Croatian Wikinfo

From Wikinfo
Jump to: navigation, search
HrvatGrb.png

Internetska enciklopedija Wikinfo na hrvatskom

Dobro došli u Hrvatski Wikinfo - otvorenu Internetsku Enciklopediju i databazu na hrvatskom jeziku! Ovo je privremeni uvod za novi hrvatski ogranak unutar medjunarodne Internetske enciklopedije (Wikinfo), tj. početna glavna stranica s važnijim uputama, tematskim područjima i njihovim poveznicama. Wikinfo prima i objavljuje nova originalna istraživanja, izvorne tekstove, rječnike, citate i ine sadržaje koje ne prihvaća Wikipedia.

Abstract

Croatian Wikinfo - Starting page: This is Wikinfo in Croatian language; it is open and free for listening, and also for further contributing and ameliorating by its registered users. This includes also an open internet-library in Croatian with the original contributions in poetry, prose, scientific news and the last discoveries. Its main language is the classical Croatian, with added subtitles in its main dialects (Kaykavian and Chakavian). Most articles will have an English subtitle, and longer ones include also an Abstract in its first chapter. Its leading principles are: openess, no outvoting censure, last modern data, true informative reliability, a positive sympathetic approach, and also an objective elaboration of topics elsewhere blurred or eliminated. At the end here are listed provisionally the expected main groups of topics and special lexicons, to be elaborated in this Croatian Wikinfo. Any useful suggestions and additions are wellcome, if realisable by some subsequent articles. Besides usual topics, one programmed also to add several special lexicons for a more detailed elaboration of the main Croatian dialects, origin and early history of Croats, major towns and included geographic counties, etc.

Uvodne napomene

Ideja otvorene kolektivne enciklopedije tipa Wiki (havajska riječ) začeta je od god. 1999, a smisao je da ju svatko pismen može slobodno i besplatno čitati preko interneta na engleskom ili vlastitom jeziku, pa i dobrovoljno sudjelovati u njezinom stvaranju i unapređenju po svom znanju i tehničkim mogućnostima. Prvi i dosad najveći primjer toga je Wikipedia koja postoji od 2001, a danas u engleskoj inačici sadrži preko 2.000.000 natuknica. S manjim brojem natuknica se potom još proširila na drugih 250 jezika, pa odnedavna i na hrvatskom.

Međutim, zbog toga ubrzanog i nekontroliranog rasta, ta prva wikipedija sada sve više poprima anarhični ustroj koji se odražava u nizu neriješenih problema:

  • Sve veći dio njezina formalnog sadržaja tj. preko polovice su dosad mnogobrojne gole natuknice bez suvislog teksta ili poluprazne natuknice tek po 2 - 5 neinformativnih redaka koje se tako zadržavaju godinama.
  • Veći broj korisnih natuknica (preko sto tisuća) sadrži tek desetak wikipedija na svjetskim jezicima, a većina inih jezika imaju tek po par tisuća ili stotina polupraznih natuknica.
  • Sve veći je broj masovnih napada zlonamjernih vandala (uglavnom neznalica ili idejnih dogmata), koji iz obijesti i zlobe ukidaju i briÅ¡u već razraÄ‘ene tekstove, ili ih izvrću do besmisla.
  • TakoÄ‘er i meÄ‘u redovnim registriranim suradnicima je sve viÅ¡e interesnih i ideoloÅ¡kih grupa u čestim sukobima, koje uzajamno kvare i briÅ¡u njima nepodobne tekstove po svom sektaÅ¡kom ukusu, Å¡to ponekad stvara prave wiki-ratove na internetu.
  • Masovan je pristup potpunih neznalica i samozvanih mediokriteta koji većinom nekritički haraju po Wikipediji, te iz svojih predrasuda kvare i izvrću tekstove stručnjaka, čemu uz ino joÅ¡ pridonosi i nestručna administracija Wikipedije.
  • Zato nakon prvobitnog poleta, sada iz Wikipedije postoji sve veći 'odljev mozgova' (braindrain), tj. nizu stručnjaka koji su tu ranije dobrovoljno suraÄ‘ivali većinom je dojadilo uzastopno obnavljanje i uzaludno popravljanje tekstova, koje im izvrću ili ukidaju nestručni mediokriteti i neznalice.

