Uvodne upute

Izvor: Wikinfo na Hrvatskom jeziku
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Uvodne upute uz internetnu enciklopediju Wikinfo na hrvatskom:

Dobro došli u Hrvatski Wikinfo - otvorenu Internetnu Enciklopediju i databazu na hrvatskom jeziku. Ovo je pristupni uvod za novu hrvatsku sekciju unutar medjunarodne Internetske enciklopedije (Wikinfo), tj. početna stranica s važnijim uputama, tematskim područjima i njihovim poveznicama. Wikinfo prima i objavljuje originalna istraživanja, izvorne književne tekstove, rječnike, citate i ine nove izvorne sadržaje koje tradicionalno ne prihvaća Wikipedia.

Abstract

Croatian Wikinfo - Starting notes: This is Wikinfo in Croatian language; it is open and free for listening, and also for further contributing and ameliorating by its registered users. This includes also an open internet-library in Croatian with the original contributions in poetry, prose, scientific news and the last discoveries. Its main language is the classical Croatian, with added subtitles in its main dialects (Kaykavian and Chakavian). Most articles will have an English subtitle, and longer ones include also an Abstract in its first chapter. Its leading principles are: openess, no outvoting censure, last modern data, true informative reliability, a positive sympathetic approach, and also an objective elaboration of topics elsewhere blurred or eliminated. At the end here are listed provisionally the expected main groups of topics and special lexicons, to be elaborated in this Croatian Wikinfo. Any useful suggestions and additions are wellcome, if realisable by some subsequent articles. Besides usual topics, one programmed also to add several special lexicons for a more detailed elaboration of the main Croatian dialects, origin and early history of Croats, major towns and included geographic counties, etc.

Uvodne napomene

Ideja otvorene kolektivne enciklopedije tipa Wiki (havajska riječ) začeta je od god. 1999, a smisao je da ju svatko pismen može slobodno i besplatno čitati preko interneta na engleskom ili vlastitom jeziku, pa i dobrovoljno sudjelovati u njezinom stvaranju i unapredjenju po svom znanju i tehničkim mogućnostima. Prvi i dosad najveći primjer toga je Wikipedia koja postoji od 2001, a danas u engleskoj inačici sadrži preko 2.000.000 natuknica. S manjim brojem natuknica se potom još proširila na drugih 250 jezika, pa odnedavna i na hrvatskom.

Medjutim, zbog toga ubrzanog i nekontroliranog rasta, ta prva Wikipedija sada sve više poprima anarhični ustroj koji se odražava u nizu neriješenih problema:

  • Sve veći dio njezina formalnog sadržaja tj. preko polovice su dosad mnogobrojni polugoli naslovi bez suvislog teksta ili poluprazne natuknice tek po 2 - 5 neinformativnih općih fraza koje se tako zadržavaju godinama i kopirano ponavljaju iste u brojnim natuknicama.
  • Veći broj korisnih natuknica (preko sto tisuća) sadrži tek desetak wikipedija na svjetskim jezicima, a većina inih jezika imaju tek po par tisuća ili stotina polupraznih natuknica.
  • Sve veći je broj masovnih napada zlonamjernih vandala (uglavnom neznalica ili idejnih dogmata), koji iz obijesti i zlobe ukidaju i brišu već razradjene tekstove, ili ih izvrću do besmisla.
  • Takodjer i medju redovnim registriranim suradnicima je sve više interesnih i ideoloških grupa u čestim sukobima, koje uzajamno kvare i brišu njima nepodobne tekstove po svom sektaškom ukusu, što ponekad stvara prave wiki-ratove na internetu.
  • Masovan je pristup potpunih neznalica i samozvanih mediokriteta koji većinom nekritički haraju po Wikipediji, pa iz svojih predrasuda i zlobe kvare i izvrću tekstove stručnjaka, čemu uz ino još pridonosi i nestručna administracija.
  • Zato nakon prvobitnog poleta, sada iz Wikipedije postoji sve veći 'odljev mozgova' (braindrain), tj. nizu stručnjaka koji su tu ranije dobrovoljno suradjivali većinom je dojadilo uzastopno obnavljanje i uzaludno popravljanje tekstova, koje im izvrću ili ukidaju nestručni mediokriteti i neznalice.

