajk.)
Indovedsko-praslavenski arhaični glas štokavcima nepoznat, ali očuvan u kajkavici i čakavici: npr. ygo (greda), ytje (jelo), yzdit (jahati), ...itd.

Z

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
zadesiti zahvatiti,
snaći (koga)
Srbski glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zadnjica stražnjica,
guzica, rit
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zahladnjeti,
zahladnjenje
(zahladneti,-enje)
zahladiti,
ohladjenje,
zahladba
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zakačiti
zakačaljka
zapeti,zadjenuti,
kuka, kvačica
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zakerati
zakeranje
cjepidlačiti,
gnjaviti,gnjavaža
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zaključiti
zaključni
završiti, dovršiti
završni, konačni
Srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom najviše kroz partijske fraze, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zakucan
zakucati
pribijen,
pribiti, zabiti
Značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato: isti dvoznačni glagol u hrv. znači pokucati (na vrata) pa je nejasan.
Srbsko
zakuska domjenak Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca.
Srbsko
zamak dvorac,
ljetnikovac
Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
zambora
(zanbur)
muhetina, zujara Velika muha što glasno zuji; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici.
Srbsko
zamijetiti
(zametiti)
opaziti,
uočiti
Glagolski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zamjetan,-tno
(zametan,-tno)
značajan,-jno,
uočljiv, -vo
Srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
zanat, -atlija
(sanat,sanatli)
1. obrt
2. obrtnik
1. Samostalno i trajno obav­ljanje zakonom dopuštenih gospodarskih djelatnosti zbog dobiti ostvarene proizvodnjom, prometom i uslugama na tržištu. 2. Stručna osoba koja to privatno obavlja za svoj račun, a može se koristiti i radom inih osoba.
Jugobalkan
zaobalje, -alni
zaobalac, -lka
primorje, -rski
primorac, -orka
Noviji jugobosanski balkanizam kontinentalnih "jezičara" iz 20. stoljeća (prvo u Bosni), ranije u Hrvatskoj nepoznato i novonametnuta besmislica iz SDP-pravopisa: zato da se potisne i ukine staro izvorno-hrvatsko primorje, -rski, primorac (iz srednjovjekog pri mori = blizu mora).
Jugobalkan
zaobalje, -alni
zaobalac, -lka
primorje, -rski
primorac, -orka
Noviji jugobosanski balkanizam kontinentalnih "jezičara" iz 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj nepoznato i novonametnuta besmislica iz SDP-pravopisa: zato da se potisne i ukine staro izvorno-hrvatsko primorje, -rski,-rac (iz srednjovjekog pri mori = blizu mora).
Srbsko
zapaljenje
(zapalenje)
upala,
gnojenje
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*zapačiti
(zepashyati)
zapriečiti
zasmetati
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u čakavici i kajkavici, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
zapeta zarez, stanka
apostrof
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zapljena (zaplena)
zaplenjivač
ovrha,plienidba,
ovrhovitelj
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zaposjesti
(zaposesti)
osvojiti,
zauzeti
Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zapremnina obujam,
lat. volumen
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zapušač
zapušiti
čep
začepiti
Zatvarač za zatvaranje boce ili neke cievi. Naprotiv u hrv. to većinom znači početnik pušenja koji je tek propušio, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
zastava
zastavnik
stieg, *korugva
stjegonoša
Čakavski: korùgva, kajkavski: horúgva, pogledati još: barjak
Perzijsko
zateleban
(teleben)
zaljubljen,
zacopan
Prastari hrv. izraz perzijskog izkona.
Srbsko
zatočnik branitelj,
zaštitnik
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zavada
zavaditi
svadja,
posvadjati
Srbo-iztočni oblici nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zavjera,-renik
(zavera,-renik)
urota,
urotnik
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zavesti
zavođenje
upisati
upis, unos