Zato je većina tih eksperata dosad napustila Wikipediju ili su dijelom prešli na druge slične i ozbiljnije projekte na internetu. Čak i sama uprava glavne engleske Wikipedije sad već priznaje da im je preostalo tek dvadesetak aktivnih eksperata koje u wiki-žargonu nazivaju wiki-dragons, a većina inih su pomoćni suradnici, promatrači ili štetočine.

Kao rezultat svih tih nepovoljnih silnica, u prvotnoj Wikipediji umjesto stručne informativnosti sada sve više prevladava masovna popkultura tj. populistički antielitizam gdje se grupno nameću lažne poluistine nadglasavanjem brojnih neznalica i mediokriteta. Stoga nekoć dobro zacrtana Wikipedija već beznadno klizi iz perspektivne internetske enciklopedije u nestručni popularni leksikon ili po naški rečeno u "prostonarodni sveznadar".

Da je doista već tako niska stručna i kulturna razina glavne Wikipedije, za nas je najbolje vidljivo po lošim i promašenim člancima na engleskom o Hrvatima i Hrvatskoj koji su vjerojatno najgori ikada objavljeni u nekoj javnoj enciklopediji.

Konačna posljedica svega je da se prvotna Wikipedija dosad uzastopno raspala bar na tri paralelne otvorene enciklopedije:

  • Stara izvorna Wikipedia koja je već u poluanarhičnom stanju s mnoÅ¡tvom problematičnih pop-tekstova i bezbroj polupraznih neinformativnih natuknica Å¡to već dostižu oko 2/3 wikipedije, koja je tako većinom preÅ¡la u obični popularni leksikon bez pravih enciklopedijskih značajki.
  • Elitni akademski Citizendium (projekt 2.0) izdvojen je od 2006, gdje je korisnicima otvoreno i slobodno samo čitanje, ali tu izabrani suradnici moraju biti kvalificirani stručnjaci bar s fakultetom (sada 270 eksperata), čiji se tekstovi objavljuju tek nakon stroge recenzije i odgode od godinu dana. Zato se ta kvalitetna inačica razvija sporije (2800 tekstova) i samo na engleskom, a zbog zatvorenosti uglavnom nema wiki značajke i zapravo je sličnija standardnim tiskanim enciklopedijama, osim Å¡to je besplatna za čitanje na internetu. Vrlo slični po elitnoj koncepciji su joÅ¡ poluotvoreni njemački Wikiweise (od 2005), veliki kineski BaideWiki (od 2006) i američka New World Encyclopedia od 2007.
  • Poluelitni prijelazni Wikinfo koji postoji od god. 2003, po značajkama je izmeÄ‘u te dvije krajnosti, pa se razvija razmjerno brže uz zadovoljavajuću stručnost i stabilnost na wiki-temelju otvorene internetske enciklopedije. To je dosad vjerojatno optimalni kompromis za budući skladniji i dugoročni razvitak takve enciklopedije na internetu, čiji je osnivač i voditelj Fred Bauder iz Kalifornije. DanaÅ¡nji Wikinfo nastoji postići najbolji sklad izmeÄ‘u otvorenosti i Å¡iroke stručne suradnje, uz nužnu umjerenu kontrolu i stabilan dugoročni razvitak vjerodostojne i ozbiljne enciklopedije na internetu. Dosad postoje 4 jezične inačice ovog tipa:
    • Glavni engleski Wikinfo od 2003, sada ima blizu 37.000 natuknica.
    • Enciclopedia libre universal je vrlo slična i nezavisno razvijena Å¡panjolska inačica od 2003, takoÄ‘er s oko 37.000 natuknica. Slična je i najnovija Wiki Pilipinas (Filipiniana.net) s 43.000 natuknica koja se 2007. reformirala i odvojila iz Wikipedije.
    • Njemačka jezična inačica nastaje kao podsveza glavne engleske Wikinfo od 2006, s oko 140 tekstova.
    • Nova hrvatska inačica Wikinfo, u razvitku od kolovoza 2007, sa stotinjak tekstova pred dovrÅ¡etkom.