Zato je većina tih eksperata dosad napustila Wikipediju ili su dijelom prešli na druge slične i ozbiljnije projekte na internetu. Čak i sama uprava glavne engleske Wikipedije sad već priznaje da im je preostalo tek dvadesetak aktivnih eksperata koje u wiki-žargonu nazivaju wiki-dragons, a većina inih su pomoćni suradnici, promatrači ili štetočine.

Kao rezultat svih tih nepovoljnih silnica, u prvotnoj Wikipediji umjesto stručne informativnosti sada sve više prevladava masovna popkultura, uravnilovka i populistički antielitizam gdje se grupno nameću lažne poluistine nadglasavanjem brojnih neznalica i mediokriteta. Stoga nekoć dobro zacrtana Wikipedija već beznadno klizi iz perspektivne internetske enciklopedije u nestručni popularni leksikon.

Da je doista već dosta niska stručna i kulturna razina glavne Wikipedije, za nas je najbolje vidljivo po mnogim lošim i promašenim člancima na engleskom o Hrvatima i Hrvatskoj koji su vjerojatno najgori ikad objavljeni u nekoj javnoj enciklopediji. Konačna posljedica svega je da se prvotna Wikipedija dosad uzastopno raspala bar na tri paralelne otvorene enciklopedije:

  • Stara izvorna Wikipedia koja je već u poluanarhičnom stanju s mnoštvom problematičnih pop-tekstova i bezbroj polupraznih neinformativnih natuknica što već dostižu oko 2/3 Wikipedije, koja je tako većinom prešla u obični popularni leksikon ili po naški rečeno u "prostonarodni sveznadar".
  • Elitni akademski Citizendium (projekt 2.0) izdvojen je od 2006, gdje je korisnicima otvoreno i slobodno samo čitanje, ali tu izabrani suradnici moraju biti kvalificirani stručnjaci bar s fakultetom (dosad 270 eksperata), čiji se tekstovi objavljuju tek nakon stroge recenzije i odgode od godinu dana. Zato se ta inače kvalitetna inačica razvija sporije (par tisuća tekstova) i jedino na engleskom, a zbog jezične i stručne zatvorenosti uglavnom nema wiki značajke i zapravo je sličnija standardnim tiskanim enciklopedijama, osim što je besplatna za čitanje na internetu. Vrlo slični po elitnoj koncepciji su još poluotvoreni njemački Wikiweise (od 2005), veliki kineski BaideWiki (od 2006) i američka New World Encyclopedia od 2007.
  • Ovaj poluelitni prijelazni Wikinfo koji postoji od god. 2003, po značajkama je izmedju te dvije krajnosti, pa se razvija razmjerno brže uz zadovoljavajuću stručnost i stabilnost na wiki-temelju otvorene internetske enciklopedije. To je dosad vjerojatno optimalni kompromis za budući skladniji i dugoročni razvitak takve enciklopedije na internetu, čiji je osnivač i voditelj Fred Bauder iz Kalifornije. Današnji Wikinfo nastoji postići najbolji sklad izmedju otvorenosti i široke stručne suradnje, uz nužnu umjerenu kontrolu i stabilan dugoročni razvitak vjerodostojne i ozbiljne enciklopedije na internetu. Dosad postoje 8 jezičnih inačica ovog tipa:
    • Glavni engleski Wikinfo od 2003, sada ima preko 43.000 natuknica.
    • Njemačka jezična inačica nastaje kao podsveza glavne engleske Wikinfo od 2006, s preko 760 tekstova.
    • Nova hrvatska inačica Wikinfo, u razvitku od kolovoza 2007, sa 570 tekstova pred dovršetkom.
    • Manje i novije inojezične sekcije još ispod stotinjak članaka dosad su na francuskom, talijanskom, portugalskom, rumunjskom i latinskom.