Unesti nekoga ili nešto u postojeći popis. Naprotiv u hrv. to većinom znači prevariti naivca ili snubiti djevojku, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
zavjesa
(zavesa)
zastor Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zavještenje
(zaveštanje)
zaklada,
zadužbina
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zavojevač osvajač,
lat. agresor
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zbrinjavanje osiguranje Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
zejtin
(zeytun)
ulje,
maslina
Mastna tekućina, ili maslinov plod. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Baltoprusko
zelje
(zaljan)
kupus
lat.Brassica
Povrće Brassica oleracea: srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, izvorno još starije iz antike frigijski (zelkia).
Tračansko
zelman
(zelmis)
srodnik,
rodjak
Prastari predromanski naziv tračanskog izkona iz antičkog Balkana, kod nas najviše u čakavici.
Perzijsko
zemunica
(zemuni)
podzemni stan,
podrum
Prastari hrv. naziv perzijskog izkona za podzemne nastambe (usporediti i naselje Zemun).
Arabsko
zenit tjemenište Nebeska točka pod pravim kutom okomito nad glavom motritelja. Stari medjunarodni naziv arabskog izkona prije Turaka, proširen u mnogim europskim jezicima.
Akado-sumersko
zeza, zezati
(zuzu, zuzuki)
šala,šaliti se,
zafrkavati
Naši najstariji izrazi tog značenja u Europi: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski.
Srbsko
zglavak
zglavkari
zglob, pregib,
člankonošci
Rieči proširene pod Jugoslavijom, u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca); člankonošci = velika životinjska skupina Arthropoda.
Njemačko
ziher, ziherunk
(zicher,Zicherung)
siguran
osigurač
Izvorni pridjev je perzijskog iskona (zihr) nama prenesen preko njemačkog, a ine tehničke izvedenice su njemačke i najviše ih rabe kajkavci i slavonski Šokci.
Perzijsko
ziheraš, -raški
(zinhar, ziherdar)
sigurnjak
sigurnosni
Društveni izrazi perzijskog izkona iz osnovice zihr (= siguran).
Srbsko
značaj važnost,
značenje
Novije izkrivljeni smisao "značaja" pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, u Hrvatskoj prije izvorno značaj = karakter (a ne 'važnost' kao srb.).
Srbsko
zolja
zoljin
osa,
osinji
Kukci roda Vespa: rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (srb. osa = osovina).
Englezko
zombi živi mrtvac
zaglupljen čovjek
1. U voodoo-tradiciji američkih crnaca prenesenoj iz zapadne Afrike: oživljeni duh mrtvaca; 2: Preneseno i prošireno: promičbom i "mozgopranjem" zaglupljeni čovjek bez vlastitih mišljenja, koji reagira automatski i na vlastitu štetu.
Englezko
zombirati,
zombizacia
zaglupljivati,
mozgopranje
Nasilno-sugestivnom i bezkrajnom promičbom brisati nepodobno i nepoželjno pamćenje ljudi, tj. pretvaranje u "žive robote" neka reagiraju priglupo-automatski i na vlastitu štetu.
Srbsko
zova bazga,
lat.Sambucus
Ljekoviti grm Sambucus nigra: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca); kajkavski = bezek.
Srbsko
zrinjski
"Zrinj"
zrinski,
Zrin (grad)
Naknadno izkrivljeni novi jugoslavenski oblici zbog srboslavenskog njakanja (palatalizacia): prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); prahrvatski izkon od ranoperzijske satrapie Zrinaya u Pakistanu.
Srbsko
zublje luči
baklje
Priručno starinsko svietlo s vatrom od smole ili loja. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači poljodjelski pribor tj. grablje ili roglje, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
zucnuti
zuckati
odati, pisnuti,
ogovarati
Glagoli prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
zulum 1. nasilje, bezakonje, okrutnost
2. nepravda
1. Odnos izmedju dviju strana u kome jedna strana uporabom ili samom prietnjom uporabe sile utječe na drugu stranu.
2. Nedostatak ili nepostojanje pravednosti ili pravde; negativan čin suprotan pravdi.
Srbsko
Četničko
zvaničan
zvaničnik
javni, služben,
uglednik
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zvečarka čegrtuša Američka otrovnica Crotalus: naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, u Hrvatskoj donedavna nepoznat.