Stoga pozivamo sve dobronamjerne i zainteresirane suradnike iz domovine i iseljeniÅ¡tva, dakako i one iz dosadaÅ¡nje Wikipedije, da se nakon obvezatne registracije (zasad na engleskom - vidi vrh stranice), svrstaju u neku korisnu djelatnost na ovoj hrvatskoj inačici: ako imaju prave kvalifikacije i stručnog iskustva da postanu pisci tekstova, ili da inače sudjeluju bar u njihovoj tehničkoj opremi, lekturi, prijepisu i razvrstavanju, u nabavi slika i karata, odnosno pronalaženju korisnih informativnih poveznica (ne trgovački spam ni političke reklame !). To je naÅ¡ zajednički hrvatski projekt za bolju informacijsku budućnost pa su u njemu svi dobrodoÅ¡li - osim zlonamjernih vandala ili neznalica kojima preporučamo čitanje bez smetanja.

Također se preporučaju i kritički prijenosi, bar za osnovicu novog teksta iz slične natuknice u hrvatskoj inačici Wikipedije (treba citirati izvor). Ova je stara dvije godine i dosad ima oko 35.000 natuknica (većinom polupraznih), a nastala je tek nakladno iz raspada prvotne jugoslavenske Wikipedije na novu srpsku, bošnjačku i hrvatsku Wikipediju. Zato je tamo većina starijih tekstova izrasla prijevodom iz engleskog na hibridni srpskohrvatski, a potom nakon razdvajanja su tek formalno jekavizirani pa su tamo stariji članci često trohibridni tj. na lošemu anglosrbohrvatskom jeziku. Također i u općoj koncepciji te naše Wikipedije još je više-manje vidljiv balkanski utjecaj tog bivšeg zajedništva.

Stoga tu Wikipediju kao podlogu za Wikinfo treba rabiti kritički tj. jezično i pravopisno preraditi na pravi hrvatski, a pritom je neuporabiv Anićev pravopis koji je hibridni srpskohrvatski (novosadskog tipa) na kakvom je već pisana ranija jugoslavenska Wikipedija. Zato se kao glavni oslonac za hrvatski Wikinfo preporuča važeći školski "Londonac" tj. pravopis Babić-Ham-Moguš u nekom novijem izdanju, ili tko želi pročišćeni izvorni hrvatski može još primijeniti i Jezični priručnik M. Krmpotića (2001), ili prijelazne inačice između ova dva. U pogledu rječnika tj. pitanja balkanizama, turcizama i anglizama je najbolji oslonac za izbor Razlikovni rječnik V. Brodnjaka (1991, ili novija skraćena izdanja).

Upute suradnicima

Wikinfo je ozbiljan informativni projekt za suradnju odgovornih intelektualaca, prvenstveno namijenjen za vjerodostojno informiranje i suvremeno više obrazovanje besplatnih korisnika na razini 21. stoljeća. Zbog toga ovaj Wikinfo nije:

  • Debatni klub za beskonačne diskusije o svačemu ili ničemu: zainteresirani za te svrhe mogu se obratiti na mnogobrojne diskusijske forume Å¡irom interneta.
  • Javna plakaonica za konzervativne nostalgičare iz proÅ¡lih stoljeća: za takva tradicijska usmjerenja već postoji npr. Conservapedia i slične Wiki-adrese.
  • Web-adresa za vlastito isticanje polupismenih neznalica ili umiÅ¡ljenih sveznalica: za takve namjene mogu na internetu otvoriti vlastitu stranicu ili se priključiti na neku sličnu postojeću.
  • Internetski žrtvenik za iživljavanje zlonamjernih tinejdžera i upornih brisača tuÄ‘ih tekstova: za takve pogodnosti već dugo postoji poznata Wikipedia i slične poluozbiljne wiki-enciklopedije.