Stoga pozivamo sve dobronamjerne i zainteresirane suradnike iz domovine i iseljeništva, dakako i one iz dosadašnje Wikipedije, da se nakon obvezatne registracije, svrstaju u neku korisnu djelatnost na ovoj hrvatskoj inačici: ako imaju prave kvalifikacije i stručnog iskustva da postanu pisci tekstova, ili da inače sudjeluju bar u njihovoj tehničkoj opremi, lekturi, prijepisu i razvrstavanju, u nabavi slika i karata, odnosno pronalaženju korisnih informativnih poveznica (ne trgovački spam ni političke reklame !). To je naš zajednički hrvatski projekt za bolju informacijsku budućnost pa su u njemu svi dobrodošli - osim zlonamjernih vandala ili neznalica kojima preporučamo čitanje bez smetanja.

Takodjer se prihvaćaju i kritički prijenosi, bar za osnovicu novog teksta iz slične natuknice u hrvatskoj inačici Wikipedije (treba citirati izvor). Ova dosad ima oko 100.000 natuknica (većinom polupraznih), a nastala je tek nakladno iz raspada prvotne jugoslavenske Wikipedije na novu srpsku, bošnjačku i hrvatsku Wikipediju. Zato je tamo većina starijih tekstova izrasla prijevodom iz engleskog na hibridni srpskohrvatski, a potom nakon razdvajanja su tek formalno jekavizirani pa su tamo stariji članci često trohibridni tj. na dosta lošemu anglosrbohrvatskom polujeziku. Takodjer i u općoj koncepciji te naše Wikipedije još je više-manje vidljiv balkanski utjecaj toga bivšeg zajedništva.

Stoga tu Wikipediju kao podlogu za Wikinfo treba rabiti dosta kritički tj. jezično i pravopisno preraditi na pravi hrvatski, a pritom je neuporabiv Anićev pravopis koji je hibridni srpskohrvatski (novosadskog tipa) na kakvom je već pisana ranija jugoslavenska Wikipedija. Zato se kao glavni oslonac za hrvatski Wikinfo preporuča važeći školski "Londonac" tj. pravopis Babić-Ham-Moguš u nekomu novijem izdanju, ili tko želi pročišćeni izvorni hrvatski može još primijeniti i Jezični priručnik M. Krmpotića (2001), ili prijelazne inačice izmedju ova dva. U pogledu rječnika tj. pitanja balkanizama, turcizama i anglizama je najbolji oslonac za izbor Razlikovni rječnik V. Brodnjaka (1991, ili novija skraćena izdanja).

Razlike Wikinfo/Wikipedia

Hrvatska Wikipedija i Hrvatski Wikinfo se načelno razlikuju po jeziku, tematskom izboru, načinu razrade, opsegu tekstova i metodskom pristupu:

  • Wikinfo na Hrvatskom jeziku: pretežno razradjuje hrvatske teme, a ine opće-svjetske tek usputno i onoliko kako imaju veze s nama, tj. većinom kao odlomci širih poglavlja - a u hr.Wikipediji često je obratno.
  • Hr.Wikinfo teži detaljnoj razradi svih naših tema, a inih inozemnih tek ako imaju bar poneke veze s nama: npr. susjedne zemlje, iseljeništvo, naši istraživači u svijetu, inozemni kras, hrvatska pradomovina i tomu slične veze.
  • Metodički pristup je drugi: u Hr.Wikipediji strogo tradicijsko-neutralistički, a u Wikinfo bezuvjetno vjerodostojan, pozitivistički i maksimalno suvremen za 21. stoljeće.
  • Jezične razlike: Hrvatska Wikipedija (unatoč deklarativnosti) piše uglavnom na srbohrvatskom (novosadskom) Vukopisu, a Hr.Wikinfo na izvornomu klasičnom hrvatskom (s engleskim izvodom), ali se prihvaćaju i poželjni kajkavski i čakavski tekstovi (posve isključeni u Wikipediji).
  • Wikinfo izim tek formalne enciklopedie sadrži i internetsku knjižnicu s dokumentarnom bazom podataka, izvornim citatima, novim nalazima i inim dopunskim informacijama.