Ž

Podrietlo Tudjica Prievod Značenje i opis
Perzijsko
žamor, žamoriti
(zambor, zamburan)
buka, šum,
bučiti, šumiti
Prastari hrv. izrazi perzijskog izkona u kajkavici i čakavici.
Francuzko
žandarmerija (gendarmerie)
žandar (gendarme)
1. oružničtvo, *sigurba
2. oružnik
1. Vojna postrojba zadužena za obavljanje redarstvenih zadaća, a može obavljati i neke vojne zadaće, često služe i za humanitarne zadatke (npr. traganje i spašavanje); starije čakav. *sigûrba.
2. Osoba zaposlena u oružničtvu.
Srbsko
žar-ptica rajčica,
rajska ptica
Tropske šarene ptice iz skupine Paradiseidae: srbski naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Tursko
žbunje (džbun)
žbunast
grmlje, šibljak,
grmolik
Kasniji turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Akado-sumersko
*želud
(šelut,šeli)
žir,
plod hrasta
Najstariji naziv tog značenja u Europi većinom kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski.
Srbsko
žigosan obilježen,
znamenovan
Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat u tom značenju (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
žirafa
(gerafet)
žirafa
lat. Giraffa
Medjunarodni naziv proširen preko arabskoga od ranoegipatskog izkona (sor-aphe) za visokog sisavca s dugim vratom iz Afrike.
Francuzko
žiri (jury, juré) ocjenjivački sud,
porota, prosudbeno
povjerenstvo
Tielo stručnjaka ili izabranih osoba za ocjenjivanje i donošenje odluka prama utvrdjenim pravilima na izložbama, umjetničkim i športskim priredbama ter u sudstvu.
Srbsko
žitelj
žiteljstvo
stanovnik,
pučanstvo
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
živina
živinarnik
perad,
kokošinjac
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
živopis
živopisan
slikarija,
slikovit
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
žiža
žižni
žarište, fokus,
žarišni
Značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca), jer izvorno u hrv. to znači štetnoga kukca na žitu pa je nejasno-dvoznačno.
Perzijsko
*žmulj, žmulić
(zmoul, zmoulek)
vrč, čaša,
čašica
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona kod čakavaca.
Njemačko
žnirati,-ranac
(schnieren)
zavezati,
vezica, pertla
Rieči njemačkog izkona, većinom kod štokavaca u srednjoj Hrvatskoj.
Perzijsko
*žuhki
(zuhak)
gorak,
kiseo
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona (kajkavci i čakavci).
Srbsko
žumance žutanjak (jaja) Srbski oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
*župan, županija
(šuban, šupana)
načelnik,
pokrajina
Prastari hrv. nazivi perzijskog izkona (= podban) za čelnike županija.
Gotsko
žveglani, -lati
(got. sveglon)
pijan, nalokan
pijančevati
Pijana (nalokana) osoba i njezino ponašanje: kajkav. = žveglani, žveglati od ranoga gotskog sveglon.

Poveznice

Izvori

  • Jozo Dujmušić, 1933-1935: Antibarbarus hrvatskoga jezika. Hrvatska straža V.- VII.
  • P. Guberina i K. Krstić: Razlike izmedju hrvatskoga i srpskog književnog jezika. Matica Hrvatska, 218. str., Zagreb 1940.
  • Bošković, Radoslav: O jezičnoj i stilskoj diferencijaciji srpskog i hrvatskog jezika. Odabrani članci i rasprave, str. 45-48, Titograd 1978.
  • J. Ćirilov: Srpsko-hrvatski rečnik varijanti / Hrvatsko-srpski rječnik inačica. Stilos, Beograd 1990.
  • Vesna Požgaj Hadži 1999: Temeljne jezične razlike, hrvatski jezik i srpski jezik u kontrastu. Filozofski fakultet, Ljubljana.
  • Vladimir Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika. Školske novine, 639 str. Zagreb 1991. (ili kasnija skraćena izdanja)
  • M.H. Mileković i sur.: Ranohrvatska etimologija i poredba hrvatsko-jugoslavenskih razlučnica. Ognjište 9, Karlovac 1999.
  • Marijan Krmpotić: Hrvatski jezični priručnik. Kloštar-Ivanić, Agapa 2001.
  • Bratoljub Klaić: Rječnik stranih riječi. Školska knjiga, Zagreb 2007, ISBN: 978-953-0-40935-4 (većinom europske s malo turcizama i posve bez srbizama)
  • Z. Škiljan i B. Laszlo: Hrvatsko-englezki i englezko-hrvatski rječnik obavjestničkog nazivlja. Zagreb 1994.
  • Tomislav Sabljak: Rječnik hrvatskoga žargona. VBZ. 376 str., Zagreb-Ljubljana 2001. - (novosadsko-srbohrvatski)
  • Ž. Šikić: Hrvatsko-jugosfersko-srbski razlikovni slovar 2010. - (izvorno-hrvatski OK.)
  • Posuđenice u hrvatskom-1 (europeizmi) i Posuđenice u hrvatskom-2 (orientalizmi)
  • Hrvatski jezični portal - (novosadsko-srbohrvatski po Liberovom pravopisu)
  • Hrvatska Wikipedia - (poluhrvatski: 1/4 srbski)