Za dosadašnje korisnike Wikipedije treba naglasiti da je Wikinfo tek pri čitanju sličan, ali u aktivnoj obradi postoji bar desetak idućih razlika kojih se zainteresirani suradnici moraju pridržavati:

  • Registracija svih aktivnih suradnika za Wikinfo je neizbježna obaveza. Neregistrirani korisnici tu mogu tek pasivno čitati tekstove, ali nemaju utjecaja na sadržaj čime je većinom isključen vandalizam brisanja ili zlonamjernog izvrtanja smisla kao u Wikipediji.
  • Nebrisanje: U Wikipediji mogu zlonamjerni pojedinci ili interesne većine grupnim pritiskom i nadglasavanjem ukloniti i izbrisati cijele teme i natuknice ako su im nepodobne i nesimpatične. Naprotiv Wikinfo je u tom osiguran jer tu čak ni tehnički nema mogućnosti ovakve samovolje, pa jednom upisana tema ili natuknica tu zauvijek ostaje i može se samo popraviti i preraditi ili dopuniti - ali ne ukinuti ni izbrisati pod bilo kakvim izgovorom kao u Wikipediji.
  • Informativnost: Svaki tekst tu mora biti sadržajan i informativan s obiljem činjenica, a ne razvodnjen i poluprazan tek s općepoznatim frazama kao mnogi u Wikipediji (model: puno piÅ¡e - malo kaže). Takvi se moraju razraditi ili odlaze u privremeni inkubator (Poželjne teme i natuknice). Prilozi moraju biti napisani ozbiljno i doličnim stilom bez vulgarnosti (jer u protivnom će takve rečenice biti čim prije uklonjene ili preraÄ‘ene). Izrazi trebaju biti jasni i razumno stručni, ali sa Å¡to manje stranog žargona i fraza tj. da budu razumljivi prosječnom pismenom intelektualcu u Hrvatskoj.
  • Vjerodostojnost: Tekstovi u Wikipediji uglavnom nastaju većinskim dogovorom preko utjecajnih suradnika (tim gore po činjenice), dok za Wikinfo važe stručno-materijalni dokazi bez obzira na većinske predrasude u pop-kulturi. Wikinfo postoji zbog obrazovnog unapreÄ‘enja i znanstveno-kulturnog razvitka korisnika, a ne za njihovo idejno-populističko usklaÄ‘ivanje (glajhÅ¡altanje).
  • Pozitivizam: Uz rijetke iznimke izrazitih negativaca (Staljin, Hitler i slični), pristup inim temama je u načelu simpatičko-pozitivan, tj. treba privući čitatelja na dalje razumno upoznavanje i poredbeno proÅ¡irenje znanja o toj i srodnoj tematici, a ne unaprijed ga odbiti dogmatskim negativnim tvrdnjama (Å¡to je često u Wikipediji zbog konzervativno-tradicijskih pristupa i tek prividnog 'neutralističkog' modela). Eventualne kritike treba posebno dodati na kraju ili joÅ¡ bolje u poveznicama na skupinu Kritike i alternative.
  • Poluelitizam: U Wikipediji prevladava antielitizam gdje pravi kvalificirani stručnjaci uglavnom imaju slab ili nikakav utjecaj na tekstove koji se tamo uglavnom oblikuju populističkim nadglasavanjem većinskih mediokriteta. Za Wikinfo važi demokratska suradnja uz podjelu rada po sposobnosti, pa zavrÅ¡nu verziju teksta oblikuju kvalificirani stručnjaci s dokazanim iskustvom i referencama - a ne populistički nametnuti 'sveznalice' (mediokriteti).
  • Suvremenost: U suvremenom prikazu trebaju prevladati najnovije spoznaje iz naÅ¡eg desetljeća u 21. stoljeću tj. avangardne novosti iz zadnje literature i interneta, a već zastarjela konzervativno-tradicijska shvaćanja iz 19. ili 20. st. (koja zbog neznanja i mediokriteta često prevladavaju u Wikipediji), ovdje se mogu pridodati tek na kraju kao poveznice za Kritike i alternative.
  • Linkomanija: čim brojnije nutarnje poveznice i za Wikinfo su poželjne, ali s vanjskima treba biti umjeren i oprezan tj. ne unositi formalno bez provjere samo po naslovu svakakve dekorativne poveznice. Osobito se tu mora isključiti ideopolitričku promičbu i trgovačke reklame (spam) gdje svakoj vanjskoj poveznici treba uvidom provjeriti sadržaj, pa kad je sumnjiva bolje je izostaviti ili unesti naknadno.