Upute suradnicima

Wikinfo je ozbiljan informativni projekt za suradnju odgovornih intelektualaca, prvenstveno namijenjen za vjerodostojno informiranje i suvremeno više obrazovanje besplatnih korisnika na razini 21. stoljeća. Zbog toga ovaj Wikinfo nije:

  • Debatni klub za beskonačne diskusije o svačemu ili ničemu: zainteresirani za te svrhe mogu se obratiti na mnogobrojne diskusijske forume širom interneta.
  • Javna plakaonica za konzervativne nostalgičare iz prošlih stoljeća: za takve tradicijske usmjerbe već postoji npr. Conservapedia i slične Wiki-adrese.
  • Web-adresa za vlastito isticanje polupismenih neznalica ili umišljenih sveznalica: za takve namjene mogu na internetu otvoriti vlastitu stranicu ili se priključiti na neku sličnu postojeću.
  • Internetski žrtvenik za iživljavanje zlonamjernih tinejdžera i upornih brisača tudjih tekstova: za takve pogodnosti već dugo postoji poznata Wikipedia i slične poluozbiljne wiki-enciklopedije.

Za dosadašnje korisnike Wikipedije treba naglasiti da je Wikinfo tek pri čitanju sličan, ali u aktivnoj obradi postoji bar desetak idućih razlika kojih se zainteresirani suradnici trebaju pridržavati:

  • Registracija svih aktivnih suradnika za Wikinfo je neizbježna obaveza. Neregistrirani korisnici tu mogu tek pasivno čitati tekstove, ali nemaju utjecaja na sadržaj čime je većinom isključen vandalizam brisanja ili zlonamjernog izvrtanja smisla kao u Wikipediji.
  • Nebrisanje: U Wikipediji mogu zlonamjerni pojedinci ili interesne većine grupnim pritiskom i nadglasavanjem ukloniti i izbrisati cijele teme i natuknice ako su im nepodobne i nesimpatične. Naprotiv Wikinfo je u tom osiguran jer tu suradjuju samo poznati upisani suradnici uglavnom bez zlonamjernog iživljavanja, koji ne će ukinuti ni izbrisati članke ili odlomke pod bilo kakvim izgovorom ili bez ikakvog kao u Wikipediji.
  • Informativnost: Svaki tekst tu mora biti sadržajan i informativan s dosta činjenica, a ne razvodnjen i poluprazan tek s općepoznatim frazama kao mnogi u Wikipediji (model: puno piše - malo kaže). Prilozi moraju biti napisani ozbiljno i doličnim stilom bez vulgarnosti (jer u protivnom će takve rečenice biti čim prije uklonjene ili preradjene). Izrazi trebaju biti jasni i razumno stručni, ali sa što manje ukrasnoga stranog žargona i fraza tj. da budu razumljivi prosječnom pismenom intelektualcu u Hrvatskoj.
  • Pozitivizam: Uz rijetke iznimke izrazitih negativaca (Staljin, Hitler i slični), pristup inim temama je u načelu simpatičko-pozitivan, tj. treba privući čitatelja na dalje razumno upoznavanje i poredbeno proširenje znanja o toj i srodnoj tematici, a ne unaprijed ga odbiti dogmatskim negativnim tvrdnjama (što je često u Wikipediji zbog konzervativno-tradicijskih pristupa i tek prividnog 'neutralističkog' modela). Eventualne kritike treba dodati posebno na kraju ili još bolje u poveznicama na skupinu Kritike i alternative.
  • Vjerodostojnost: Tekstovi u Wikipediji uglavnom nastaju većinskim dogovorom kroz nadglasavanje utjecajnih suradnika (tim gore po činjenice), dok za Wikinfo važe stručno-materijalni dokazi bez obzira na predrasude u pop-kulturi. Wikinfo postoji zbog obrazovnog unapredjenja i znanstveno-kulturnog razvitka korisnika, a ne za njihovo idejno-populističko uskladjivanje (glajhšaltanje).
  • Poluelitizam: U Wikipediji većinom prevladava populistički antielitizam gdje pravi kvalificirani stručnjaci uglavnom imaju slab ili nikakav utjecaj na tekstove koji se tamo uglavnom oblikuju populističkim nadglasavanjem većinskih mediokriteta. Za Wikinfo važi demokratska suradnja uz podjelu rada po sposobnosti i iskustvu, pa završnu verziju teksta oblikuju kvalificirani stručnjaci s dokazanim iskustvom i referencama - a ne nametnuti 'sveznalice' (mediokriteti) s prejakim egom.
  • Suvremenost: U suvremenom prikazu trebaju prevladati najnovije spoznaje iz našeg desetljeća u 21. stoljeću tj. avangardne novosti iz zadnje literature i interneta, a već zastarjela konzervativno-tradicijska shvaćanja iz 19. ili 20. st. (koja zbog neznanja i mediokriteta često prevladavaju u Wikipediji), ovdje se mogu pridodati tek na kraju kao poveznice za Kritike i alternative.
  • Linkomanija: čim brojnije nutarnje poveznice i za Wikinfo su poželjne, ali s vanjskima treba biti umjeren i oprezan tj. ne unositi formalno bez provjere samo po naslovu svakakve dekorativne i privremene vanjske sveze (koje često više ni ne postoje). Osobito se tu mora isključiti ideopolitričku promičbu i trgovačke reklame (spam) gdje svakoj vanjskoj poveznici treba uvidom provjeriti sadržaj, pa kad je sumnjiva bolje je izostaviti ili unesti naknadno.
  • Izvorne novosti: Wikipedija i većina sličnih wiki-pregleda uglavnom nemaju prave mogućnosti za javni unos još neobjavljenih izvornih novosti, npr. znanstvenih otkrića, novih pjesama i vlastitih proznih tekstova (ili se jedva mogu citirati uz višestruke poveznice). Naprotiv je za Wikinfo to poželjno i izravno moguće u posebnoj poveznici Izvorne novosti (podsveze: otkrića, ideje, pjesme, proza, futurologija) a na dnu im se dodaje auktor i nutarnje poveznice za pripadna područja znanosti, kulture, književnosti itd.
  • Prijenos teksta: Kada se značajan dio teksta za Wikinfo prenosi iz drugoga vjerodostojnog izvora, treba pri dnu citirati taj izvornik: GNU, javna domena, itd. Ako se što prenosi iz Wikipedije, to treba činiti oprezno i kritički da se odande ne unosi populističko nadglasavanje većine: Najbolje je tada povrh natuknice provjeriti povijest inačica (history), pa prenesti onaj raniji tekst koji je sadržajem i informativno najstručniji bez naknadnog miješanja neznalica i mediokriteta. Ako se ipak unosi zadnja tzv. 'usuglašena' verzija s Wikipedije, treba ju za Wikinfo dobro provjeriti i svakako preraditi. Takodjer treba paziti da taj tekst Wikipedije nije zastario iz prošlih stoljeća i tad ga treba prebaciti u skupinu Kritike i alternative - ili u protivnom ga dobro preraditi i osuvremeniti.
  • Autorstvo: Zbog obvezatne registracije suradnika, autorstvo za većinu tekstova i kompilacija se automatski zapisuje gore pod povijesti natuknice (history). Ipak za još neobjavljene novosti (otkrića, pjesme, proza i slično), unatoč suradničke povijesti još treba na početku i/ili dnu svog teksta zbog zaštite autorskih prava (copyright) dodati puno ime, prezime i adresu pisca: znak (C) Ime i prezime, adresa i datum.
  • Nove natuknice: Svježe ideje o novim natuknicama su dobrodošle, ali te poluprazne natuknice nije zgodno odmah unositi u glavni strukovni popis (kao Wikipedija), ako su to tek prazni naslovi ili poluprazne nestručne natuknice s 2 do 5 neinformativnih fraza. Takve mogu biti u glavnom popisu najviše do mjesec dana i ako ih dotle nitko ozbiljno ne dopuni, premještaju se u pomoćni popis: Poželjne teme i natuknice (ako se ikada popune, vraćaju se u glavni popis). Naime, Wikinfo ne želi beskonačno zavaravati i privlačiti korisnike kao Wikipedija, milijunskim brojem polupraznih natuknica koje se tamo godinama ne dopunjavaju.
  • Jezik i prijevod: Tekstovi za hrvatski Wikinfo su u načelu pisani hrvatskim školskim pravopisom (uzor: 'Londonac'). Ako se iz bilo kojeg razloga prilog želi pisati na drugačijem sličnom jeziku koji je polurazumljiv Hrvatima, tada se ne uvrštava izravno u glavni popis nego u po Poželjne teme i natuknice, odakle ga uredništvo načelno za mjesec dana preradjuje na dobar hrvatski i prebacuje u glavni strukovni popis. Slično važi i za naše iseljenike koji nakon više generacija već loše znaju ili ne znaju hrvatski, pa mogu dostaviti u skupinu Poželjne teme svoj engleski tekst koji se potom prevodi i stavlja u glavni popis.
  • Ilustracije: Prikladne snimke, karte i ini likovni prilozi su uvijek poželjni i dobrodošli, ali trebaju biti sadržajno-informativni, a ne bez veze samo formalno-dekorativni koji će se zadržati dok se ne nadje neka bolja tematska zamjena. Za svaku ilustraciju treba dolje dati opis i izvornik (najbolje vlastiti snimak ili GNU, javna domena).