  • Izvorne novosti: Wikipedija i većina sličnih wiki-pregleda uglavnom nemaju prave mogućnosti za javni unos joÅ¡ neobjavljenih izvornih novosti, npr. znanstvenih otkrića, novih pjesama i vlastitih proznih tekstova (ili se jedva mogu citirati uz viÅ¡estruke poveznice). Naprotiv je za Wikinfo to poželjno i izravno moguće u posebnoj poveznici Izvorne novosti (podsveze: otkrića, ideje, pjesme, proza, futurologija) a na dnu im se dodaje autor i nutarnje poveznice za pripadna područja znanosti, kulture, književnosti itd.
  • Prijenos teksta: Kada se značajan dio teksta za Wikinfo prenosi iz drugoga vjerodostojnog izvora, treba pri dnu citirati taj izvornik: GNU, javna domena, itd. Ako se Å¡to prenosi iz Wikipedije, to treba činiti oprezno i kritički da se odande ne unosi populističko nadglasavanje većine: Najbolje povrh natuknice provjeriti povijest inačica (history), pa prenesti onaj raniji tekst koji je sadržajem i informativno najstručniji bez naknadnog mijeÅ¡anja neznalica i mediokriteta. Ako se ipak unosi zadnja 'usuglaÅ¡ena' verzija s Wikipedije, treba ju za Wikinfo dobro provjeriti i svakako preraditi. TakoÄ‘er treba paziti da taj tekst Wikipedije nije zastario iz proÅ¡lih stoljeća i tad ga treba prebaciti u skupinu Kritike i alternative - ili u protivnom ga dobro preraditi i osuvremeniti.
  • Autorstvo: Zbog obvezatne registracije suradnika, autorstvo za većinu tekstova i kompilacija se automatski zapisuje gore pod povijesti natuknice (history). Ipak za joÅ¡ neobjavljene novosti (otkrića, pjesme, proza i slično), unatoč suradničke povijesti joÅ¡ treba na dnu svog teksta zbog zaÅ¡tite autorskih prava (copyright) dodati puno ime, prezime i adresu pisca: znak (C) Ime i prezime, adresa i datum.
  • Nove natuknice: Svježe ideje o novim natuknicama su dobrodoÅ¡le, ali ih nije zgodno odmah unositi u glavni strukovni popis (kao Wikipedija), ako su to tek prazni naslovi ili poluprazne nestručne natuknice s 2 do 5 neinformativnih redaka. Takve mogu biti u glavnom popisu najviÅ¡e do mjesec dana i ako ih dotle nitko ozbiljno ne dopuni, premjeÅ¡taju se u pomoćni popis: Poželjne teme i natuknice (ako se ikada popune, vraćaju se u glavni popis). Naime, Wikinfo ne želi beskonačno zavaravati i privlačiti korisnike kao Wikipedija, milijunskim brojem polupraznih natuknica koje se tamo godinama ne popunjavaju.
  • Jezik i prijevod: Tekstovi za hrvatski Wikinfo su u načelu pisani hrvatskim Å¡kolskim pravopisom (uzor: 'Londonac'). Ako se iz bilo kojeg razloga prilog želi pisati na drugačijem sličnom jeziku koji je polurazumljiv Hrvatima, tada se ne uvrÅ¡tava izravno u glavni popis nego u pomoćni 'inkubatorski' Poželjne teme i natuknice, odakle ga uredniÅ¡tvo načelno za mjesec dana preraÄ‘uje na dobar hrvatski i prebacuje u glavni strukovni popis. Slično važi i za naÅ¡e iseljenike koji nakon viÅ¡e generacija već loÅ¡e znaju ili ne znaju hrvatski, pa mogu dostaviti u skupinu Poželjne teme svoj engleski tekst koji se potom prevodi i stavlja u glavni popis.
  • Ilustracije: Prikladne snimke, karte i ini likovni prilozi su uvijek poželjni i dobrodoÅ¡li, ali trebaju biti sadržajno-informativni, a ne samo formalno-dekorativni koji će se zadržati samo dok se ne naÄ‘e neka bolja zamjena. Za svaku ilustraciju treba dolje dati opis i izvornik (najbolje vlastiti snimak ili GNU, javna domena).

Strukovna područja i tematske skupine

U nastavku dajemo provizorni pregled dosad predviđenih strukovnih područja i glavnih tematskih skupina koje će se kasnije u podsvezama još pobliže razraditi do završnih poveznica. Sve korisne sugestije i razumne dopune su dobrodošle, ako se mogu ostvariti i popuniti natuknicama. Osim tematskih podgrupa predviđeni su i posebni tematski leksikoni koji bi posebno razradili veće hrvatske gradove, zemljopisna područja i kulture hrvatskih narječja.

Tematski leksikoni (Topics groups)

Gradski i regionalni leksikoni (Urban and regional lexicons)

  • Dubrovački leksikon
  • Gradišćanski leksikon
  • Hercegovački leksikon
  • Iseljenički leksikon (Amerika, Afrika, Australija itd.)
  • Istarski leksikon (IstraWiki)
  • Morski leksikon Jadrana (WikiJadran)
  • Kvarnerski leksikon (WikiKvarner)
  • Lički leksikon (WikiLika)
  • Planinarsko-alpinistički leksikon
  • Splitski leksikon (WikiSplit)
  • Zagorski leksikon
  • Zagrebački leksikon (WikiZagreb)

Leksikon etnogeneze (Origin and early history)

  • Antički Hrvati
  • ArheoloÅ¡ki pokazatelji
  • Biogenetski pokazatelji
  • Etnogeneza Germana
  • Etnogeneza Hrvata
  • Etnogeneza Iranaca
  • Etnogeneza Kurda
  • Etnogeneza Slavena
  • Etnogeneza Slovenaca
  • Etnogeneza Srba
  • Jezični arhaizmi
  • Kulturni pokazatelji
  • Povijesni zapisi
  • Prapovijest Hrvata
  • Teorije etnogeneze

Kajkavski leksikon - WikiKay (Kaykavian lexicon)

  • Dialektologija i fonetika
  • Genetika i etnogeneza
  • Glasba i folklor
  • Iseljeni kajkafci
  • Kajkafska onomastika
  • Književnost i poezija
  • Kultura i umietnost
  • Poviest kajkafcih
  • Pučka astrognozija (vesmir)
  • Regionalnost: Podravina, MeÄ‘imurje, Zagorje, Turopolje, Moslavina, Banovina, Žumberak, Pokupje
  • Riečniki i gramatika
  • Urbani kajkafci (purgeri): ÄŒakovec, Križevci, Petrinja, Varaždin, Zagreb
  • Zemlepis i toponimi

Čakavski leksikon - WikiCha (Chakavian lexicon)

  • Američki čakavci (diaspora)
  • Dialektologija i fonetika
  • Folklor i istarska ljestvica
  • Genetika i etnogeneza
  • Glagoljska pismenost
  • Gradišćanski čakavci
  • Književnost i poezija: ÄŒakavske pysni (Old-Chakavian folk poetry)
  • Kultura i umjetnost
  • Onomastika i toponimi
  • Povijest čakavaca
  • Pučka astrognozija (zvizdoslovje)
  • Regionalnost: Istra, Vinodol, Pokupje, Gacka, Kvarner, Dalmacija
  • Rječnici i gramatika
  • Urbani čakavci: Rijeka, Split, Senj, Labin itd.