Poželjni tekstovi

Veličina i obseg članka: tu postoje praktične tehničke granice. Predugi i preobilno ilustrirani tekstovi veći od 30 KB, osobito zbog obilja ilustracija se na prosječnim računalima teško i presporo otvaraju ili se odmah sruše, pa je takove bolje dodati iz posebnog linka. Najbolje uporabiv tekst je oko 5-15 prosječno pisanih kartica (ne preko 20) ili do desetak manjih ilustracija (slike, karte, tablice itd.), pa se predugi tekstovi mogu razdvojiti na 2 do 3 posebne tematske cjeline. Ako se ipak ne daju razlomiti, takvi dugački tekstovi i bogate slikovnice se najbolje koriste u formatu PDF na vanjski link, pa u Wikinfo treba postaviti samo kraći sažeti izvod s linkom na puni PDF-tekst. Sada dajemo sažete modele za idealno razradjena poglavlja nekih važnijih tipova članaka u Wikinfo:

  • Zemljopisna područja (države, otoci, planine itd.): hrvatski naziv (u zaporki još engleski, klasični antički i domaći dialektalni ako ima); Abstract, Geološka osnovica, Reljef i vode, Klima i vegetacija, predhistorija i poviest, naseljenost i današnje stanje, na kraju Poveznice i reference.
  • Etnogrupe i političke cjeline: Abstract, nova Biogenetika (ako postoji), Prapovijest, antika i srednji vijek, današnja Politika i demografija, Gospodarstvo, Citati i linkovi.
  • Biogrupe i važnije vrste: Hrvatsko i obvezatno latinsko ime (pa engleski i dialektalni nazivi), Abstract, pripadne više skupine, ine srodne svojte, Sažeti opis (diagnoza), Nalazišta (areal), Ugroženost (i endemizam), Biogenetski podatci (gdje ima), glavni istraživači, Poveznice i citati.
  • Životopisi pokojnika: cjelovite objektivne biografije su samo za važnije pokojnike, a od živih suvremenika se unose tek poneki najvažniji (npr. nobelovci, državni čelnici Hrvatske i glavnih okolnih zemalja, iznimno ini pojedinci od svjetske važnosti. Sadržaj: Mjesta, datumi ili bar godine rodjenja i smrti (za antiku i srednji viek može i stoljeće), roditelji i supružnici, važniji potomci, kratak životopis, stručni ili kulturno-politički doprinos, glavna djela ili javne uloge, Literatura i linkovi.
  • Izvorne novosti (auktorska djela) su poželjni i dobrodošli za Internetnu knjižnicu: novi nalazi, stručna odkrića, pjesme, proza itd. (NE unositi: krivotvorbe, plagiate, perpetuum mobile, nalaze 'tople vode' i slično). Zbog javne dokumentacije i autorstva navesti: Ime, prezime, mjesto, datum dostave (može u zaporki još vlastito doba izrade), pripadno područje ili struka (zbog svrstavanja i linkova), hrvatski naziv djela / nalaza (u zaporki može engleski i ini), može Abstract, za farmaceutske i bionalaze obavezno latinski sinonim, slijedi tekstovni i ilustrativni opis, ranije (ne)poznavanje tog pitanja, Citati i linkovi.
  • Iz navedenih 5 inačica treba složiti slični model razrade i za ostale tematske skupine. Vidi pobliže predložena strukovna područja i tematske skupine za buduću razradu: Tematska područja.

Poveznice

Reference

Original starting instructions of Wikinfo in Croatian language, available by GNU-license.