Ikavski leksikon - IkaWiki (šćakavci i staroštokavci)

  • Dijalektologija i fonetika
  • Genetika i etnogeneza
  • Glazba i folklor
  • Gramatika i rječnici
  • Ikavska bosančica
  • Ikavski staroÅ¡tokavci (Å okci)
  • Ikavski šćakavci
  • Ikavsko iseljeniÅ¡tvo (diaspora)
  • Književnost i umjetnost
  • Onomastika i toponimi
  • Povijest ikavaca
  • Regionalnost: Bačka, Bosna, Hercegovina, Lika, Slavonija, Zagora
  • Urbani ikavci: Gospić, Livno, Subotica, Å ibenik, Zadar

Izvorne novosti (Library: News)

Futurologija

Nove ideje i problemi

Književne novosti (Literature news)

  • Nova neobjavljena proza
  • Nove neobjavljene pjesme

Nova znanstvena otkrića (Scientific news)

  • Prirodoslovna otkrića
  • Tehnička i tehnoloÅ¡ka otkrića
  • DruÅ¡tveno-humanistička otkrića
  • Istraživanja u tijeku

Strukovna područja (Topic groups)

Prirodoslovlje - Naravoslovje (Natural Sciences)

  • Astronomija i astrofizika
  • Biologija (botanika, zoologija itd.)
  • Ekologija, rezervati, endemi
  • Fizika
  • Geodezija i kartografija
  • Geografija i države
  • Geologija i paleontologija
  • Kemija
  • Klima i meteorologija
  • Matematika i geometrija
  • Medicina i antropologija
  • Oceanografija i hidrologija

Tehnika i tehnologija (Technics and technology)

  • Arhitektura i urbanizam
  • Elektronika i elektrotehnika
  • Gospodarstvo i trgovina
  • Internet i telekomunikacije: Internetne enciklopedije, Južnoslavenske Wikipedije
  • Poljodjelstvo i prehrana
  • Pomorstvo i ribarstvo
  • Promet i vozila
  • Radio i televizija
  • Strojarstvo i ina tehnika
  • Å umarstvo i hortikultura
  • Turizam i ugostiteljstvo
  • Vojska i ratovi

Humanističke i društvene znanosti (Humanistic and social topics)

  • Arheologija i predhistorija
  • Etnologija i folklor
  • Filozofija i logika
  • Glazba (muzikologija)
  • Pedagogija i naobrazba
  • Pisani mediji i književnost
  • Povijest (historiografija)
  • Politika i stranke
  • Pravo i administracija
  • Psihologija
  • Slikarstvo i kiparstvo
  • Sociologija
  • Å port i hobi

Jezikoslovlje (Linguistics)

  • Hrvatski jezik: povijest, gramatika, pravopis, rječnici
  • Manjinski jezici: arbanaÅ¡ki, ćiribirski, hebrejski, romski, rusinski
  • Okolni jezici: talijanski, slovenski, njemački, magjarski, srpski, boÅ¡njački, crnogorski
  • Svjetski jezici: engleski, Å¡panjolski, francuski, ruski, arapski, kineski
  • Kreolski pidgin i lingua franca: agramerski, anglokajkavski, srbohrvatski, franglais
  • Umjetni jezici: esperanto, volapuek, interlingua, etc.
  • Mrtvi jezici: latinski, samskrit, akadski itd.
  • Starohrvatska pisma: glagoljica i bosančica

Vjere i svjetonazori (Religion and world view)

  • Islam (muhamedanstvo)
  • Judaizam
  • Katolicizam
  • Pravoslavlje
  • Protestantizam
  • Ine klasične religije
  • Novi svjetonazori

Ostala područja (Other topics)

Kritike i alternative (Alternative and critics)

  • Prirodoslovne kritike
  • Tehnička kritika i alternative
  • Humanističke kritike
  • Vjerske kritike i alternative
  • Ine kritike i alternative

Nove teme i natuknice (Topics incubator)

  • Prirodoslovni inkubator
  • TehnoloÅ¡ki inkubator
  • Humanistički inkubator
  • Ine tematske novosti
  • Život glavnih suvremenika

Životopisi pokojnika (Biographies)

  • Hrvatski vladari
  • Književnici i pjesnici
  • Političari i vojskovodje: Vojskovodje Ameri (Medieval generals Ameri)
  • Prirodoslovci: Vice Bune-Petrov (Vincent Bune)
  • Å portaÅ¡i
  • Teolozi i filozofi
  • Ini naÅ¡i uglednici

Poveznice (Links)

Vanjske sveze